KLASA: UP/II-008-07/21-01/963
URBROJ: 401-01/11-22-7
Zagreb, 14. ožujka 2022.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/21-01/26, URBROJ: 513-07-21-17-21-3 od 9. prosinca 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/21-01/26, URBROJ: 513-07-21-17-21-3 od 9. prosinca 2021. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je zatražio informaciju o visini godišnjeg dohotka s povratom poreza ......... za razdoblje od 1. siječnja 1990. godine do 31. prosinca 2020. godine, temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija porezna tajna sukladno članku 8. stavku 1. Općeg poreznog zakona.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev navodeći da je informacija porezna tajna sukladno članku 8. stavku 1. Općeg poreznog zakona. Nadalje, navodi da rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene zakona i bitne povrede pravila ovog postupka. Također, navodi da je priloženi dokumenti ukazuju da pokušava dokazati svoj pravni interes za traženje informacija. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta te spis predmeta KLASA: UP/II-008-07/21-01/835, koji se vodio po žaliteljevoj žalbi zbog neodlučivanja o njegovom zahtjevu od strane Ministarstva financija, Porezne uprave, utvrđeno je da žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, kojim je zatražio informaciju o visini godišnjeg dohotka s povratom poreza ......... za razdoblje od 1. siječnja 1990. godine do 31. prosinca 2020. godine, zaprimilo Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagrebačka županija, Ispostava Ivanić Grad dana 1. rujna 2021. godine te dopisom KLASA: 034-04/21-02/4, URBROJ: 513-07-22-08-21-2 od 3. rujna 2021. godine ustupilo Područnom uredu Sisak, Ispostavi Petrinja, a koji je žalitelja izvijestio da tražene podatke nije moguće dostaviti jer se radi o poreznoj tajni. Nadalje, razvidno je da se žalitelj ponovno obratio Područnom uredu Sisak koji je njegov zahtjev zaprimio 23. rujna 2021. godine i zatražio iste podatke, a Područni ured Sisak, Ispostava Petrinja ponovno ga je izvijestio da tražena informacija predstavlja poreznu tajnu.
Također, utvrđeno je da je Ministarstvo financija, Porezna uprava naknadno o predmetnom zahtjevu odlučilo rješenjem KLASA: UP/I-032-01/21-01/26, URBROJ: 513-07-21-17-21-3 od 9. prosinca 2021. godine.
U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da podnositelj traži informacije o visini godišnjeg dohotka za poreznu obveznicu ........., a koji podatak je zaštićen poreznom tajnom, a budući da žalitelj nije dio porezno-pravnog odnosa, dostavom podataka o visini godišnjeg dohotka s povratom poreza, Ministarstvo financija, Porezna uprava povrijedilo bi svoju obvezu čuvanja porezne tajne. Nadalje, u vezi žaliteljevog navoda da mu podaci trebaju za sudski postupak i dokazivanje pravnog interesa, ističe se da, sukladno odredbi članka 8. stavka 5. točke 3. Općeg poreznog zakona, do povrede obveze čuvanja porezne tajne ne bi došlo ukoliko bi sud pred kojim se vodi postupak dostavio zahtjev Ministarstvu financija, Poreznoj upravi za dostavom podataka bitnih za rješenje sudskog spora jer bi tada Ministarstvo financija, Porezna uprava bilo dužno dostaviti tražene podatke nadležnom sudu, ako istima raspolaže. Također, navodi se da je Ministarstvo financija, Porezna uprava provelo test razmjernosti i javnog interesa i utvrdilo: da se zatražena informacija nalazi u kategoriji izuzetaka i da se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite zaštićenog interesa poreznog obveznika iz članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija porezna tajna, da bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji interes zaštite određenog prava bio ozbiljno povrijeđen, da ne postoji širi interes javnosti i da od dva suprotstavljena interesa prevladava potreba zaštite prava na ograničenje. Ističe se da s gledišta prava na pristup informacijama, pravni interes nije odlučujući faktor za pružanje informacije, već može li se zatražena informacija pružiti ukoliko prevagne javni interes nad zaštitom zaštićenih interesa, a interes stranke za dostavom podataka za potrebe sudskog postupka ne bi bio javni interes kakav ima u vidu Zakon o pravu na pristup informacijama, već se radi isključivo o osobnom interesu.
U drugostupanjskom postupku tijelo javne vlasti dostavilo je Uredu povjerenika za informiranje spis predmeta i taženu informaciju.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 8. stavkom 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 43/20.) propisano je da je porezno tijelo dužno kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima. U stavcima 2., 5., 6. 7. i 11. istog članka Općeg poreznog zakona propisano je što se ne smatra poreznom tajnom, odnosno navode se slučajevi kada se obveza čuvanja porezne tajne ne smatra povrijeđenom.
Iz citirane odredbe članka 8. stavka 1. Općeg poreznog zakona proizlazi kako su svi podaci iz poreznog postupka porezna tajna, neovisno o tome je li ih sam porezni obveznik prijavio ili iznio tijekom postupka ili ih je saznalo porezno tijelo.
Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. tog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je test razmjernosti i javnog interesa procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz zakonske definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.
Kao dio spisa predmeta tijelo javne vlasti dostavilo je Zapisnik o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa od 8. prosinca 2021. godine u kojem se u bitnome, kao i u obrazloženju pobijanog rješenja, navodi da je Ministarstvo financija, Porezna uprava prilikom provođenja testa razmjernosti i javnog interesa utvrdilo sljedeće činjenice: da se zatražena informacija nalazi u kategoriji izuzetaka i da se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite zaštićenog interesa iz članka 15. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, da postoji jasna i precizna osnova za ograničenje koje služi legitimnoj svrsi i nužno je (najmanje je ograničavajuće sredstvo za postizanje legitimnog cilja, kako bi se zadovoljilo javni interes i interes koji opravdava takvo ograničenje) te nije posljedica diskrecijske ocjene Ministarstva financija, Porezne uprave, da bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji interes zaštite određenog prava bio ozbiljno povrijeđen, da ne postoji širi interes javnosti i da od dva suprotstavljena interesa prevladava potreba zaštite prava na ograničenje.
Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je utvrdio da ne prevladava javni interes u odnosu na zaštitu interesa koji se štiti.
Prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama pravo na pristup informacijama pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima i oni su jednaki u njegovom ostvarivanju, te korisnici ne dokazuju pravni interes kako bi došli do traženih informacija.
Naime, informaciju koju je žalitelj zatražio od Ministarstva financija, Porezne uprave mogao bi temeljem zahtjeva za pristup informacijama zatražiti bilo koji drugi korisnik prava na pristup informacijama.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti pristup informacijama od javnog značaja, a što je istaknuto kroz odredbu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojoj korisnik koji raspolaže informacijom sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, ima pravo tu informaciju javno iznositi.
Javni interes se očituje kroz kontrolu rada tijela javne vlasti i pravilnost provedbe zakonom i podzakonskim aktima propisanih postupaka, odnosno naglasak je na radu tijela javne vlasti. U konkretnom slučaju porezno rješenje kojim se utvrđuje porez na promet nekretnine fizičkoj osobi za nekretninu u privatnom vlasništvu ne predstavlja informaciju od javnog značaja u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za tražene informacije, niti se tražene informacije odnose na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima. Također iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Nadalje, iz spisa predmeta je razvidno kako žalitelj ističe svoj osobni interes za dobivanje tražene informacije za potrebe sudskog spora u kojem se stranka, pa valja istaknuti da u ostvarivanju prava na pristup informacijama nije odlučna veza između korisnika i informacije koja je predmet postupka, odnosno pristup traženoj informaciji će se omogućiti ili ograničiti bez obzira na to ima li korisnik partikularni interes za dobivanje informacije.
Sukladno svemu navedenome, u žalbenom postupku je utvrđeno kako bi omogućavanjem tražene informacije žalitelju temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama u konkretnom slučaju došlo do povrede porezne tajne zaštićene Općim poreznim zakonom te da ne prevladava javni interes u odnosu na zaštićeni interes.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilo proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Sukladno navedenom, na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan