KLASA: UP/II-008-07/21-01/192

URBROJ: 401-01/11-22-7

Zagreb, 14. ožujka 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja KLASA: UP/I-008-01/21-02/1, URBROJ: 522-1-24-4 od 15. veljače 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Ministarstva hrvatskih branitelja KLASA: UP/I-008-01/21-02/1, URBROJ: 522-1-24-4 od 15. veljače 2021. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem odbijen je zahtjev za dopunu i ispravak informacija ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražio informaciju o obrazovanju ministra ......... prije 1995. godine, gdje je prije 1990. godine imao zasnovan radni odnos, koliko je akademskih godina/semestara trajalo studiranje na Veleučilištu s pravom javnosti Baltazar Zaprešić i koja je razina engleskog jezika ministra, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi se dostavom zatražene informacije prekršile odredbe o zaštiti osobnih podataka.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje nije utemeljeno na Zakonu o pravu na pristup informacijama. Nadalje, navodi da poveznica koja mu je dostavljena sadrži informacije o drugim ministrovim školama, ali i puno osobnijih podataka od onih koje je on zatražio, pa ako su se javno mogli objaviti podaci o obrazovanju nakon 1995. godine i radnim odnosima nakon 1990. godine i ako to nisu zaštićeni osobni podaci, nema ni jednog suvislog razloga zašto bi informacije o obrazovanju prije 1995. godine i radnim odnosima prije 1990. godine. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine”, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10.-pročišćeni tekst i 05/14.), u članku 38. stavku 4. jamči se svakome pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Pri tome ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu i propisana zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta KLASA: 008-07/21-01/72 koji se vodio u Uredu povjerenika za informiranje, utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 6. siječnja 2021. godine dostavljenim putem elektroničke pošte od Ministarstva hrvatskih branitelja zatražio sljedeće informacije: 1. Koje obrazovanje je ministar Tomo Medved stekao prije 1995. godine kada je upisao jednogodišnje obrazovanje? 2. Gdje je u karijeri ministar prije 1990. godine imao zasnovan radni odnos prije nego je postao pripadnik SJP MUP Rakitje? 3. Koliko akademskih godina/semestara je trajalo studiranje na Veleučilištu „Baltazar“ u Zaprešiću i kada je ministar završio šesti semestar? 4. Koja je razina znanja engleskog jezika ministra? Nadalje, utvrđeno je da je Ministarstvo hrvatskih branitelja dopisom KLASA: 008-01/21-02/1, URBROJ: 522-1-21-2 od 25. siječnja 2021. godine žalitelja obavijestilo da su informacije koje je zahtjevom zatražio javno objavljene te dostavilo pripadajuće poveznice na kojima se nalaze: https://vlada.gov.hr/o-vladi/clanovi-vlade/clanovi-vlade-128/tomo-medved/18618 i https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2019-01-18/081017/Tomo%20Medved.pdf.

Daljnjim uvidom u navedeni spis predmeta utvrđeno je da je dana 27. siječnja 2021. godine Povjerenik za informiranje zaprimio podnesak žalitelja nazvan „žalba“, a iz čijeg sadržaja proizlazi kako smatra da mu citiranim dopisom Ministarstva hrvatskih branitelja od 25. siječnja 2021. godine nisu dostavljene informacije koje je zatražio zahtjevom od 6. siječnja 2021. godine, odnosno da na poveznicama navedenima u citiranom dopisu nisu sadržane informacije koje je zatražio zahtjevom. S obzirom da iz sadržaja predmetnog podneska proizlazi da se radi o zahtjevu za dopunu i ispravak informacije iz članka 24. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, isti je aktom Ureda povjerenika KLASA: 008-04/21-01/72, URBROJ: 401-01/11-21-2 od 28. siječnja 2021. godine ustupljen na nadležno postupanje Ministarstvu hrvatskih branitelja.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je tijelo javne vlasti postupajući po zaprimljenom zahtjevu za dopunu i ispravak informacije donijelo rješenje KLASA: UP/I-008-01/21-02/1, URBROJ: 522-1-24-4 od 15. veljače 2021. godine kojim se zahtjev odbija temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi se dostavom zatražene informacije prekršile odredbe o zaštiti osobnih podataka.

U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnome se navodi da u konkretnom slučaju nema pravnog temelja za obradu osobnih podataka te kako postoji opasnost od zlouporabe osobnih podataka te Ministarstvo hrvatskih branitelja nije u mogućnosti tražene podatke učiniti dostupnima.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 2., 3. i 4., a u vezi sa člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Test razmjernosti i javnog interesa procjena je razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Iz zakonske definicije testa razmjernosti i javnog interesa proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.

Postupajući sukladno citiranim odredbama tijelo javne vlasti provelo je test razmjernosti i javnog interesa, o čemu je kao dio spisa predmeta dostavilo Zapisnik o provedbi testa razmjernosti i javnog interesa KLASA: 008-01/21-02/1, URBROJ: 522-1-21-5 od 15. veljače 2021. godine u kojem se u bitnome navodi da ne prevladava javni interes za izdavanjem dokumenata o obrazovanju ministra i nema razloga za objavljivanjem, s obzirom da u konkretnom slučaju nema pravnog temelja za obradu osobnih podataka te postoji opasnost od zlouporabe osobnih podatak, pa preteže potreba zaštite prava na ograničenje tražene informacije.

Člankom 25. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti dužna Povjereniku u postupku po žalbi protiv rješenja o ograničenju informacija iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka. Za informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, Povjerenik će zatražiti mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.

Sukladno navedenoj obvezi, tijelo javne vlasti dostavilo kao dio spisa predmeta životopis ministra Tome Medveda objavljen na poveznici https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2019-01-18/081017/Tomo%20Medved.pdf.

Međutim, iz spisa predmeta proizlazi da navedeni javno objavljeni životopis nije informacija nije predmet žaliteljevog traženja, odnosno da ne sadrži podatke koje je žalitelj zahtjevom zatražio.

S obzirom na sve navedeno, iz spisa predmeta nije moguće utvrditi u odnosu na koju je informaciju (dokument ili drugi zapis podataka u smislu odredbe članka 5. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama) tijelo javne vlasti odlučivalo, odnosno provodilo test razmjernosti i javnog interesa kojim je utvrdilo da u konkretnom slučaju preteže potreba zaštite osobnih podataka.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.

Nadalje, prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.

Prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva tijelo javne vlasti je prije svega dužno utvrditi posjeduje li informacije koja su predmet žaliteljičinog zahtjeva, sukladno odredbi članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ukoliko tijelo javne vlasti po zahtjevu korisnika utvrdi da ne posjeduje zatražene informaciju, u obvezi je postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Ako tijelo javne vlasti utvrdi da posjeduje izrađene tražene informacije i ako utvrdi da nema razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti treba omogućiti pravo na pristup zatraženoj informaciji. zahtjeva te ukoliko iste posjeduje, dužno je, utvrditi postoje li ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama te provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, čime će utvrditi može li se žalitelju omogućiti pravo na pristup traženim informacijama te po provedenom testu razmjernosti i javnog interesa donijeti odluku iz članka 23. stavka 3. ili 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan