KLASA: UP/II-008-07/22-01/47
URBROJ: 401-01/04-22-4
Zagreb, 1. travnja 2022.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Graditeljsko-geodetske škole Osijek KLASA: UP I/008-01/22-01/1, URBROJ: 2158/44-22-1 od 10. siječnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Graditeljsko-geodetske škole Osijek KLASA: UP I/008-01/22-01/1, URBROJ: 2158/44-22-1 od 10. siječnja 2022. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Graditeljsko-geodetske škole Osijek KLASA: UP I/008-01/22-01/1, URBROJ: 2158/44-22-1 od 10. siječnja 2022. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 2. siječnja 2022. godine kojim je tražio da mu se dostave sljedeće informacije koje tijelo javne vlasti posjeduje u Dnevnicima, Imenicima i drugim evidencijama učenika, a koje se trajno čuvaju: „1. Kada (dd/mm/gggg) je učenik ......... iz ......... rođen ......... krenuo u ovu srednju školu, a kada (dd/mm/gggg) je ......... prije izbijanja Domovinskog rata zadnji put bio na nastavi u ovoj školi, 2. Koji smjer je ......... upisao u ovoj školi u prvom razredu, a za koji smjer je i kada dobio svjedodžbu?, 3. Kada (dd/mm/gggg) i kakvo je nakon Domovinskog rata ......... nastavio srednješkolsko obrazovanje u ovoj školi, a kada (dd/mm/gggg) i kakvo školovanje je u ovoj školi završio za koje je dobio diplomu, 4. Molim anonimiziranu presliku diplome o završenom srednješkolskom školovanju ......... u ovoj školi.“ Zahtjev žalitelja odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer su informacije zaštićene propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da rješenje i uputa o pravnom lijeku nisu utemeljeni na zakonu, da je pobijano rješenje bez razumnog obrazloženja i isto se ne može ispitati. Ističe kako tijelo javne vlasti nije obrazložilo test razmjernosti zašto ne bi prevladavao javni interes da javnost sazna je li i kada je aktualni župan ......... prekinuo srednješkolsko obrazovanje koje je nužno za poslijeratni nastavak školovanja, a samo puko pozivanje na članak 16. stavak 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama ne znači da je test doista i proveden. Nadalje, ističe kako on nije tražio informaciju npr. koliko je neopravdanih sati izostanka sa nastave imao župan, što bi se kao i ocjene iz nekih predmeta mogao smatrati osobni podatak, već je zatražio samo informaciju o prijeratnom završetku školovanja što je informacija koja se za druge dužnosnike javno objavljuje. Također, ističe kako nije tražio ni svjedodžbu ili diplomu župana što bi mogao biti nečiji zaštićeni osobni podatak a koju župan od supruge korisnika posjeduje na za sada nepoznati način. Žalitelj navodi kako u testu razmjernosti nije obrazloženo zašto bi informacija o županovom školovanju bila zaštićeni osobni podatak, a informacija o školovanju supruge korisnika nije. Nadalje navodi kako u testu razmjernosti nije razmatrana ni činjenica da je tražena informacija u neslužbenom obliku već objavljena u Večernjem listu 25. kolovoza 2019. godine da je župan ......... napustio Građevinsku školu još u trećem razredu i stavio pušku na rame u travnju 1991., a ne postoji niti javni pogovor da bi župan ......... protiv bilo koga podnio kaznenu prijavu iz članka 146. Kaznenog zakona zbog kaznenog djela „nedozvoljene uporabe osobnih podataka“ što je i prešutna privola. Također navodi kako prevladava javni interes da javnost ima službenu informaciju je li neslužbena informacija iz medija istinita i podudara li se uzimanje puške u ruke sa „krajem škole“? Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba nije osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 2. siječnja 2022. godine, putem elektroničke pošte, tijelu javne vlasti Graditeljsko-geodetskoj školi Osijek podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je tražio da mu se dostave informacije koje tijelo javne vlasti posjeduje u Dnevnicima, Imenicima i drugim evidencijama učenika, a koje se trajno čuvaju i to: „1. Kada (dd/mm/gggg) je učenik ......... iz ......... rođen ......... krenuo u ovu srednju školu, a kada (dd/mm/gggg) je ......... prije izbijanja Domovinskog rata zadnji put bio na nastavi u ovoj školi, 2. Koji smjer je ......... upisao u ovoj školi u prvom razredu, a za koji smjer je i kada dobio svjedodžbu?, 3. Kada (dd/mm/gggg) i kakvo je nakon Domovinskog rata ......... nastavio srednješkolsko obrazovanje u ovoj školi, a kada (dd/mm/gggg) i kakvo školovanje je u ovoj školi završio za koje je dobio diplomu, 4. Molim anonimiziranu presliku diplome o završenom srednješkolskom školovanju ......... u ovoj školi.“ Nadalje, utvrđeno je da je Graditeljsko-geodetska škola Osijek povodom zahtjeva za pristup informacijama žalitelja donijela rješenje KLASA: UP I/008-01/22-01/1, URBROJ: 2158/44-22-1 od 10. siječnja 2022. godine, kojim je odbijen žaliteljev zahtjev temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer su informacije zaštićene propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na nadležno odlučivanje, uključujući i informacije koje su predmet postupka, kao što je preslika izvatka iz školskog imenika za učenika ......... te preslika matične knjige za navedenog učenika koja sadrži podatke temeljem kojih škola može izdati duplikat svjedodžbe.
Iz obrazloženja osporenog rješenja i provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u bitnom proizlazi kako je utvrđeno da su u konkretnom slučaju u imenicima i matičnim knjigama sadržane tražene informacije o bivšem učeniku škole no iste su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka te da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom. Test razmjernosti i javnog interesa procjena je razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Iz zakonske definicije testa razmjernosti i javnog interesa proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka pa je tako prema navedenom članku obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.
U žalbenom postupku, ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa te uvidom u dostavljene informacije, utvrđeno je da bi otkrivanjem osobnih podataka fizičke osobe ......... u konkretnom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenom obradom od strane primatelja tih podataka, u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti, Graditeljsko-geodetska škola Osijek prikupila osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes. Naime, iako se traže podaci vezano za školovanje bivšeg učenika Graditeljsko-geodetske škole Osijek, a koji je ujedno i župan, u konkretnom slučaju, osim interesa žalitelja, nije razvidan širi javni interes da zatražene informacije budu javno dostupne. Iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezane za zatražene informacije, da se iste ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima te nije vjerojatno da bi objava predmetnih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti, Graditeljsko-geodetske škole Osijek (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je Graditeljsko-geodetska škola Osijek u prvostupanjskom postupku o zahtjevu za pristup informacijama žalitelja od 2. siječnja 2022. godine pravilno odlučila sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.
Slijedom svega navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) trebalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan