KLASA: UP/II-008-07/22-01/184
URBROJ: 401-01/04-22-3
Zagreb, 29. travnja 2022.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatskog judo saveza od 1. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatskog judo saveza od 1. veljače 2022. godine, kojim je odbijen zahtjev za pristup informacijama ......... od 26. siječnja 2022. godine, kojim je zatražio da mu se dostave računi za SP Juniori Olbia 2021.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici:
- Računa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo broj: 2021/199998 od 6. listopada 2021. godine,
- Komercijalnog računa (Broj dokumenta: 2021/199998) izdanog 7. studenoga 2021. godine za dijagnostičku pretragu i prijevod nalaza i pripadajuće Potvrde o izvršenom nalogu OTP banke d.d. od 16. studenoga 2021. godine,
- Računa R1 trgovačkog društva Croatia airlines d.d. broj: 7539055-021-00718 od 1. listopada 2021. godine za aviokartu, pristojbe i naknade te pripadajuće Potvrde o izvršenom nalogu OTP banke d.d. od 1. listopada 2021. godine,
- Računa broj: 2021/24 od 16. rujna 2021. godine za hotelski smještaj te pripadajućeg Naloga za doznaku u inozemstvu OTP banke d.d. od 28. rujna 2021. godine.
3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Računa broj: 852-POSL1-2 od 5. listopada 2021. godine za hotelski smještaj i pripadajuće Potvrdi o izvršenom nalogu OTP banke d.d. od 4. listopada 2021. godine, na način da se na navedenom računu prekrije broj koji se navodi uz putovnicu ........., te se u tom dijelu zahtjev odbija.
4. Nalaže se Hrvatskom judo savezu da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Hrvatskog judo saveza od 1. veljače 2022. godine odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 26. siječnja 2022. godine, kojim je zatražio da mu se dostave računi za ......... na 12.779,02 kn (sredstva Hrvatskog judo saveza) ili ukupno za SP Juniori Olbia 2021., specificirano u dokumentu „Realizacija ......... Black belt HOO kolovoz 2021.docx“, koji je poslan na e-mail adresu JK Black Belt, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da osporava rješenje Hrvatskog judo saveza kojim mu nisu omogućeni računi za SP Juniori Olbia 2021. Ističe, kako mu je tražena dokumentacija potrebna radi izračuna jer je utvrđeno da nedostaju sredstva iz Razvojnih programa HOO-a za .......... Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 26. siječnja 2022. godine zatražio od Hrvatskog judo saveza da mu se dostave računi za ......... na 12.779,02 kn (sredstva Hrvatskog judo saveza) ili ukupno za SP Juniori Olbia 2021., specificirano u dokumentu „Realizacija ......... Black belt HOO kolovoz 2021.docx“, koji je poslan na e-mail adresu JK Black Belt. Nadalje je utvrđeno da je rješenjem Hrvatskog judo saveza od 1. veljače 2022. godine odbijen žaliteljev zahtjev temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
U obrazloženju osporenog rješenja u bitnom se navodi da prilikom rješavanja velikog broja žaliteljevih zahtjeva, kojima se traže informacije obuhvaćene u razdoblju od nekoliko godina prava drugih stranaka u drugim postupcima kod tijela javne vlasti Hrvatskog judo saveza nisu adekvatno zaštićena, te dolazi do zastoja u radu Hrvatskog judo saveza i ograničavanja prava drugih korisnika u razvoju. Kao primjer se navodi da je u razdoblju od 22. do 30. prosinca 2021. godine dostavljeno 8 zahtjeva, dok je u razdoblju od 3. do 27. siječnja 2022. godine dostavljeno 19 zahtjeva. Nadalje, navodi se da je utvrđen subjektivni element zlouporabe žalitelja zahtjevima odnosno izrazita namjera zlouporabe prava koja dovodi do šikaniranog postupanja ne samo prema Hrvatskom judo savezu nego nadasve i prema drugim korisnicima koji svoja prava ostvaruju putem Hrvatskog judo saveza. Također se navodi kako subjektivni element zlouporabe žalitelja ulazi u moralnu kategoriju, koji sebe stavlja kao podnositelja zahtjeva ispred javnog interesa drugih subjekata. U obrazloženju osporenog rješenja ističe se i kako su u zahtjevu utvrđeni i kriteriji korištenja uvredljivog jezika žalitelja, osobne proizvoljne zamjerke prema Hrvatskom judo savezu, pojedinim osobama u Hrvatskom judo savezu, neutemeljene optužbe, kao i namjerno izazivanje smetnji i namjerno otežavanje rada Hrvatskog judo saveza kao i njegovih udruženih članica i pojedinaca. Nadalje, ističe se kako postoji višegodišnja povijest tih odnosa kroz učestalo prijavljivanje Kontrolnom uredu Grada Zagreba (Sportska inspekcija), Vijeću sportske arbitraže Hrvatskog olimpijskog odbora, a koji zahtjevi su svi redom odbijeni nakon temeljito provedenih nadležnih postupaka. Također se ističe, kako sve navedeno predstavlja prepreku učinkovitom radu Hrvatskog judo saveza, ne samo u području pristupa informacijama, već u svim drugim područjima rada i racionalnom funkcioniranju Hrvatskog judo saveza sukladno Statutu Hrvatskog judo saveza, kao i Zakonu o pravu na pristup informacijama.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.
Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti jer nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama.
Naime, prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, prvo u obzir treba uzeti načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.
Kada se procjenjuje žaliteljeva namjera da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, trebalo bi razmotriti njegov interes za informacijama koje traži i relevantnost zatraženih informacija za širu zajednicu, učestalost podnošenja zahtjeva prema tijelu javne vlasti i način obraćanja prema tijelu, opseg zatraženih informacija i moguće opterećenje koje bi tijelo javne vlasti imalo prilikom omogućavanja pristupa informaciji.
Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku zatražio od Hrvatskog judo saveza da kao dio spisa predmeta dostavi i sve žaliteljeve zahtjeve zaprimljene u 2021. i 2022. godini, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (dalje u tekstu: Upisnik) za 2021. i 2022. godinu, te popuni i dostavi upitnik objavljen na linku https://pristupinfo.hr/dokumenti-i-publikacije/instrument-kvalitete-upitnik-za-samoprocjenu/.
Hrvatski judo savez u žalbenom postupku dostavio je Povjereniku za informiranje, a vezano za zaprimljene zahtjeve za pristup informacijama žalitelja, Upisnike za 2020., 2021. i 2022. godinu koji sadrže sljedeće podatke: redni broj zahtjeva, datum podnošenja, ime i prezime, informacija koja se traži, vrsta zahtjeva, odluka, visina naknade, datum odluke i napomena.
Uvidom u dostavljeni Upisnik za 2020. godinu, razvidno je da su u istom evidentirana 3 zahtjeva za pristup informacijama žalitelja uz koje stoji napomena da su prenesena iz 2019. godine. Nadalje, razvidno je da je žalitelj u navedenim zahtjevima za pristup informacijama tražio podatke o stručnom osposobljavanju, podatke o natjecanju i ukupan broj mjesta na Olimpijskim igrama.
Uvidom u dostavljeni Upisnik za 2021. godinu, razvidno je da je žalitelj podnio ukupno 10 zahtjeva za pristup informacijama u kojim je tražio podatke o stručnom osposobljavanju, podatke o natjecanju, ukupan broj mjesta na Olimpijskim igrama, račune za sportsku opremu, vitaminizaciju, zdravstvenu skrb, Eopen propozicije, hotelski smještaj i dr.
Iz dostavljenog Upisnika za 2022. godinu, razvidno je da je sa danom 18. siječnja 2022. evidentirano 9 zahtjeva za pristup informacijama žalitelja, kojima je tražio informacije vezano za Eopen Prag, ECup Juniori, ECup Seniori Nadalje, razvidno je da je pod rednim brojem 5. upisan zahtjev za pristup informacijama uz koji stoji napomena da je istog dana zaprimljeno 6 zahtjeva s istim tekstom. Napominje se kako u dostavljenom Upisniku za 2022. godinu nije evidentiran predmetni zahtjev za pristup informacijama žalitelja.
Iz sadržaja predmetnog žaliteljeva zahtjeva nije vidljivo da se žalitelj obraća Hrvatskom judo savezu na uvredljiv, omalovažavajući ili optužujući način, a niti je iz sadržaja zahtjeva vidljivo da žalitelj koristi Zakon o pravu na pristup informacijama kao alat za svoj osobni sukob sa Hrvatskim judo savezom. Štoviše, zahtjev žalitelja je u skladu sa načelom međusobnog poštovanja i suradnje, propisanog člankom 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, a preispitivanje otvorenosti i javnosti djelovanja, zakonitosti i pravilnosti u radu tijela javne vlasti, uz međusobno uvažavanje i poštivanje, alati su koji pomažu u ostvarivanju cilja i svrhe Zakona o pravu na pristup informacijama i isti se ne mogu tumačiti kao „napadi“ na tijelo javne vlasti.
Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Iz opisa informacija koje je žalitelj tražio od Hrvatskog judo saveza u 2020., 2021. i 2022. godini vidljivo je da se svi zahtjevi žalitelja bilo neposredno ili posredno odnose na traženje informacija o raspolaganju javnim sredstvima Hrvatskog judo saveza kao tijela javne vlasti, a na koje je primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Prema ocjeni Povjerenika za informiranje procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito uzevši u obzir ukupan broj zaprimljenih zahtjeva, ukupan broj žaliteljevih zahtjeva te informacije koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Informacije koje je žalitelj tražio od Hrvatskog judo saveza mogla bi tražiti bilo koja fizička ili pravna, domaća ili strana osoba.
U žalbenom postupku, Povjereniku za informiranje kao informacije koje je žalitelj tražio u zahtjevu za pristup informacijama od 26. siječnja 2022. godine, dostavljeni su Račun Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo broj: 2021/199998 od 6. listopada 2021. godine, Komercijalni račun (Broj dokumenta: 2021/199998) izdan 7. studenoga 2021. godine za dijagnostičku pretragu i prijevod nalaza te pripadajuća Potvrda o izvršenom nalogu OTP banke d.d. od 16. studenoga 2021. godine, Račun broj: 852-POSL1-2 od 5. listopada 2021. godine za hotelski smještaj i pripadajuća Potvrda o izvršenom nalogu OTP banke d.d. od 4. listopada 2021. godine, Račun R1 trgovačkog društva Croatia airlines d.d. broj: 7539055-021-00718 od 1. listopada 2021. godine za aviokartu, pristojbe i naknade te pripadajuća potvrda o izvršenom nalogu OTP banke d.d. od 1. listopada 2021. godine, Račun broj: 2021/24 od 16. rujna 2021. godine za hotelski smještaj te pripadajući Nalog za doznaku u inozemstvu OTP banke d.d. od 28. rujna 2021. godine. Napominje se kako su na dostavljenom računu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo broj: 2021/199998 od 6. listopada 2021. godine, koji se odnosi, osim na ........., i na druge osobe, Hrvatski judo savez prekrio njihova imena i prezimena. S obzirom da je žalitelj postavio zahtjev na način da mu se dostave računi za ......... na 12.779,02 kn (sredstva Hrvatskog judo saveza) ili ukupno za SP Juniori Olbia 2021., Povjerenik za informiranje je u pogledu prikrivenih imena i prezimena utvrdio da ista nisu relevantna za žaliteljevo traženje i da je žalitelju moguće odobriti informacije onako kako ih je Hrvatski judo savez dostavio Povjereniku za informiranje u žalbenom postupku.
Uvidom u dostavljenu dokumentaciju razmotreno je da li je moguće žalitelju odobriti pristup zatraženim informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je utvrđeno da se može odobriti pristup zatraženim informacijama, osim u dijelu koji se odnosi na broj putovnice ..........
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.
Povjerenik za informiranje posebno ističe da je pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da provedbom testa razmjernosti i javnog interesa u svakom pojedinom slučaju treba utvrditi prevladava li javni interes za omogućavanjem pristupa informacijama ili potreba zaštite prava na ograničenje.
Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
U konkretnom slučaju u odnosu na Račun broj: 852-POSL1-2 od 5. listopada 2021. godine za hotelski smještaj, u žalbenom postupku je utvrđeno kako je javni interes zadovoljen dostavom navedenog Računa bez podatka o broju putovnice ......... odnosno da je podatak o broju putovnice potrebno zaštititi jer ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Omogućavanjem broja putovnice u konkretnom slučaju predstavljalo bi nepotrebno zadiranje u privatni život osobe na koju se taj podatak odnosi. Slijedom navedenog, temeljem članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je prekriti navedeni podatak, pa je odlučeno kao pod točkom 3. izreke ovog rješenja.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) te članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Napominje se da ukoliko žalitelj smatra da informacije pružene na temelju njegovog zahtjeva za pristup informacijama od 26. siječnja 2022. godine nisu točne ili potpune, sukladno članku 24. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, može zahtijevati njihov ispravak odnosno dopunu u roku 15 dana od dana dobivanja informacija.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan