KLASA: UP/II-008-07/22-01/265
URBROJ: 401-01/10-22-2
Zagreb, 28. ožujka 2022. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Osnovne škole Kozala, KLASA: 008-01/22-01/3, URBROJ: 2170-55-01-22-01 od 15. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Osnovne škole Kozala, KLASA: 008-01/22-01/3, URBROJ: 2170-55-01-22-01 od 15. veljače 2022. godine u dijelu u kojem žalitelju nije omogućen pristup zapisniku sa sjednice Učiteljskog vijeća od 28. rujna 2021. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici zapisnika sa sjednice Učiteljskog vijeća održane 28. rujna 2021. godine.
3. Nalaže se Osnovnoj školi Kozala da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
4. Odbacuje se žalba ......... u preostalom dijelu kao nedopuštena.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio dokumentaciju vezanu za rješenje Prosvjetne inspekcije, pobliže opisanu u zahtjevu za pristup informacijama, temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je tijelo javne vlasti suprotno članku 23. stavku 5. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev. Ističe da žalbu ulaže zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da ne postoje razlozi za ograničavanje prava na pristup informacijama. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj u zahtjevu za pristup informacijama od 4. veljače 2022. godine od prvostupanjskog tijela tražio doslovno sljedeće:
„Vezano na rješenje Prosvjetne inspekcije (KLASA: UP/I-600-04/21-02/00374, URBROJ: 533-08-21-0009 od 23. prosinca 2021. godine te pripadajući Zapisnik (KLASA: UP/I-600-04/21-02/00374, URBROJ: 533-08-21-0001) od 19. studenog 2021. godine molim da mi dostavite sljedeće dokumente:
- Izvješće Škole o provođenju plana rada s učenikom P.K.L u školskoj godini 2020/2021 (do 15. travnja 2021.)
- Izvješće o izvođenju dodatne nastave u šk. godi. 2020/21
- Novi program uključen u Godišnji plan i program za šk. god. 2021/2022 kojeg je osmislio stručni suradnik – psiholog na temelju dvogodišnje edukacije o potencijalno darovitim učenicima u organizaciji ICIE
- Zapisnik sa sjednice Učiteljskog vijeća od 28. rujna 2021. godine
- Dopis Škole prema AZOO-u (KLASA: 600-04/21-01/1, URBROJ: 2170-55-01-21-01 od 15. veljače 2022. godine
Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo je donijelo osporeno rješenje.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Prema točki 2. navedenog stavka propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da se pristup traženim informacijama ograničava pozivom na odredbu članka 15. stavka 3. točke 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Kao prvo, obrazloženje prvostupanjskog rješenje ne sadrži nikakvo obrazloženje osim pozivanja na odredbu članka 15. stavka 3. točaka 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, čime je počinjena povreda odredbe članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne broj“, broj 47/09, 110/21), kojim je propisan bitan sadržaj obrazloženja rješenja.
Kao drugo, iz spisa predmeta, kao i obrazloženja osporenog rješenja uopće ne proizlazi da je prvostupanjsko tijelo provelo test razmjernosti i javnog interesa, iako je za navedeno postojala obveza u smislu članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi s člankom 15. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Kao treće, u slučaju zakonskog ograničenja iz članka 15. stavka 3. točke. 1. Zakona o pravu na pristup informacijama donosi se rješenje o odbijanju, a ne odbacivanju zahtjeva.
Što se tiče informacija koje su predmet postupka, Povjerenik za informiranje ističe da treba razlikovati informacije koje žalitelja traži kao zakonski zastupnik svog djeteta od drugih informacija.
Sukladno članku Statuta prvostupanjskog tijela od 10. lipnja 2021. godine, koji je javno dostupan na internetskoj stranici prvostupanjskog tijela, propisano je da su stručne tijela škole Učiteljsko vijeće i Razredno vijeće.
Člankom 112. stavkom 1. Statuta propisano je da učiteljsko vijeće čine učitelji i stručni suradnici škole te ravnatelj škole, dok su stavkom 2. navedenog članka propisane sljedeće ovlasti Učiteljskog vijeća: raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima škole, razreda i razrednih odjela, brine o uspješnom ostvarivanju ciljeva odgoja i obrazovanja, predlaže školski kurikulum, analizira rad i rezultate odgojno-obrazovnog rada te daje Školskom odboru i ravnatelju mišljenja i prijedloge u svezi s organizacijom rada i uvjetima za obavljanje djelatnosti škole, imenuje i razrješuje svoje članove Školskog odbora na način utvrđen ovim Statutom, predlaže imenovanje razrednika, donosi stajalište u postupku imenovanja ravnatelja, osniva stručne aktive i imenuje njihove voditelje, odlučuje o pohvalama i nagradama učenicima, izriče pedagošku mjeru strogog ukora, raspravlja o prijedlogu Etičkog kodeksa neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti i Kućnoga reda, te obavlja i druge poslove određene zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima škole.
Uvidom u zapisnik sa sjednice Učiteljskog vijeća prvostupanjskog tijela, Povjerenik za informiranje je utvrdio da se na navedeni dokument ne može primijeniti niti jedno od zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Što se tiče osobnih podataka, navedeni zapisnik samo sadrži ime i prezime zapisničara i ravnatelja prvostupanjskog tijela, a prema ustaljenoj upravnosudskoj praksi i praksi Povjerenika za informiranje podatak o imenu i prezimenu zaposlenika tijela javne vlasti, kad se navedeni podatak traži vezano za njihov rad, ne predstavlja podatak u odnosu na koji prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osim toga, navedeni zapisnik predstavlja samostalnu informaciju, koja je izrađena prije pokretanja postupaka stručno pedagoškog nadzora, odnosno postupanja prosvjetne inspekcije, iz kojeg razloga Povjerenik za informiranje smatra da u konkretnom slučaju ne postoje osnove sumnje da bi omogućavanje pristupa navedenom zapisniku moglo utjecati na postupanje nadležnih tijela, niti da bi moglo onemogućiti nadzor zakonitosti, iz kojeg razloga Povjerenik za informiranje ne prihvaća pozivanje prvostupanjskog tijela na odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Slijedom navedenog, a kako se radi o zapisniku stručnog tijela, koje donosi bitne odluke za vezane za rad prvostupanjskog tijela, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, 110/21) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je u tom dijelu poništiti prvostupanjsko rješenje te žalitelju u cijelosti omogućiti pristup navedenom dokumentu, iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.
Što se tiče ostatka dijela zahtjeva žalitelja, Povjerenik za informiranje ističe da se ostala dokumentacija u bitnom odnosi na malodobno dijete žalitelja.
Povjerenik za informiranje posebno ističe da je svrha Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti svim korisnicima pravo na pristup informacijama, pri čemu se polazi od načela ravnopravnosti korisnika iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osim toga, navedena jednakost je naglašena kroz činjenicu da korisnici nisu dužni navoditi razlog zbog kojeg se traži pristup određenoj informaciji, a što je naglašeno u odredbi članka 18. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Slijedom navedenog, ako bi se informacije, koje se odnose na malodobno dijete žalitelja, omogućile žalitelju, tada bi se iste morale omogućiti i bilo kojoj trećoj osobi koja bi postavila takav zahtjev.
Posebno se ističe da sam žalitelj u zahtjevu navodi inicijale svog malodobnog djeteta, što također ukazuje da žalitelj kao zakonski zastupnik svog djeteta ne može informacije koje se odnose na njegovo dijete tražiti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Ako žalitelj zna na koga se odnosi informacija koja je predmet postupka, tada ne bi imalo smisla žalitelju sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama dostavljati informaciju na kojoj bi bilo prekriveno ime i prezime njegova djeteta, jer je ta informacija žalitelju poznata.
Upravo zbog navedenog, na traženja žalitelja se ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, već odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka, koja mu kao zakonskom zastupniku djeteta daje šira prava nego odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
Sukladno članku 99. Opće uredbi o zaštiti podataka ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Člankom 15. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da ispitanik ima pravo dobiti od voditelja obrade potvrdu obrađuju li se osobni podaci koji se odnose na njega te ako se takvi osobni podaci obrađuju, pristup osobnim podacima i sljedećim informacijama: svrsi obrade; kategorijama osobnih podataka o kojima je riječ; primateljima ili kategorijama primatelja kojima su osobni podaci otkriveni ili će im biti otkriveni, osobito primateljima u trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama; ako je to moguće, predviđenom razdoblju u kojem će osobni podaci biti pohranjeni ili, ako to nije moguće, kriterijima korištenima za utvrđivanje tog razdoblja; postojanju prava da se od voditelja obrade zatraži ispravak ili brisanje osobnih podataka ili ograničavanje obrade osobnih podataka koji se odnose na ispitanika ili prava na prigovor na takvu obradu; pravu na podnošenje pritužbe nadzornom tijelu; ako se osobni podaci ne prikupljaju od ispitanika, svakoj dostupnoj informaciji o njihovu izvoru; postojanju automatiziranog donošenja odluka, što uključuje izradu profila iz članka 22. stavaka 1. i 4. te, barem u tim slučajevima, smislenim informacijama o tome o kojoj je logici riječ, kao i važnosti i predviđenim posljedicama takve obrade za ispitanika. Ako se osobni podaci prenose u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju, ispitanik ima pravo biti informiran o odgovarajućim zaštitnim mjerama u skladu s člankom 46. koje se odnose na prijenos. Voditelj obrade osigurava kopiju osobnih podataka koji se obrađuju. Za sve dodatne kopije koje zatraži ispitanik voditelj obrade može naplatiti razumnu naknadu na temelju administrativnih troškova. Ako ispitanik podnese zahtjev elektroničkim putem te osim ako ispitanik zatraži drukčije, informacije se pružaju u uobičajenom elektroničkom obliku. Pravo na dobivanje kopije iz stavka 3. ne smije negativno utjecati na prava i slobode drugih.
Posebno se ističe da je navedeni stav Povjerenika za informiranje potvrđen i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: UsII-229/20 od 21. listopada 2020. godine, u kojoj je istaknuto da postoji mogućnost traženja informacija prema drugim posebnim propisima, odnosno da se ne radi o zahtjevu za pristup informacijama.
Člankom 114. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo ispitati je li žalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. Ako žalba nije dopuštena ili pravodobna ili izjavljena od ovlaštene osobe, odbacit će je rješenjem.
S obzirom da se u ovom predmetu ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama na preostali dio zahtjeva žalitelja, jer se ne radi o zahtjevu za pristup informacijama, sukladno članku 114. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno je kao pod točkom 4. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan