KLASA: UP/II-008-07/22-01/271

URBROJ: 401-01/03-22-6

Zagreb, 15. travnja 2022.

 

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. URBROJ: E-428-/22/ZV od 27. siječnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

1.    Poništava se rješenje trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. URBROJ: E-428-/22/ZV od 27. siječnja 2022. godine.

2.    Odobrava se ......... pravo na pristup preslici ugovora o sponzorstvu između Hrvatskog mačevalačkog saveza i Hrvatske elektroprivrede d.d. od 24. prosinca 2020. godine.

3.    Nalaže se trgovačkom društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja.

4.    Odbacuje se zahtjev za pristup informacijama ......... u dijelu kojim traži dodatne suglasnosti ili anekse koje postoje za navedeni ugovor o sponzorstvu.

 

O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio ugovor o sponzorstvu s Hrvatskim mačevalačkim savezom za 2021. godinu, skupa sa svim dodatnim suglasnostima ili aneksima koje postoje za taj ugovor, temeljem odredbe članka 15. stavak 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je tražena informacija poslovna tajna.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje pobija u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo predmetni zahtjev zbog članka 252. Zakona o trgovačkim društvima. Navodi da je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što predmetni ugovor ne posjeduje i ne zna od kuda je tijelo javne vlasti došlo do informacije navedene u rješenju da je u posjedu istog ugovora. Navodi da je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama jer prema odredbi članka 16. stavka 3. tog Zakona propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. tog članka. Predlaže da se žalba uvaži i da mu se omogući pristup traženoj informaciji.

Žalba je osnovana.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informaciju koja je predmet postupka.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 2. prosinca 2021. godine zatražio od trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. da mu dostavi ugovor o sponzorstvu s Hrvatskim mačevalačkim savezom za 2021. godinu skupa sa svim dodatnim suglasnostima ili aneksima koje postoje za taj ugovor.

Nadalje je utvrđeno da je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. osporenim rješenjem odbilo žaliteljev zahtjev temeljem odredbe članka 15. stavak 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer je tražena informacija poslovna tajna. U obrazloženju osporenog rješenja se navodi da je službenik za informiranje saznao prema izjavi samog žalitelja da već posjeduje predmetni ugovor, te da je isti kasnije promijenio priču i izjavio da nema predmetni ugovor. Napominje se da sadržaj ugovora, kao i ugovore u njihovom izvornom obliku ili u obliku službene kopije nije moguće dostaviti trećoj strani bez pristanka obje strane potpisnika ugovora, a da bi dostavljanje trećoj strani predmetnih ugovora bez pristanka druge ugovorene strane, sukladno Zakonu o obveznim odnosima, predstavljalo protupravno postupanje odnosno povredu ugovorne obveze zbog neispunjenja i nastanku obveznog-pravnog odnosa odgovornosti za štetu tijelu javne vlasti prema drugoj ugovornoj strani. Navodi se da predmetnu odgovornost za štetu drugoj ugovornoj strani povrede ugovora, nadležni organi društva HEP-a ne postupajući dužnom pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika u vođenju poslova društva sukladno članku 252. ZTD-a ne mogu preuzeti.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona.

U žalbenom postupku potrebno se prvenstveno osvrnuti na sadržaj obrazloženja osporenog rješenja tijela javne vlasti u kojemu se navodi da je službenik za informiranje saznao da žalitelj posjeduje ugovor koji je predmet ovog postupka, ali da je kasnije žalitelj promijenio priču da nema predmetni ugovor.

Napominje se da je za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama žalitelja u potpunosti irelevantno da li žalitelj posjeduje traženu informaciju ili ne. Naime, saznanje o tome da žalitelj posjeduje traženu informaciju ne isključuje obvezu postupanja tijela javne vlasti po predmetnom zahtjevu. Službenik za informiranje tijela javne vlasti kao službena osoba koja postupa po zahtjevu za pristup informacijama, obvezna je utvrditi sve činjenice bitne za rješavanje zahtjeva i donijeti odluku koja će se temeljiti na pravilnoj primijeni pravnog propisa na temelju kojega odlučuje o zahtjevu.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pravo na pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. tog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da je tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa te da je utvrdilo da tražena informacija predmetni ugovor o sponzorstvu predstavlja poslovnu tajnu.

Nadalje, prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju ne daje nikakve argumente u prilog omogućavanja pristupa traženoj informaciji, a svrha testa razmjernosti i javnog interesa svakako nije u tome da se pronađu razlozi za onemogućavanje pristupa informacijama. Slijedom navedenog, prvostupanjsko tijelo je pogrešno primijenilo odredbu članka 16. u vezi sa člankom 15. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Nadalje, prvostupanjsko tijelo uopće nije ispitivalo mogućnost primjene članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da će se, ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. navedenog članka, preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim.

Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koje predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid u traženu informaciju ugovor o sponzorstvu sklopljen između tijela javne vlasti kao sponzora i Hrvatskog mačevalačkog saveza, koji je također tijelo javne vlasti.

Napominje se kako su ugovori koje sklapaju tijela javne vlasti podložni preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama, razrađeno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Stoga, ugovorna transparentnost omogućava javnosti evaluaciju ugovora, a eventualno onemogućavanje pristupa takvim informacijama bi izazvalo sumnju u dijelu javnosti da poslovna tajna skriva nekompetentnost, loše upravljanje, rad za privatne interese i korupciju.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdio da se radi o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima koje su dostupne javnosti bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Ističe se da se u odnosu na tražene informacije podrazumijeva javni interes te da javnost ima pravo biti upoznata na koji način tijelo javne vlasti raspolaže javnim sredstvima, jer se na taj način jača načelo zakonitosti i odgovornosti u djelovanju tijela javne vlasti.

Navedeni stav Povjerenika za informiranje je potvrđen presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: UsII-265/17-8 od 25. listopad 2018. godine kojom je utvrđeno da je Hrvatska elektroprivreda d.d. trgovačko društvo u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske, a da se u konkretnom slučaju radi o potrošnji sredstava tijela javne vlasti (isplata odvjetnicima) što predstavlja raspolaganje javnim sredstvima i da javnost ima pravo znati na koji se način i u koju se svrhu ista koriste.

Stoga, Povjerenik za informiranje je utvrdio da je potrebno omogućiti pristup traženim informacijama u cijelosti u svrhu transparentnosti ugovora koje sklapa tijelo javne vlasti. Nadalje, Povjerenik za informiranje nije utvrdio vjerojatnost povrede gospodarskih interesa tijela javne vlasti ili Hrvatskog mačevalačkog saveza, omogućavanjem pristupa traženoj informaciji.

Napominje se da je na internetskoj stranici Hrvatskog mačevalačkog saveza na poveznici http://mszag.com/hms/HEP_ugovor.pdf, objavljen nacrt ugovora o sponzorstvu između tijela javne vlasti i Hrvatskog mačevalačkog saveza za 2018. godinu.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da predmetni ugovor o sponzorstvu sadrži imena i prezimena odgovornih osoba za realizaciju tog ugovora, njihove e-mail adrese i brojeve telefona i mobitela, te imena i prezimena i vlastoručne potpise predsjednika Uprave tijela javne vlasti i predsjednika Hrvatskog mačevalačkog saveza. Prema mišljenju Povjerenika za informiranje iste nije potrebno zaštititi s obzirom na to da se radi o imenima i prezimenima zaposlenika tijela javne vlasti (HEP d.d. i Hrvatski mačevalački savez) i njihovim službenim e-mail adresama i telefonima odnosno broju mobitela koji je javno objavljen, odnosno radi se o osobama čiji se rad financira iz javnih sredstava, kao ime i prezime te vlastoručni potpis predsjednika Uprave tijela javne vlasti i predsjednika Hrvatskog mačevalačkog saveza je javno objavljen podatak te se također radi o osobama čiji se rad financira iz javnih sredstava, te u odnosu na iste ne prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacija, već javni interes.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točki 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.

U pogledu dijela žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama kojim traži dodatne suglasnosti ili anekse koje postoje za navedeni ugovor o sponzorstvu, u drugostupanjskom je postupku dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/22-01/271, URBROJ: 401-01/03-22-2 od 5. travnja 2022. godine zatražena dostava traženih informacija te iz odgovora tijela javne vlasti od 14. travnja 2022. godine poslanog e- poštom, proizlazi da tijelo javne vlasti isto ne posjeduje.

Odredbom članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdio da je u pogledu dijela žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama kojim traži dodatne suglasnosti ili anekse koje postoje za navedeni ugovor o sponzorstvu, valjalo odbaciti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer tijelo javne vlasti ne posjeduje tražene informacije.

Posebno se naglašava da nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao pod točkom 4. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                                POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan