KLASA: UP/II-008-07/21-01/670

URBROJ: 401-01/03-22-8

Zagreb, 14. ožujka 2022. godine

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Karlovačke županije KLASA: UP/I-008-01/21-01/19, URBROJ: 2133/1-01/03-21-2 od 12. srpnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Karlovačke županije KLASA: UP/I-008-01/21-01/19, URBROJ: 2133/1-01/03-21-2 od 12. srpnja 2021. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 30. lipnja 2021. godine kojim je zatražen uvid u dokumente i pravljenje preslike rješenja KLASA: UP/I-361-03/13-07/12805, URBROJ: 2133/1-07-02/15-17-8 od 20. studenog 2017. godine, u vezi legalizacije stambenog objekta ......... temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi sa člankom 15. stavkom 2. točkom 4 istoga Zakona jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj navodi kako je podnijela zahtjev za pristup informacijama za uvid u dokumente i rješenja (i pravljenje preslika), koji su priloženi uz rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-03/13-07/12805, URBROJ: 2133/1-07-02/15-17-8 od 20. studenog 2017. godine u vezi legalizacije stambenog objekta .......... Navodi da je stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju jer je vlasnik ili nositelj drugih stvarnih prava (posjednik) dio na ......... neposredno graniči s ......... na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena stambena zgrada. Navodi kako je Upravni odjel za graditeljstvo i okoliš Karlovačke županije prije donošenja rješenja o izvedenom stanju pozvao stranke u postupku putem oglasne ploče i pružio im mogućnost uvida u spis temeljem odredbe članka 17. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Navodi da je žaliteljica udaljena od oglasne ploče 30 km te da nije mogla svakodnevno imati uvid u oglasnu ploču, a da je proces legalizacije trajao dvije i pol godine. Ističe kako stranke u postupku imaju pravo uvida u spis prije donošenja rješenja o izvedenom stanju, te da žaliteljica smatra kako ima i sada pravo na uvid u spis i rješenje o izvedenom stanju i pripadajućim dokumentima. Navodi da nema razloga za ograničenja pristupa informacijama niti po jednoj točki iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama te da tražene informacije ne može i neće javno iznositi. Napominje da bi joj trebao biti omogućen uvid u spis na osnovu članka 84. Zakona o općem upravnom postupku jer joj je tažena dokumentacija potrebna radi pokretanja parničnog postupka. S tim u vezi, napominje kako su u traženom rješenju o izvedenom stanju, navodno, zabunom uneseni podaci koji ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba nije osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica 30. lipnja 2021. godine tijelu javne vlasti Karlovačkoj županiji podnijela zahtjev za pristup informacijama, kojim je tražila uvid u dokumente i pravljenje preslika dokumenta koji sadrže traženu informaciju pozivom na akt KLASA: UP/I-361-03/13-07/12805, URBROJ: 2133/1-07-02/15-17-08 od 20. studenog 2017. godine Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš, Odsjek za prostorno uređenje i okoliš Karlovačke županije, vezano za legalizaciju stambenog objekta .......... U zahtjevu navodi da ima pravo na pristup informacija u vezi legalizacije stambenog objekta susjeda ........., te da su traženi dokumenti bili na oglasnoj ploči, a da nije mogla dati primjedbe na dokumente u vezi legalizacije na temelju kojih je izdano rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-03/13-07/12805, URBROJ: 2133/1-07-02/15-17-08 od 20. studenog 2017. godine. Navodi da joj tražena dokumentacija potrebna radi pokretanja parničkog postupka radi zaštite uznemiravanja vlasništva.

Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da je zahtjev žaliteljice identičan njezinom zahtjevu za pristup informacijama u kojemu je tijelo javne vlasti donijelo rješenje KLASA: UP/I-008-01720-01/19 od 13. listopada 2020. godine o odbijanu zahtjeva, međutim s obzirom na to da je prošlo više od 90 dana od podnošenja prethodnog zahtjeva, odlučeno je o predmetnom zahtjevu sukladno izraci rješenja. Navodi se kako iz spisa predmeta proizlazi da su službenici Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš Karlovačke županije utvrdili da žaliteljica nije stranka u postupku izdavanja predmetnog rješenja o izvedenom stanju što dokazuje i uvid u evidenciju zemljišnoknjižnog odjela. Nadaje, navodi se da iz provedenog testa razmjernosti i javnog interesa prevladava potreba zaštite osobnih podataka podnositelja zahtjeva u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju. Ističe se kako nekretnina na koju se odnosi rješenje o izvedenom stanju nema obilježja javnog dobra, ne utječu na drugu nekretninu koja je javno dobro i ne ugrožavaju javnost te da nije razvidno u čemu bi se sastojao javni interes za omogućavanjem pristupa informacijama o navedenoj nekretnini. Napominje se kako žaliteljica ima određeni interes za traženom informacijom, međutim da činjenica što ima određeni interes za informacijom ne govori u prilog omogućavanju pristupa traženoj informaciji jer sukladno članku 18. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama korisnici nisu dužni navoditi zbog čega traže pristup informaciji, niti se pozivati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, ističe se kako u konkretnom slučaju nije moguće primijeniti odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer bi se omogućavanjem pristupa informacija na kojem bi se prikrila imena i prezimena fizičkih osoba i drugih osoba koje sudjeluju u postupku, kao i podataka o čestici na koju se tražena informacija odnosi, izgubio smisao davanja informacija. Nadalje, navodi se da ako bi se prihvatio stav da rješenje o izvedenom stanju mora biti dostupno javnosti, tada bi se izgubio smisao uvida u spis jer bi se primjenom odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama izbjegavalo dokazivanje svojstva stranke ili pravnog interesa za uvid u spis predmeta rješenja o izvedenom stanju.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žaliteljice s traženom informacijom spisom predmeta KLASA: UP/I-361-03/13-07/12805,u kojem je doneseno rješenje o izvedenom stanju od 20. studenog 2017. godine bez priloga koji su navedeni kao sastavni dijelovi tog rješenja.

Prema odredbi članka 17. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19) propisano je da je prije donošenja rješenja o izvedenom stanju nadležno upravno tijelo dužno stranci pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja, dok je u stavku 2. istoga članka propisano da je stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva za donošenje tog rješenja, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada.

Iz osporenog rješenja proizlazi da je žaliteljica tražila uvid u rješenje o izvedenom stanju, te da su službenici Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš Karlovačke županije utvrdili da podnositeljica zahtjeva nije stranka u postupku izdavanja predmetnog rješenja o izvedenom stanju, a što dokazuje i uvid u evidenciju zemljišnoknjižnog odjela, iz kojeg razloga žaliteljici nije omogućen uvid u spis predmeta. Međutim, spisu predmeta ne prileži rješenje kojim je odbijen zahtjev za uvid u spis predmeta (za što postoji obveza prvostupanjskog tijela sukladno članku 84. stavku 4. Zakona o općem upravnom postupku „Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21 ), niti je razvidno je li žaliteljica uložila žalbu protiv rješenja ukoliko je isto doneseno.

S obzirom da je predmetnim zahtjevom za pristup informacijama žaliteljica tražila rješenje o izvedenom stanju i dokumente na temelju kojih je isto izdano, a vezano za legalizaciju stambenog objekta susjeda ........., valjalo je utvrditi može li se primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama žaliteljici omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima tog Zakona.

Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. tog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

U pobijanom rješenju se navodi da iz provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u bitnom proizlazi da prevladava potreba zaštite osobnih podataka podnositelja zahtjeva u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju. Također se navodi da nekretnina na koju se odnosi rješenje o izvedenom stanju nema obilježja javnog dobra, ne utječe na drugu nekretninu koja je javno dobro i ne ugrožava javnost, te da nije razvidno u čemu bi se sastojao javni interes za omogućavanjem pristupa traženim informacijama za navedenu nekretninu.

Sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Dakle, svrha Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti korisnicima pristup informacijama od javnog značaja, dakle informacijama za koje prevladava javni interes da se učine dostupnim ne samo žaliteljici, već i bilo kojoj trećoj osobi koja bi istu informaciju tražila.

Naime, prilikom primjene Zakona o pravu na pristup informacijama polazi se od načela jednakosti propisanog člankom 8. navedenog Zakona, što znači da bi svakom korisniku pod jednakim uvjetima morala biti dostupna informacija, odnosno da bi isti bili ravnopravni u ostvarivanju navedenog prava.

U konkretnom slučaju, očito je da žaliteljica ima određeni interes za traženom informacijom s obzirom na to da planira pokrenuti sudski spor, međutim činjenica što žaliteljica ima određeni interes za informacijom, ne govori u prilog omogućavanju pristupa traženoj informaciji jer sukladno članku 18. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama korisnici nisu dužni navoditi zbog čega traže pristup informaciji, niti se pozivati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.

U pogledu traženih informacija koje su predmet ovog postupka, rješenja o izvedenom stanju te dokumenata na temelju kojih je izdano predmetno rješenje, u drugostupanjskom je postupku uvidom u iste utvrđeno da sadrže osobne podatke podnositelja zahtjeva i ovlaštenih inženjera geodezije. Stoga, u žalbenom je postupku zaključeno da se prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju osnovano pozvalo na ograničenje pristupa informacijama propisano člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, u pogledu imena i prezimena, osobnog identifikacijskog broja te adrese fizičkih osoba koje su navedene u dokumentima i rješenju o izvedenom stanju, Povjerenik za informiranje smatra da bi omogućavanje pristupa istim predstavljalo nepotrebno zadiranje u njihov privatni život.

Također se ističe da u konkretnom slučaju nije moguće primijeniti odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama o djelomičnom omogućavanju pristupa informaciji jer bi se omogućavanjem pristupa traženim informacijama na kojom bi se prekrila imena podnositelja zahtjeva fizičke osobe i drugih osoba koje sudjeluju u postupku, kao i podataka o čestici na koju se rješenje odnosi (a koji također upućuju na određenu fizičku osobu) izgubio smisao davanja informacija.

Sukladno članku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije moraju biti pravodobne, potpune i točne, a rješenje o izvedenom stanju iz kojeg nije moguće utvrditi na koju se nekretninu odnosi i na čiji je zahtjev izdana (zbog potrebe zaštite osobnih podataka), ne predstavlja potpunu i točnu informaciju u smislu navedene odredbe.

Dakle, zbog gore opisanog načela jednakosti, žaliteljica ne može biti u povoljnijem položaju u odnosu na treće osobe koji bi tražile navedenu informaciju zbog činjenice da joj je poznato na koga se predmetno rješenje o izvedenom stanju odnosi, jer primjenom testa razmjernosti i javnog interesa treba prekriti ime i prezime navedene osobe kao zaštićeni podatak, jer za isto prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes.

Prihvaća se zaključak prvostupanjskog tijelu iz osporenog rješenju da ako bi se prihvatio stav žaliteljice da tražena dokumentacija mora biti dostupna javnosti, da bi se tada izgubio smisao uvida u spis predmeta, jer bi se primjenom odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama izbjegavalo dokazivanje svojstva stranke ili pravnog interesa za uvid u spis predmeta rješenja o izvedenom stanju te da bi to značilo kršenje gore opisanog načela jednakosti, jer bi primjerice stranke u navedenom postupku morale dokazivati svoje svojstvo (npr. dostavom dokaza da su nositelji stvarnih prava na nekretnini), dok se primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama isto ne bi trebalo dokazivati.

S obzirom da se radi o podnositelju zahtjeva fizičkoj osobi na čiji je zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito rekonstruiranu zgradu stambene namjene doneseno predmetno rješenje o izvedenom stanju, Povjerenik za informiranje, ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku, a sukladno ovlaštenju iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, prihvaća navode prvostupanjskog tijela iz osporenog rješenja, obzirom da se u konkretnom slučaju ne radi o nekretnini koja je javno dobro, niti utječe na nekretninu koja je javno dobro, odnosno da u konkretnom slučaju ne prevladava javni interes za omogućavanjem pristupa traženim informacijama.

Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedenu nekretninu, informacija koja je predmet postupka ne odnosi se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet), pa je očito da za traženu informaciju postoji isključivo žaliteljev osobni interes.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.

S obzirom na to da žaliteljica navodi kako planira pokrenuti parnični postupak, napominje se da postoji mogućnost pristupa traženoj dokumentaciji sukladno odredbi članka 232. stavka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19), kojom je propisano da će, ako stranka sama ne može pribaviti ispravu, sud na prijedlog stranke pribaviti ispravu, ako se ista nalazi kod državnog tijela ili pravne ili fizičke osobe s javnim ovlaštenjima.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan