KLASA: UP/II-008-07/21-01/218

URBROJ: 401-01/10-22-2

Zagreb, 18. ožujka 2022. godine

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o., KLASA: 960-03/21-01/51, URBROJ: 345-100-110/543-21-02 od 17. veljače 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o., KLASA: 960-03/21-01/51, URBROJ: 345-100-110/543-21-02 od 17. veljače 2021. godine kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je tražio sve elaborate sa isplatama izvlaštenika na projektu izgradnje pristupnih cesta Mostu Pelješac, s obzirom na to prvostupanjsko tijelo smatra da je potrebno zaštititi osobne podatke fizičkih osoba, i iz razloga što žalitelj nije dokazao pravni interes za uvid u spis predmeta.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj osporava obrazloženje prvostupanjskog tijela. Smatra da bi pri provedbi testa razmjernosti i javnog interesa trebalo uzeti u obzir i sumnje na netransparentno trošenje javnih sredstava, odnosno da bi informacija ukazivala na mogući nezakonit ili nepravilan rad institucija. Stoga radi transparentnosti postupka traži dostavu procjembenih elaborata. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 4. veljače 2021. godine tražio sve elaborate sa isplatama izvlaštenika na projektu izgradnje pristupnih cesta Mostu Pelješac, tj. državne ceste DC 414, dionica Sparagovići Doli.

Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo donijelo je rješenje koje je predmet ovog postupka.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.

Uvodno se ističe da se prvostupanjsko tijelo u ovom postupku poziva na dokumentaciju koja je Povjereniku za informiranje dostavljena za potrebe postupka koji se vodi po žalbi drugog korisnika pod KLASOM: UP/II-008-07/21-01/110, pa će se za potrebe ovog postupka analizirati navedena dokumentacija, posebno imajući u vidu da se radi o identičnom zahtjevu, jer se u oba slučaja radi o elaboratima iz postupka izvlaštenja na projektu izgradnje pristupnih cesta Mostu Pelješac.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Sukladno članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pravo na pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da se pristup traženim informacijama ograničava pozivom na odredbu članku 15. stavku 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno da bi se omogućavanjem prava na pristup traženim informacijama povrijedili osobni podaci, odnosno da korisnik nije dokazao pravni interes za uvid u spis predmeta.

Po mišljenju Povjerenika za informiranje, pozivanje prvostupanjskog tijela na odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ne može se prihvatiti, iz dva razloga.

Prvo, ime i prezime osobe kojoj je isplaćen određeni iznos predstavlja sastavni dio informacije o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a činjenica da prvostupanjsko tijelo raspolaže javnim sredstvima nije sporna, s obzirom na to da se u prvostupanjskom rješenju navodi iznos ukupnih isplata po osnovi naknade za izvlaštenje.

Drugo, iz primjerka vještačenja koje je dostavljeno Povjereniku za informiranje, (Elaborat broj 327-11/2018 od 19. studenog 2018. godine), proizlazi da vlasnik zemljišta nije fizička osoba, pa se u tom slučaju ne može primijeniti odredba članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Slijedom navedenog, ne može se prihvatiti pozivanje prvostupanjskog tijela na odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Što se tiče pozivanja na uvid u spis predmeta, Povjerenik za informiranje ističe da navedeno nije samostalan razlog za odbijanje tužbenog zahtjeva, odnosno isti treba dovesti u vezu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Elektroničkom porukom od 5. veljače 2021. godine prvostupanjsko tijelo je izvijestilo Povjerenika za informiranje da predmetna dionica ima preko 900 čestica zemljišta. Dalje se navodi da su za svaku od navedenih čestica izrađena 2 vještačenja, građevinsko i poljoprivredno. Također se navodi da građevinsko vještačenje ima u prosjeku 18 stranica, dok vještačenje poljoprivrednog vještaka ima u prosjeku 15 stranica, odnosno da se ukupno radi od cca 29.700 stranica.

Nadalje, elektroničkom porukom od 24. veljače 2021. godine Povjereniku za informiranje dostavljen je jedan primjerak građevinskog i jedan primjerak poljoprivrednog vještačenja.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje također su dostavljeni dopisi Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjela za zaštitu okoliša, imovinskopravne odnose i komunalne poslove, KLASA: UP/I-943-05/20-01/02, URBROJ: 2117/1-09-20-9 od 10. ožujka 2020. godine i KLASA: UP/I-943-05/20-01/67, URBROJ: 2117/1-09/10-20-28 od 2. prosinca 2020. godine, iz kojih proizlazi da se po žalbi više izvlaštenika vode žalbeni postupci vezano za projekt izgradnje pristupnih cesta Mostu Pelješac.

Iako razlozi koji prvostupanjsko tijelo navodi nisu dovoljni za zaključak da je zahtjev žalitelja trebalo odbiti, prvostupanjsko rješenje je osnovano na zakonu, u smislu članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) iz razloga koji se navode u ovom rješenju.

Sukladno članku 25. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“, broj 74/14, 69/16, 98/19) propisano je da prije podnošenje prijedloga za izvlaštenje, korisnik dužan, putem Ministarstva, odnosno nadležnog tijela zatražiti osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine za koju predlaže izvlaštenje.

Prema članku 27. stavku 2. navedenog Zakona, propisano je da ako vlasnik nekretnine, odnosno posjednik nekretnine u utvrđenom roku ne izabere niti jednog predloženog procjenitelja ili ne predloži procjenitelja, smatrat će se da je suglasan da se osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine povjeri bilo kojem od predloženih procjenitelja, dok prema stavku 4. navedenog članka troškove izrade procjembenog elaborata snosi korisnik izvlaštenja.

Slijedom navedenog, nesporno je da procjembeni elaborati predstavljaju sastavni dio spisa predmeta u postupku izvlaštenja.

Prema članku 18. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta.

Točno je da se postupak izvlaštenja vodi pred mjesno i stvarno nadležnim upravnim tijelom županije odnosno Grada Zagreba (ili ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa) u smislu članka 16. Zakona o naknadi i izvlaštenju, međutim odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ne propisuje da se uvid u cjelokupni spis predmeta odnosi samo na tijela koje vode postupak.

Ako bi se prihvatio navedeni stav, to bi u konkretnom slučaju značilo da bi žalitelj mogao od prvostupanjskog tijela kao korisnika izvlaštenja tražiti procjembene elaborate koji su nedvojbeno sastavni dio spisa predmeta, a koji prvostupanjsko tijelo kao korisnik izvlaštenja također vodi.

Osim toga, Povjerenik za informiranje ističe da je u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj UsII-141/17 od 6. rujna 2017. godine zauzeto stajalište da se ne smatra informacijom u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, ako bi se do traženog podatka moglo doći samo uvidom u pojedinačne spise predmeta.

Smisleno tumačeći navedenu presudu, pored nesporne činjenice da su procjembeni elaborati sastavni dio spisa pojedinog predmeta, očito je da udovoljavanje zahtjevu žalitelja znači uvid u svaki pojedinačni spis predmeta, pa bi po osnovi članka 5. stavka 1. točke 3. u vezi s člankom 23. stavkom 5. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo odbiti zahtjev žalitelja.

Osim toga, kako iz dokaza ranije citiranih u ovom rješenju proizlazi da je u tijeku postupak izvlaštenja, trebalo je u žalbenom postupku utvrditi može li se odredba članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama primijeniti u konkretnom slučaju, te ako može, prevladava li javni interes za traženu informaciju ili prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 15. stavkom 3. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pravo na pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

U konkretnom slučaju, nije sporno da su u tijeku žalbeni postupci po žalbama različitih izvlaštenika, a kako to proizlazi iz ranije citiranih dopisa Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjela za zaštitu okoliša, imovinskopravne odnose i komunalne poslove od 10. ožujka 2020. godine i 2. prosinca 2020. godine.

Po mišljenju Povjerenika za informiranje, ne može se isključiti mogući utjecaj omogućavanja prava na pristup predmetnim informacijama na učinkovito vođenje gore navedenih postupaka, odnosno Povjerenik smatra da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes za traženim informacijama.

Ako bi se omogućio pristup traženoj informaciji, navedeno bi značilo da bi korisnik mogao slobodno raspolagati navedenom informacijom u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Takva mogućnost javnog iznošenja podataka o pojedinim procjembenim elaboratima, u situaciji kad drugostupanjsko tijelo još nije donijelo odluku po žalbama izvlaštenika (u vrijeme podnošenja zahtjeva za pristup informacijama), sasvim sigurno može narušiti procesnu ravnotežu u postupku, a ne može se isključiti niti mogućnost utjecaja na drugostupanjsko tijelo prilikom donošenja odluke, posebno stoga što se traže svi elaborati u postupku, a u žalbenom postupku drugostupanjsko tijelo će donositi svoju odluku temeljiti i na tim elaboratima.

Naime, procesna ravnoteža u postupka znači da su stranke u postupku ravnopravne, pa Povjerenik za informiranje prilikom primjene navedenog načela, odnosno odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama mora voditi računa o neovisnom i učinkovitom vođenju postupka.

Drugim riječima, za primjenu članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama dovoljno je postojanje osnove sumnje da bi omogućavanje pristupa traženim informacijama moglo utjecati na postupak, što znači da je navedenu činjenicu potrebno učiniti vjerojatnom, odnosno ne treba ju dokazivati.

Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za informacije koje su predmet postupka, predmetne informacije ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Dakle, Povjerenik za informiranje u ovom postupku nije utvrdio postojanje okolnosti koje bi zahtijevale da se baš svi elaborati iz svih postupaka koje tijelo javne vlasti posjeduje učine dostupnim, odnosno nije jasno kako bi svaki izračun poljoprivrednog, odnosno građevinskog vještaka bio informacija od javnog interesa.

Suprotno stavu žalitelja, Povjerenik za informiranje ističe da procjembeni elaborati ne predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, te ne prihvaća navode žalitelja da bi tražene informacije sama po sebi ukazivali na nepravilan rad institucija, jer se nezadovoljstvo pojedinim elaboratima ostvaruje kroz postupak izvlaštenja, odnosno pravne lijekove predviđene u navedenom postupku.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 116. stavku 1. točki 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan