KLASA: UP/II-008-07/21-01/812

URBROJ: 401-01/04-22-7

Zagreb, 10. ožujka 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Centra za restrukturiranje i prodaju KLASA: 032-01/21-01/8, URBROJ: 360-01/04-2021-7 od 5. listopada 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Centra za restrukturiranje i prodaju KLASA: 032-01/21-01/8, URBROJ: 360-01/04-2021-7 od 5. listopada 2021. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup isplaćenim iznosima naknada za odvjetnike odnosno odvjetnička društva angažiranim od strane Centra za restrukturiranje i prodaju, u vremenskom razdoblju od 1. siječnja 2016. godine do 31. kolovoza 2021. godine, a razvrstanim po godinama.

3. Nalaže se Centru za restrukturiranje i prodaju da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Centra za restrukturiranje i prodaju KLASA: 032-01/21-01/8, URBROJ: 360-01/04-2021-7 od 5. listopada 2021. godine, odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 21. rujna 2021. godine, u dijelu kojim je zatražen isplaćeni iznos naknada za odvjetnike odnosno odvjetnička društva angažirana od strane Centra za restrukturiranje i prodaju u vremenskom razdoblju od 2016. do 2021. godine. Zahtjev žalitelja odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga jer su tražene informacije poslovna tajna.

Protiv pobijanog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama, da rješenje osporava u dijelu u kojem se navodi da tajnost isplaćenih naknada odvjetnika prevladava nad javnim interesom te da žalbu izjavljuje zbog pogrešne primjene zakona. Nadalje, navodi kako je tijelo javne vlasti, Centar za restrukturiranje i prodaju, pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama jer su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka testa razmjernosti i javnog interesa. Ističe kako je nizom presuda Visokog upravnog suda, utvrđeno kako detalji ugovora između subjekata javnog te subjekata privatnog prava, predstavljaju informaciju od javnog značaja koja bi trebala biti dostupna javnosti, kao i da su ugovori koje sklapaju tijela javne vlasti podložni preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama. Zaključuje kako stoga isplaćeni iznosi ne spadaju u poslovnu tajnu kako je definirana Zakonom o zaštiti tajnosti podataka te da je vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama i uskratu zatraženih informacija. Na temelju navedenih razloga, predlaže Povjereniku za informiranje da uvaži njegovu žalbu, poništi rješenje tijela javne vlasti i omogući mu pristup zatraženim informacijama.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 2. rujna 2021. godine zatražio od Centra za restrukturiranje i prodaju popis odvjetničkih društava koji su bili angažirani od strane Centra za restrukturiranje i prodaju, uključujući kratki opis usluge i isplaćeni iznos. Navedene informacije zatražio je razvrstane po sljedećim godinama: 2016., 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021. Nadalje, utvrđeno je da je Centar za restrukturiranje i prodaju dana 13. rujna 2021. godine putem elektroničke pošte žalitelju dostavio popis odvjetničkih društava angažiranih od strane Centra za restrukturiranje i prodaju u razdoblju od 2016. do 2021. godine. Također, utvrđeno je da je žalitelj dana 21. rujna 2021. godine Centru za restrukturiranje i prodaju podnio zahtjev za dopunu ili ispravak informacije kojim je zatražio da mu se dostavi: isplaćeni iznos za svako odvjetničko društvo angažirano od strane Centra za restrukturiranje i prodaju razvrstano po sljedećim godinama 2016., 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021., kao i točne usluge koje je svako pojedino odvjetničko društvo pružilo, razvrstano po sljedećim godinama 2016., 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021.

Rješavajući o žaliteljevom zahtjevu za dopunu ili ispravak informacija, u dijelu zahtjeva koji se odnosi na navođenje točne usluge koju je svako odvjetničko društvo angažirano od strane Centra za restrukturiranje i prodaju pružilo razvrstano po godinama: 2016., 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021., Centar za restrukturiranje i prodaju dopisom KLASA: 032-01/21-01/8, URBROJ: 360-01/04-2021-6 od 4. listopada 2021. godine, dostavio je traženu informaciju, dok je rješenjem Centra za restrukturiranje i prodaju, KLASA: 032-01/21-01/8, URBROJ: 360-01/04-2021-7 od 5. listopada 2021. godine, žaliteljev zahtjev za dopunu ili ispravak informacija odbijen u dijelu kojim je zatražen isplaćeni iznos naknada za odvjetnike odnosno odvjetnička društva angažirana od strane Centra za restrukturiranje i prodaju u vremenskom razdoblju od 2016. do 2021. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga jer su tražene informacije poslovna tajna.

Iz obrazloženja pobijanog rješenja razvidno je da se u istom u bitnom navodi da su podaci o isplaćenim naknadama za rad odvjetnika temeljem članka 13. Zakona o odvjetništvu („Narodne novine“, broj 09/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11), članaka 26. - 34. Kodeksa odvjetničke etike („Narodne novine“, broj 64/07, 72/08, 64/18, 52/21 i 83/21), odredbi Statuta Centra za restrukturiranje i prodaju, KLASA: 024-04/20-03/4, URBROJ: 360-00/01-2020-20, od 29. rujna 2020. godine i Pravilnika o poslovnoj i profesionalnoj tajni, KLASA: 011-01/18-01/3, URBROJ: 360-01/05-2018-1 od 28. svibnja 2018. godine i KLASA: 011- 01/18-01/3, URBROJ: 360-01/04-2021-2 od 14. srpnja 2021. godine, utvrđeni kao poslovna tajna. Nadalje, navodi se kako je sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, proveden test razmjernosti i javnog interesa u kojem je utvrđeno da bi udovoljavanjem zahtjevu za dopunu informacije u konkretnom slučaju bile povrijeđene ugovorne obveze Centra za restrukturiranje i prodaju prema odvjetnicima i odvjetničkim društvima, za koju povredu ugovorne obveze bi bio odgovoran Centar za restrukturiranje i prodaju te da opseg i pravne posljedice odgovornosti Centra za restrukturiranje i prodaju za povredu navedene ugovorne obveze, u konkretnom slučaju prevladavaju nad javnim interesom.

Postupajući po predmetnoj žalbi, dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/21-01/812, URBROJ: 401-01/04-21-2 od 9. studenoga 2021. godine, zatražena je od Centra za restrukturiranje i prodaju nadopuna spisa predmeta sa informacijama koje su predmet zahtjeva žalitelja. Dopisima Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/21-01/812, URBROJ: 401-01/04-21-3 od 9. prosinca 2021. godine i KLASA: UP/II-008-07/21-01/812, URBROJ: 401-01/04-22-4 od 24. veljače 2022. godine, požureno je traženje Ureda povjerenika za informiranje od 9. studenoga 2021. godine.

Dana 9. ožujka 2022. godine u Uredu povjerenika za informiranje zaprimljen je dopis Centra za restrukturiranje i prodaju, KLASA: 032-01/21-01/8, URBROJ: 360-01/04-2022-12 od 7. ožujka 2022. godine, u kojem su navedene informacije koje žalitelj traži u obliku tabelarnog prikaza isplaćenih naknada odvjetnicima od strane Centra za restrukturiranje i prodaju u vremenskom razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. kolovoza 2021. godine.

U drugostupanjskom postupku utvrđeno je kako je Centar za restrukturiranje i prodaju rješavajući o predmetnom zahtjevu pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje nakon čega je pogrešno primijenio materijalno pravo.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Prema članku 23. stavku 5. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno Zakonu.

Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07 i 86/12) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog Zakona.

Odredbom članka 19. (Glava 8.) Zakona o zaštiti tajnosti podataka propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge prave osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

U žalbenom postupku izvršen je uvid u zapis o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa Centra za restrukturiranje i prodaju KLASA: 032-01/21-01/8, URBROJ: 360-01704-2021-5 od 1. listopada 2021. godine, iz kojeg je razvidno da se u istom u bitnom navodi da bi udovoljavanjem zahtjevu žalitelja u pogledu zatraženih isplaćenih iznosa u konkretnom slučaju bile povrijeđene ugovorne obveze Centra za restrukturiranje i prodaju prema odvjetnicima i odvjetničkim društvima, čime bi bilo narušeno međusobno povjerenje u poslovnom odnosu odvjetnik-klijent, slijedom čega bi daljnja suradnja tog tijela javne vlasti s već angažiranim odvjetnicima bila otežana, a bilo bi otežano i sklapanje budućih ugovora s odvjetnicima odnosno odvjetničkim društvima. Nadalje, navodi se kako je člankom 4. stavkom 1. točkom 5. Pravilnika o poslovnoj i profesionalnoj tajni propisano da su poslovna tajna podaci iz ugovora koje sklapa Centar i priloga ugovora koji su njihov sastavni dio, a koji su zaštićeni ugovornim odredbama o povjerljivosti, osim u dijelu kojim se uređuje raspolaganje proračunskim sredstvima. Također, navodi se da se sukladno pravnim poslovima sklopljenim s odvjetničkim društvima, svi podaci koje su ugovorne strane doznale i jedna drugoj stavile na raspolaganje radi izvršenja prava i obveza iz međusobno sklopljenih ugovora, kao i podaci koje su ugovorne strane stekle u izvršenju navedenih ugovora te podaci o ugovorenim i isplaćenim nagradama i naknadama za rad odvjetnika temeljem navedenih ugovora iz kao i svih drugih temelja za isplatu nagrada i naknada za rad odvjetnika, smatraju poslovnom tajnom. U provedenom testu razmjernosti i javnog interesa Centar za restrukturiranje i prodaju poziva se na članak 13. Zakona o odvjetništvu i na odredbe članaka 26. do 34. Kodeksa odvjetničke etike, te ističe kako udovoljavanje predmetnom zahtjevu za pristup informacijama može uzrokovati potraživanja eventualne naknade štete po osnovi povrede ugovornih obveza koju odvjetnik odnosno odvjetničko društvo kao eventualno oštećena ugovorna strana može potraživati od Centra za restrukturiranje i prodaju. Na kraju provedenog testa razmjernosti i javnog interesa Centar za restrukturiranje i prodaju zaključuje kako šteta po zaštićene interese u konkretnom slučaju prevladava u odnosu na javni interes.

Primjena instituta poslovne tajne kao ograničenja od pristupa informacijama ne može biti u spekuliranju, negativnim projekcijama mogućeg davanja informacije, niti generalnim zaključcima kako bi mogla nastupiti gospodarska šteta, već je smisao instituta poslovne tajne u jasnom i nedvosmislenom identificiranju razloga zbog kojih bi davanje određenih podataka dovelo do štetnih posljedica za nečije gospodarske interese.

Informacije koje žalitelj traži ne predstavljaju proizvodnu tajnu niti rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada, tehnološka niti tehnička rješenja, niti predstavljaju druge informacije zbog čijeg bi omogućavanja pristupa kako žalitelju tako i drugim korisnicima koji bi iste zatražili, mogle nastupiti štetne posljedice.

Nadalje, informacije koje žalitelj traži predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima (isplate odvjetnicima/odvjetničkim društvima), u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama pa tijelo javne vlasti nije niti imalo obvezu provoditi test razmjernosti i javnog interesa u odnosu na informaciju o tome kome i u kojem iznosu su izvršena predmetna plaćanja.

Napominje se kako je ime i prezime osobe kojoj je izvršena isplata iz javnih sredstava, iako je osobni podatak, dostupno javnosti bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, a nazivi odvjetničkih društava kojima su isplaćeni određeni novčani iznosi također trebaju biti dostupni javnosti radi ostvarenja načela transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Iz dosadašnje prakse Povjerenika za informiranje, kao i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (primjerice presude Poslovni broj: UsII-181/21-5 od 1. srpnja 2021. godine i UsII-499/18-5 od 20. prosinca 2018. godine), a koja je javno dostupna putem Tražilice odluka i mišljenja (TOM), na poveznici, http://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php, razvidno je da su isplate tijela javne vlasti odvjetnicima/odvjetničkim društvima informacije koje trebaju biti dostupne javnosti jer se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan