KLASA: UP/II-008-07/22-01/218

URBROJ: 401-01/04-22-3

Zagreb, 28. travnja 2022.

 

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja KLASA: UP/I-008-01/22-03/03, URBROJ: 517-14-2-1-22-2 od 18. siječnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

1.    Poništava se rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja KLASA: UP/I-008-01/22-03/03, URBROJ: 517-14-2-1-22-2 od 18. siječnja 2022. godine.

2.    Odobrava se ......... pravo na pristup preslici Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava KK.03.2.2.04.0028, Prilagodba i komercijalizacija upravljačke simulacije “My Dubrovnik”, kao i njegovih priloga, a koji Ugovor se odnosi na Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Inovacije novoosnovanih MSP-ova - II faza“, referentna oznaka Poziva: KK.03.2.2.04.

3.    Nalaže se Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

4.    Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u dijelu zahtjeva za pristup informacijama ........., koji se odnosi na dostavu dokumentacije koja je predmet ugovora, dokaza o plaćanju i pravne osnove.

 

O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja KLASA: UP/I-008-01/22-03/03, URBROJ: 517-14-2-1-22-2 od 18. siječnja 2022. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 6. prosinca 2021. godine, kojim je zatraženo sljedeće: „1.) Da li ste sklopili ugovore i/ili izvršili isplate prema bilo kojem od navedenih pravnih subjekata: 1. Udruga PROSPECTUS, OIB: 02945102506 Put, bana Josipa Jelačića 35, Mlini (Općina Župa Dubrovačka), 2. ODVJETNICA VIKTORIJA KNEŽEVIĆ Dr. Ante Starčevića 35, Dubrovnik, 3. LAW AND TECHNOLOGY j.d.o.o. Put Bana Josipa Jelačića 75 Mlini (Općina Župa Dubrovačka), 2.) Ukoliko je sklopljen ugovor ili izvršena isplata (npr. donacija, plaćanje po ugovoru, narudžbenici ili dr.) ljubazno molim dostavu kopije ugovora i dokumentaciju koja je bila predmet ugovora, dokaza o plaćanju i pravnu osnovu.“ i to u dijelu zahtjeva koji se odnosi na traženje žalitelja vezano za trgovačko društvo LAW AND TECHNOLOGY j.d.o.o. Zahtjev žalitelja odbijen je u navedenom dijelu zahtjeva temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi se člankom 16. stavkom 1. i člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su zatražene informacije poslovna tajna.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako osporava zaprimljeno rješenje i ponavlja zahtjev za dostavu svih prethodno traženih informacija te navodi da u skladu sa pozitivnim propisima EU informacije o dodijeli sredstava EU fondova nisu i ne mogu biti podaci koji su označeni poslovnom tajnom. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 6. prosinca 2021. godine od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja zatražio dostavu sljedećih informacija: „1.) Da li ste sklopili ugovore i/ili izvršila isplate prema bilo kojem od navedenih pravnih subjekata: 1. Udruga PROSPECTUS, OIB: 02945102506 Put, bana Josipa Jelačića 35, Mlini (Općina Župa Dubrovačka) 2. ODVJETNICA VIKTORIJA KNEŽEVIĆ Dr. Ante Starčevića 35, Dubrovnik, 3.      LAW AND TECHNOLOGY j.d.o.o. Put Bana Josipa Jelačića 75 Mlini (Općina Župa Dubrovačka), 2.) Ukoliko je sklopljen ugovor ili izvršena isplata (npr. donacija, plaćanje po ugovoru, narudžbenici ili dr.) ljubazno molim dostavu kopije ugovora i dokumentaciju koja je bila predmet ugovora, dokaza o plaćanju i pravnu osnovu.“ Nadalje, utvrđeno je da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja o žaliteljevom zahtjevu za pristup informacijama, nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, o čemu u spisu predmeta postoji Zapisnik KLASA: UP/I-008-01/22-03/03, URBROJ: 517-14-2-1-22-1 od 18. siječnja 2022. godine, donijelo rješenje KLASA: UP/I-008-01/22-03/03, URBROJ: 517-14-2-1-22-2 od 18. siječnja 2022. godine, kojim se odbija zahtjev žalitelja u dijelu koji se odnosi na tražene informacije za trgovačko društvo LAW AND TECHNOLOGY j.d.o.o., temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi se člankom 16. stavkom 1 i člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su zatražene informacije poslovna tajna.

U obrazloženju osporenog rješenja, u odnosu na tražene informacije, u bitnom se navodi kako je sa trgovačkim društvom LAW AND TECHNOLOGY j.d.o.o., Put Bana Josipa Jelačića 75, Mlini (Općina Župa Dubrovačka) sklopljen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava na Pozivu na dostavu projektnih prijedloga „Inovacije novoosnovanih MSP-ova - II faza“, referentna oznaka Poziva: KK.03.2.2.04, da je sukladno primjenjivim procedurama, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u obvezi objavljivati informacije o korisnicima potpora s kojima su sklopljeni Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava i da nastavno na navedeno, popis svih korisnika potpora na predmetnom Pozivu s kojima su sklopljeni Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava, a tako i gore spomenutog subjekta, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavljuje na središnjoj internetskoj stranici ESI fondova www.strukturnifondovi.hr i/ili http://efondovi.mrrfeu.hr. Nadalje, navodi se kako u odnosu na zahtjev za dostavu Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava trećoj strani koja nije potpisnica istog, nisu u mogućnosti udovoljiti istom obzirom da prema Zajedničkim nacionalnim pravilima za korištenje ESI fondova samo prijavitelj/korisnik ima pravo na pristup informacijama u odnosu na svoj projektni prijedlog, nadležno tijelo, na zahtjev prijavitelja/korisnika osigurava dostupnost informacija o provedenom postupku dodjele u odnosu na njegov projektni prijedlog. Također se navodi, kako je po provedenom testu razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da ne preteže javni interes za dostavom zatraženih podataka.

Vezano za žaliteljevo traženje u odnosu na Udrugu PROSPECTUS, kao i odvjetnicu Viktoriju Knežević, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dana 25. siječnja 2022. godine, putem elektroničke pošte, obavijestilo je žalitelja kako ono nije sklapalo ugovore s Udrugom PROSPECTUS i odvjetnicom Viktorijom Knežević.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Povjerenik za informiranje, ispitujući pravilnost testa razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela, u žalbenom postupku sukladno odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama te da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. navedenog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.

U članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07 i 86/12) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.

U žalbenom postupku izvršen je uvid u internetsku stranicu https://strukturnifondovi.hr/ te je utvrđeno kako je na poveznici https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/ pod nazivom Popis operacija objavljena tablica Popis-operacija-OPKK-2014-2020_30112021, koja se odnosi na Operativni program „Konkurentnost i kohezija“, a sadrži objavljene informacije o kodu projekta, fondu, nazivu korisnika, nazivu operacije, sažetku operacije, početku i završetku operacije, ukupnim prihvatljivim izdacima, ESIF sredstvima, stopi sufinanciranja i drugo. Tako je za projekt/operaciju, čiji je korisnik trgovačko društvo LAW AND TECHNOLOGY j.d.o.o., objavljeno da su ukupni izdaci 1.642.928,00 kn, da su ESIF sredstva 1.396.472,34 kn i da je stopa sufinanciranja Unije 85%, da je početak operacije 26. srpnja 2019., a završetak 1. siječnja 2021. godine.

Odredbom članka 19. (Glava 8.) Zakona o zaštiti tajnosti podataka propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge prave osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

Poslovna tajna je uređena i Zakonom o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti („Narodne novine“, broj 30/18) kojim se u pravni poredak prenosi Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja te Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva.

U članku 3. stavku 1. točki 5. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti propisano je kako su poslovna tajna informacije koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve: tajne su jer nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija, imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne i u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost.

Odredbom članka 8. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti propisano je kako će sud odbaciti zahtjev za primjenu mjera, postupaka i pravnih sredstava iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona kada je navodno pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne učinjeno radi ostvarivanja prava na slobodu izražavanja misli, prava na pristup informacijama te slobode izvještavanja, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, kao i zakonom kojim se uređuje medijsko izvještavanje, a u skladu s poštivanjem slobode i pluralizma medija.

Iz Zapisnika o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa, kao i iz obrazloženja osporenog rješenja, razvidno je da se Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja samo pozvalo na odredbu članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama i navelo kako je po provedenom testu razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da ne preteže javni interes za dostavom zatraženih podataka, pri tome ne navodeći razloge za ni protiv omogućavanja tražene informacije.

Uvidom u dostavljeni ugovor i njegove priloge utvrđeno je da se isti odnosi na raspolaganje javnim sredstvima, a po logici stvari, informacije koje se tiču raspolaganja sredstvima, prava i obveza tijela javne vlasti navedenih u ugovorima o poslovnoj suradnji i slično ne predstavljaju proizvodnu tajnu niti rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada, tehnološka ni tehnička rješenja, niti predstavljaju druge informacije zbog čijeg bi omogućavanja pristupa korisnicima mogle nastupiti štetne posljedice. Posebno se ističe da kod raspolaganja javnim sredstvima osobito treba imati u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama i postojeću praksu žalbenog tijela i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Uvodna odredba broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.

U uvodnoj odredbi broj 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.

Uvodnom odredbom broj 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

U uvodnoj odredbi broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima. Pri navedenom treba imati u vidu i odredu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisana mogućnost djelomičnog omogućavanja pristupa informacijama, a koju odredbu prvostupanjsko tijelo nije niti razmatralo u postupku prije donošenja osporenog rješenja.

Uvidom u Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, KK.03.2.2.04.0028, Prilagodba i komercijalizacija upravljačke simulacije “My Dubrovnik”, utvrđeno je kako isti sadrži sljedeće priloge: Prilog A - prijavni obrazac, Prilog B - Opći uvjeti koji se primjenjuju na projekte financirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju od 2014.-2020., Prilog C - Pravila o provedbi postupaka nabave za neobveznike Zakona o javnoj nabavi, Prilog D – Plan nabave, Prilog E – Zahtjev za predujam, Prilog F – Zahtjev za nadoknadom sredstava, Prilog G – Završno izvješće i kontrolna lista, Prilog H – Izvješće nakon provedbe projekta i kontrolna lista, Prilog I – Pravila o financijskim korekcijama, Prilog J – Uvjeti korištenja sustava eFondovi za korisnike bespovratnih sredstava i Prilog K - Upute za prijavitelje za Poziv za dostavu projektnih prijedloga - Inovacije novoosnovanih MSP-ova – II faza.

U odnosu na gore navedene Opće uvjete koji se primjenjuju na projekte financirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju od 2014.-2020., u žalbenom je postupku utvrđeno da su isti javno objavljeni na internetskoj stranici https://strukturnifondovi.hr/.

Tako je člankom 5. Općih uvjeta koji se primjenjuju na projekte financirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju od 2014.-2020. propisano: da je Korisnik obvezan čuvati informacije koji imaju oznaku ograničenosti, povjerljivosti, ili tajnosti (u nastavku teksta: povjerljivost) te ih ne smije davati ili učiniti dostupnima trećim osobama bez prethodnog pristanka PT-a 2, da se navedena obveza ne odnosi na informacije koje je Korisnik obvezan objaviti radi poštivanja načela transparentnosti u provedbi projekta te udovoljavanja zahtjevima javnosti i vidljivosti u skladu s Uredbom (EU) br. 1303/2013 te na temelju iste donesenim propisima, kao i na temelju nacionalnih propisa kojima se uređuje pravo na pristup informacijama, da je Korisnik obvezan čuvati izvornike dokumenata koje dostavlja elektroničkim putem i kroz sustav eFondovi, da su ugovorne strane obvezne štititi osobne podatke u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka, da se osobni podatci prikupljaju i obrađuju u svrhu izvršavanja Ugovora i provedbe projekta te se pristup navedenim podatcima osigurava samo osobama kojima su u navedenu svrhu potrebni, da Ugovorne strane poduzimaju odgovarajuće tehničke, organizacijske i sigurnosne mjere u svrhu zaštite osobnih podataka da Upravljačko/Posrednička tijela se obvezuju čuvati i ne otkrivati trećim osobama informacije o Korisniku i partnerima koji su iz opravdanih razloga označeni kao povjerljivi i koji bi mogli naštetiti njihovim poslovnim interesima, osim u slučaju kada je to opravdano primjenom pravila o obavještavanju javnosti, drugih nacionalnih i EU institucija, koji proizlaze iz relevantnih EU i nacionalnih propisa, da Korisnik osigurava pristup informacijama osobama kojima su one, u skladu s uvjetima Ugovora potrebne u svrhu praćenja izvršavanja Ugovora, da sve prethodno navedeno odnosi se i na partnere korisnika, što je korisnik dužan osigurati.

U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je utvrdio da na predmetni Ugovor i njegove priloge nije moguće primijeniti niti jedno od zakonskih ograničenja pristupa informacijama. Naime, iako se u navedenim informacijama navode imena i prezimena fizičkih osoba te njihovi potpisi i službeni kontakti, u žalbenom je postupku zaključeno da u konkretnom slučaju ne prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da se radi o obveznim podacima koji su sastavni dio ugovora i obrasca te da se odnose na dužnosnike i zaposlenike tijela javne vlasti vezano uz postupak dodjele javnih sredstava i koji su potpisali ugovor ili su navedeni u predmetnim informacijama u svom službenom svojstvu, pri čemu se ističe i da se Opća uredba o zaštiti podataka ne odnosi na pravne osobe odnosno njihove ovlaštene osobe (broj telefona i e-mail prijavitelja, broj telefona i e-mail odgovorne osobe prijavitelja, ime i prezime voditelja projekta, ime i prezime tehničkog koordinatora, ime i prezime koordinatorice za marketing).

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) i članku 25. stavku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.       

Vezano za dio zahtjeva žalitelja koji se odnosi na dostavu dokumentacije koja je predmet ugovora, dokaza plaćanja i pravne osnove, Povjereniku za informiranje u žalbenom postupku nije dostavljena druga dokumentacija osim Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava KK.03.2.2.04.0028, Prilagodba i komercijalizacija upravljačke simulacije “My Dubrovnik” i njegovih priloga. Iz obrazloženja pobijanog rješenja, a niti iz Zapisnika o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nije razvidno da li su primjerice postavljeni zahtjevi za nadoknadom sredstava i da li su vršene isplate. Stoga je u žalbenom postupku utvrđeno da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nije utvrdilo sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, a niti je pravilno primijenilo odredbe materijalnog prava i pravila postupka, pa je u tom dijelu predmet potrebno vratiti Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, kao prvostupanjskom tijelu, na ponovni postupak.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe iz ovog rješenja.

Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano kad je za donošenje novog rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenja treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u točki 4. izreke ovog rješenja.

Napominje se da tijela javne vlasti imaju pravo, sukladno odredbi članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, tražiti od korisnika naknadu stvarnih i materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, a na izračun navedene naknade primjenjuju se Kriteriji za određivanje visine stvarnih i materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14). Uputa o primjeni navedenih Kriterija može se pronaći na Internet stranici Povjerenika za informiranje, na poveznici https://pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                               POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan