KLASA: UP/II-008-07/22-01/23
URBROJ: 401-01/11-22-5
Zagreb, 1. travnja 2022.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatskog judo saveza od 5. siječnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatskog judo saveza od 5. siječnja 2022. godine.
2. Djelomično se omogućava se ......... pravo na pristup preslici Računa br. 59/1/2 na način da se prekrije ime i prezime fizičke osobe i adresa elektroničke pošte navedena u rubrici „Komercijalni referent“ te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Nalaže se Hrvatskom judo savezu da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana njegove pravomoćnosti.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 22. prosinca 2021. godine, kojim je zatražio račun za sportsku opremu na iznos 3000kn za ........., temeljem odredbe članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što prvostupanjsko tijelo javne vlasti smatra da žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je dobio rješenje, ali bez tražene informacije te da su mu informacije dostupne radi izračuna jer je utvrđeno da nedostaju sredstva iz Razvojnih programa Hrvatskog olimpijskog odbora za .......... Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 22. prosinca 2021. godine putem elektroničke pošte Hrvatskom judo savezu podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio da mu dostave račune na iznos 3000kn za sportsku opremu za ..........
Nadalje, utvrđeno je da je tijelo javne vlasti, Hrvatski judo savez, postupajući po navedenom zahtjevu donio pobijano rješenje od 5. siječnja 2022. godine kojim se isti odbija temeljem odredbe članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno zbog zlouporabe prava na pristup informacijama.
U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da prilikom rješavanja velikog broja žaliteljevih zahtjeva za pristup informacijama kojima se traže informacije obuhvaćene u razdoblju nekoliko godina (u razdoblju od 22. do 30. prosinca 2021. godine dostavio je 8 zahtjeva, a u razdoblju od 3. do 5. siječnja 2022. godine 3 zahtjeva), prava drugih stranaka u drugim postupcima kod Hrvatskog judo saveza nisu adekvatno zaštićena te dolazi do zastoja u radu Hrvatskog judo saveza i time do ograničavanja prava drugih korisnika u razvoju. Nadalje, navodi se da je utvrđen žaliteljev subjektivni element zlouporabe te izrazita namjera zloupotrebe prave koja dovodi do šikanoznog postupanja ne samo prema Hrvatskoj judo savezu nego i prema drugim korisnicima. Također, navodi se da su utvrđeni i kriteriji korištenja uvredljivog jezika od strane žalitelja, osobne proizvoljne zamjerke prema Hrvatskom judo savezu i pojedinim osobama u Hrvatskom judo savezu, kao i namjerno izazivanje smetnji i namjerno otežavanje rada Hrvatskog judo saveza njegovih udruženih članica i pojedinaca te da postoji višegodišnja povijest tih odnosa kroz učestalo prijavljivanje Kontrolnom uredu Grada Zagreba (Sportska inspekcija), Vijeću sportske arbitraže Hrvatskog olimpijskog odbora, a koje prijave su sve odbijene nakon temeljito provedenih postupaka. Ističe se da navedeno predstavlja prepreku učinkovitom radu Hrvatskoj judo saveza, ne samo u području pristupa informacijama, već i u svim drugim područjima rada te racionalnom funkcioniranju Hrvatskog judo saveza sukladno Statutu.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
U tom je smislu tijelo javne vlasti dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima se podupiru razlozi uskrate prava na pristup informacijama, s obzirom na to da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.
S obzirom na razlog uskrate prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku kao mjerodavno pravo razmatrana odredba članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Kod utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.
Uvidom u dostavljeni spis predmeta utvrđeno je da je tijekom 2021. godine žalitelj tijelu javne vlasti podnio 8 zahtjeva za pristup informacijama o kojima je tijelo javne vlasti odlučilo na način da je donijelo rješenje o odbijanju zahtjeva. Nadalje, utvrđeno je da informacija koja se odnosi na zahtjev koji je predmet ovog postupka predstavlja informaciju o raspolaganju javnim sredstvima Hrvatskog judo saveza.
Razmatranjem dokumentacije u spisu predmeta, procjenom svih činjenica i okolnosti, osobito broja zaprimljenih zahtjeva u 2021. godini te prirode informacija koje su se tražile predmetnim zahtjevom, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te je zaključeno da osporeno rješenje treba poništiti, jer je u navedenom postupku zaključeno kako je Hrvatski judo savez iz utvrđenog činjeničnog stanja izveo pogrešan zaključak te je pogrešno primijenio pravni propis.
Naime, presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj UsII-167/19 od 16. svibnja 2019. godine, Poslovni broj UsII-170/19 od 20. ožujka 2019. godine, Poslovni broj: UsII-191/19 od 12. rujna 2019. godine te Poslovni broj: UsII-298/20 od 23. rujna 2020. godine zauzeto je stajalište da se u slučaju informacija o raspolaganju javnim sredstvima iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ne može razmatrati pitanje zlouporabe prava na pristup informacijama. Sve navedene presude javno su dostupne na internetskim stranicama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske na poveznici https://sudovi.hr/hr/vusrh/sudska-praksa/sudska-praksa.
Navedenim člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija ne predstavlja klasificiran podatak.
Povjereniku za informiranje je u žalbenom postupku dostavljena informacija koja je predmet žaliteljevog zahtjeva, odnosno preslika Računa br. 59/1/2. Uvidom u dostavljenu informaciju utvrđeno je kako ista sadrži određene osobne podatke, odnosno ime i prezime fizičke osobe u rubrici „Komercijalni referent“ i adresu elektroničke pošte navedene osobe.
Stoga je Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup navedenoj informaciji, a također i razmotrio da li se pristup tim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
Kada se uzmu u obzir razlozi protiv odobravanja pristupa zatraženom ugovoru, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim podacima otkrivanje osobnih podataka. Razlog za odobravanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava jedinice lokalne samouprave kao tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Posebno se ističe da je kod korištenja odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka kao temelja odbijanja zahtjeva korisnika prava na informaciju, potrebno razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom upotrebom nečijih osobnih podataka, jer ukoliko neki podatak predstavlja osobni podatak to ne znači da je on u svakom slučaju zaštićen. Naime, određeni podaci o zaposlenima u tijelima javne vlasti poput imena i prezimena, stručne kvalifikacije, njihovog radnog mjesta i opis poslova, ispunjenim uvjetima za zaposlenje te podaci o bruto plaćama i drugim isplatama, iako predstavljaju osobne podatke, ne mogu se smatrati zaštićenima, obzirom da zaposleni u tijelima javne vlasti primaju plaće i druge isplate iz javnih sredstava.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.
Nakon provedenog žalbenog postupka zaključeno je da se žalitelju može omogućiti pristup traženim informacijama na način kako je to odlučeno u izreci ovog rješenja, jer se radi o informaciji koja se tiče nabave određenog artikla od trgovačkog društva Z-EL d.o.o., a što predstavlja informaciju o raspolaganju javnim sredstvima Hrvatskog judo saveza za koju se informaciju zakonom podrazumijeva javni interes, odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste navedena sredstva.
Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da su zatražene informacije neposredno vezane za potrošnju javnih sredstava, zaključeno je da takve informacije, temeljem izričite zakonske odredbe, trebaju biti dostupne javnosti. U odnosu na ime i prezime te adresu elektroničke pošte fizičke osobe, koji podaci su navedeni u rubrici „Komercijalni referent“ utvrđeno da u pogledu istih ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenom podatku predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život fizičke osobe, s obzirom da je uvidom u podatke dostupne u Sudskom registru Ministarstva pravosuđa i uprave utvrđeno da se ne radi o osobi koja je ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva Z-EL d.o.o.
Stoga je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke, a kako je to navedeno u točki 2. izreke ovog rješenja.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09. i 110/21.), u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u izreci ovog rješenja
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan