URBROJ:
401-01/03-22-11
Zagreb, 15. travnja 2022.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35.
stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13
i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva vanjskih
i europskih poslova KLASA: UP/I-008-02/21-11/1, URBROJ: 521-GT-01-03-21-1 od 30.
srpnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,
donosi sljedeće
RJEŠENJE
1.
Poništava se rješenje Ministarstva vanjskih i
europskih poslova KLASA: UP/I-008-02/21-11/1, URBROJ: 521-GT-01-03-21-1 od 30.
srpnja 2021. godine.
2.
Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:
-
Rješenju o prijamu u službu ......... KLASA:
UP/I-112-02/05-01/218, BROJ: 521-03-08-02-02-05-01 od 12. prosinca 2005. godine,
-
Rješenju o rasporedu ......... KLASA: UP/I-112-02/05-01/91, BROJ:
518-04-01-05-01 od 12. prosinca 2005. godine,
-
Rješenju o premještaju i rasporedu ......... KLASA:
UP/I-112-02/05-01/152, BROJ: 518-04-01-05-01 od 12. prosinca 2005. godine,
-
Rješenju o rasporedu ......... KLASA: UP/I-080-04/06-01/898, BROJ:
521-03-08-02-02-06-1 od 24. veljače 2006. godine i
-
Rješenju o premještaju ......... KLASA: UP/I-080-01/06-02/33, BROJ:
521-03-08-02-02-06-01 od 29. svibnja 2006. godine.
3.
Nalaže se Ministarstvu vanjskih i europskih poslova da postupi sukladno
točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Ministarstva vanjskih i europskih poslova odbačen je dio
zahtjeva za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim
je tražio informaciju “ili dokument s kojim je uređen
odnos“, temeljem odredbe članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup
informacijama, iz razloga jer žalitelj nije u zakonskom
roku ispravio zahtjev za pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno
uložio žalbu u kojoj navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka
23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev da
nije osnovan jer smatra da je dio njegovog zahtjeva/nadopune zahtjeva nejasan. Nadalje,
navodi da žalbu ulaže zbog pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja
te zbog pogrešne primjene zakona. Navodi da je tijelo javne vlasti nepotpuno
utvrdilo činjenično stanje iz razloga što je jasno definirao zahtjev, te da bez
dodatnih informacija ne može znati na koji način je odnos bio uređen. Navodi da
je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijane zahtjeva i
uskratu zatražene informacije. Predlaže da se žalba prihvati i poništi osporeno
rješenje te da mu se omogući pristup traženoj informaciji.
Žalba je osnovana.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na
nadležno postupanje po žalbi žalitelja zajedno sa traženim informacijama.
Uvidom u spis
predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 18.
travnja 2021. godine zatražio od Ministarstva vanjskih i europskih poslova dostavu
informacije o zaposlenju gospodina .........: http://www.dustra.hr/organizacija/........./ (tekst natječaja
za radno mjesto, broj prijavljenih kandidata za navedeno radno mjesto, radno
mjesto – specifikacija, razdoblje u kojem je isti bio zaposlenik, razlog otkaza
Ugovora o radu i sl.).
Iz spisa predmeta
proizlazi da je tijelo javne vlasti aktom KLASA: 008-02/21-11/13, URBROJ:
521-GT-01-03-21-2 od 3. svibnja 2021. godine obavijestilo žalitelja e-poštom
dana 5. svibnja 2021. godine kako se njegov zahtjev ne smatra zahtjevom za
pristup informacijama sukladno odredbi članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na
pristup informacijama jer bi se u konkretnom slučaju stvarala nova informacija,
budući da informacija koja se daje već mora postojati u materijaliziranom
obliku.
Nadalje iz spisa
predmeta proizlazi da je žalitelj istoga dana e-poštom obavijestio tijelo javne
vlasti da predmetnim odgovorom nije postupilo sukladno zakonu te da ulaže žalbu.
Postupajući po
žalbi žalitelja, Povjerenik za informiranje je rješenjem KLASA:
UP/II-008-07/21-01/499, URBROJ: 401-01/11-21-1 od 10. lipnja 2021. godine
naložio tijelu javne vlasti da u roku od osam dana riješi zahtjev za pristup
informacijama žalitelja od 18. travnja 2021. godine sukladno odredbama Zakona o
pravu na pristup informacijama.
Nadalje, uvidom u spis
predmeta je utvrđeno da je tijelo javne vlasti aktom KLASA: 008-02/21-11/13,
URBROJ: 521-GT-01-03-21-5 od 9. srpnja 2021. godine, postupajući po predmetnom
zahtjevu, odgovorilo žalitelju istoga dana e-poštom da nije proveden natječaj
za mjesto na koje je ......... primljen budući da temeljem tada važeće Uredbe o
unutarnjem ustrojstvu službe vanjskih poslova natječaj nije bio obavezan za
prijem u službu vanjskih poslova za službenike sigurnosti, ugovorno diplomatsko
i administrativno tehničko osoblje i za državljane države primateljice, pod
uvjetom da ispunjavaju uvjete za obavljanje određenih poslova, u skladu s
Pravilnikom o unutarnjem redu službe vanjskih poslova. Navodi se naziv radnog
mjesta za imenovanog i period zaposlenja u tijelu javne vlasti, te datum
premještaja u drugo tijelo javne vlasti.
Iz spisa predmeta
proizlazi da je žalitelj e-poštom dana 9. srpnja 2021. godine od tijela javne
vlasti zatražio dopunu zahtjeva Ugovor o radu (ili dokument s kojim je uređen
odnos) sa ..........
Iz spisa predmeta
proizlazi da je tijelo javne vlasti aktom KLASA: 008-02/21-11-13, URBROJ:
521-GT-01-03-21-7 od 19. srpnja 2021. godine obavijestio žalitelja istoga dana e-poštom
da nastavno na upit od 9. srpnja 2021. godine, koji je dio zahtjeva za pristup
informacijama od 18. travnja 2021. godine, u kojemu traži dostavu Ugovora o
radu (ili dokument s kojim je uređen odnos), da ne posjeduju Ugovor o radu za .........,
a za dio upita u kojem žalitelj spominje „ili dokument s kojim je uređen odnos“
nije jasno koja se točno informacija traži te da tijelo javne vlasti ne može
riješiti taj dio upita samo na temelju općenitog navoda tražene informacije.
Nadalje, utvrđeno
je da je žalitelj e-poštom dana 19. srpnja 2021. godine dostavio tijelu javne
vlasti pojašnjenje zahtjeva u kojemu navodi kada se gospodin ......... zaposlio
da je tijelo javne vlasti trebalo urediti odnos između tijela javne vlasti i
navedenog gospodina te da u istome treba biti informacija o vremenu zaposlenja,
naknadi za rad i sl.
Uvidom u spis je
utvrđeno da je tijelo javne vlasti osporenim rješenjem odbacilo dio žaliteljevog
zahtjeva za dostavom „ili dokument s kojim je uređen odnos“, temeljem odredbe
članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer žalitelj nije
u zakonskom roku precizirao koji dokument traži. U obrazloženju osporenog
rješenja navodi se da je postupajući po predmetnom zahtjevu za pristup
informacijama tijelo javne vlasti dostavilo odgovor od 9. srpnja 2021. godine, a
da je za dio zahtjeva u kojem se traži informacija „razlog otkaza Ugovora o
radu i sl., a koji je stranka nadopunila sa „ili dokument s kojim je uređen
odnos“, tijelo javne vlasti je uputilo žalitelja sukladno članku 20. Zakona o
pravu na pristup informacijama da precizira koji dokument traži, jer tijelo
javne vlasti posjeduje zbir podataka kojima je uređen odnos službenika i tijela
javne vlasti. Zaključno se navodi da žalitelj nije u zakonskom roku precizirao
koji dokument traži, te se dio zahtjeva „ili dokument s kojim je uređen odnos“
odbacuje.
Cilj Zakona o pravu
na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom
Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu
uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti
djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o
pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj
domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i
ograničenjima toga Zakona.
Prema članku 24. stavku 1. istoga Zakona propisano
je ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna
ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana
od dana dobivanja informacije.
Povjerenik za informiranje je u
drugostupanjskom postupku utvrdio da je tijelo javne vlasti u prvostupanjskom
postupku pogrešno utvrdilo činjenično stanje te pogrešno primijenilo odredbe
materijalnog prava.
U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da akt
tijela javne vlasti KLASA: 008-02/21-11-13, URBROJ: 521-GT-01-03-21-7 od 19.
srpnja 2021. godine kojim je tijelo javne vlasti obavijestilo žalitelja da iz
njegovog zahtjeva nije jasno koja se točno informacija traži, a na temelju
kojega je doneseno osporeno rješenje kojim je odbačen dio predmetnog zahtjeva
za pristup informacijama žalitelja, nije utemeljen na Zakonu o pravu na pristup
informacijama s obzirom na to da tijelo javne vlasti nije zatražilo od žalitelja
da ispravi predmetni zahtjev, nije odredilo rok za ispravak te nije upozorilo žalitelja
na pravne posljedice ukoliko zahtjev ne ispravi.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3.
Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki
podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra,
neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni,
magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo
samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u
okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Sukladno navedenom, pristup informaciji u smislu Zakona o
pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj
informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno
zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da
izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave,
pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama
u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama uključuje dobivanje preslike
gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja
zahtjeva, npr. određenog dokumenta, računa ili drugog zapisa podataka, odnosno
do koje bi moglo doći jednostavnim pretraživanjem elektroničke baze podataka i
drugih evidencija koje inače vodi, te tijelo javne vlasti može korisniku dati
više zapisa podataka iz kojih može bez potrebe i angažmana tijela javne vlasti
za izradom nove informacije doći do zatražene informacije.
U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid u
zahtjev za pristup informacijama žalitelja kojim je tražio informacije o
zaposlenju ......... i to tekst natječaja za radno mjesto, broj prijavljenih
kandidata za navedeno radno mjesto, radno mjesto – specifikacija, razdoblje u
kojem je isti bio zaposlenik, razlog otkaza ugovora o radu i slično. Nadalje
izvršen je uvid u dopunu zahtjeva od 9. srpnja 2021. godine kojim je tražio
Ugovor o radu (ili dokument s kojim je uređen odnos) s navedenim te u
pojašnjenje zahtjeva od 19. srpnja 2021. godine kojim je tražio dokument kojim
je uređen odnos između tijela javne vlasti i ..........
Napominje se da je odredbom članka 9.a Zakona o
pravu na pristup informacijama propisano da se odnosi tijela javne vlasti i
korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i
poštivanju dostojanstva ljudske osobe.
Stoga, kada žalitelj u zahtjevu za pristup
informacijama traži za zaposlenika tijela javne vlasti radno mjesto-
specifikaciju, razdoblje u kojem je isti bio zaposlenik, razlog otkaza ugovora
o radu, zatim u dopuni zahtjeva od 9. srpnja 2021. godine traži ugovor o radu
(ili dokument s kojim je uređen odnos) s istim kao i u pojašnjenju zahtjeva od
19. srpnja 2021. godine kojim traži dokument koji regulira odnos između tijela
javne vlasti i imenovanog zaposlenika, jasno je traži informaciju koju tijelo
javne vlasti treba posjedovati u vidu rješenja o prijmu, rješenja o rasporedu za
osobu koja je bila u državnoj službi s obzirom na to da se u državnu službu
primaju državni službenici na koje se primjenjuje Zakon o državnim službenicima
i namještenicima i da se na iste ne primjenjuje Zakon o radu, ne sklapa se
ugovor o radu pa se i ne otkazuje ugovor o radu, a da je temeljem navedenog
načela međusobnog poštovanja i suradnje tijelo javne vlasti dužno pružiti pomoć
korisniku koji ne mora znati naziv pravnog akta na temelju kojeg je imenovani
zaposlen u tijelu javne vlasti, odnosno na temelju kojeg mu je prestala služba
u tijelu javne vlasti.
Sukladno navedenom, neutemeljen je navod iz
obrazloženja osporenog rješenja, pozivanjem na odredbu članka 20. stavka 2.
Zakona o pravu na pristup informacijama, da stranka nije precizirala koji
dokument traži i da se na temelju dostavljenog nije moglo sa sigurnošću
utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, s obzirom na to da je žalitelj u
zahtjevu za pristup informacijama od 18. travnja 2021. godine, u dopuni
zahtjeva od 9. srpnja 2021. godine i u pojašnjenju zahtjeva od 19. srpnja 2021.
godine jasno i nedvosmisleno naveo da traži informaciju Ugovor o radu ili
dokument s kojim je uređen odnos između zaposlenika ......... i tijela javne
vlasti, odnosno dokument koji sadrži informaciju o vremenu zaposlenja, naknadi
za rad i slično.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup
informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po
zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5.,
6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti
test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano
je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne
vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite
nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi
omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj
interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na
ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu
po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na
pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim
sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. tog članka,
osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom
postupku izvršio uvid u informacije koje su predmet ovog postupka te je uvidom
u iste utvrđeno sljedeće.
U članku 4. stavku 2. Zakona o državnim službenicima
i namještenicima (“Narodne novine“, broj 27/01), koji je bio na snazi u vrijeme
donošenja rješenja koja su predmet ovog drugostupanjskog postupka, utvrđeno je
da rješenja kojima se odlučuje o prijamu u državnu
službu, raspoređivanju na radno mjesto, te o drugim pravima, obvezama i
odgovornostima službenika, kao i o prestanku državne službe donosi ministar,
odnosno drugi čelnik državnog tijela. U članku 20. stavku 1. istoga Zakona
utvrđeno je da se po konačnosti rješenja o prijamu u
državnu službu donosi rješenje o rasporedu na radno mjesto, kojim se utvrđuje
radno mjesto, stručna sprema i struka, ostvareni radni staž službenika, vrijeme
trajanja službe, plaća službenika, trajanje probnog rada, datum početka rada i
rok u kojem državni službenik mora položiti državni stručni ispit, ako ga nije
položio.
Nadalje, u članku 108. stavku 1. istoga Zakona
propisano je da plaću službenika, odnosno namještenika čini umnožak
koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik, odnosno
namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku
navršenu godinu radnog staža.
Povjerenik za informiranje je utvrdio da rješenja
kojim je reguliran odnos između tijela javne vlasti i državnog službenika od
prijma u službu do prestanka službe u tijelu javne vlasti i kojima su utvrđena
prava i obveze s osnova službe, sadržavaju informacije koje su predmet
žaliteljeve dopune zahtjeva.
Slijedom navedenog, u pogledu traženih informacija u
drugostupanjskom je postupku utvrđeno da predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima s obzirom da se plaće državnih službenika
osiguravaju iz javnih sredstava, te za iste prevladava javni interes. S obzirom
da zatražene informacije ne predstavljaju klasificirani podatak, a odnose se na
javnu potrošnju, one su
automatski dostupne javnosti.
Povjerenik za informiranje je
utvrdio da ne dolazi do kršenja odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka ako se
dostave osobni podaci osobe koja je bila zaposlena u tijelu javne vlasti: ime i
prezime, stupanj obrazovanja te visina plaće iskazane kao umnožak koeficijenta
složenosti i osnovice za izračun plaće, kao i obveza polaganja državnog
stručnog ispita, te da u odnosu na iste preteže javni interes, a sami podaci se
odnose na potrošnju proračunskih sredstava za određenog službenika.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup
informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će
rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117.
stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i
110/21) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama
riješiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba,
ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike
Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr.
sc. Zoran Pičuljan