KLASA: UP/II-008-07/22-01/191
URBROJ: 401-01/10-22-7
Zagreb, 7. ožujka 2022. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Osnovne škole Kozala, KLASA: 008-01/22-01/1, URBROJ: 2170-55-01-22-02 od 7. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Osnovne škole Kozala, KLASA: 008-01/22-01/1, URBROJ: 2170-55-01-22-02 od 7. veljače 2022. godine kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je dio zahtjeva za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio programe kandidata u natječaju za ravnatelja prvostupanjskog tijela, temeljem članka 15. stavka 2. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da su tražene informacije zaštićene propisima kojima se uređuje pitanje zaštite intelektualnog vlasništva.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da mu je tijelo javne vlasti suprotno odredbi članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev. Navodi da u cijelosti osporava prvostupanjsko rješenje i to zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva. Predlaže da se žalba prihvati
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 18. siječnja 2022. godine od prvostupanjskog tijela tražio cjelokupnu natječajnu dokumentaciju iz natječaja za imenovanje ravnatelja OŠ Kozala Rijeka objavljenog 24. prosinca 2021. godine (odluka o raspisivanju natječaja, zapisnik o otvaranju pristiglih ponuda, svi dokumenti s programom rada koje su oba kandidata dostavili u sklopu prijave, zapisnici s učiteljskog vijeća, zaposleničkog vijeća, Vijeća roditelja, Školskog odbora, zapisnik sa sjednice Školskog odbora o odabiru ravnatelja s navedenim prisutnim članovima te podacima o rezultatima glasovanja s obzirom da je glasanje tajno, prijedlog Školskog odbora o odabiru ravnatelja te sve druge odluke i zapisnici nastali u natječajnom postupku.
Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo je žalitelju dostavilo tražene informacije, osim programa kandidata u odnosu na koje je doneseno rješenje koje je predmet postupka.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Sukladno članku 15. stavku 2. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji, ako je informacija zaštićena propisima kojim se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitog pisanog pristanka nositelja prava.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Prema članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da tijelo smatra da programi rada kandidata predstavljaju informacije koje su zaštićene propisima kojima se uređuje pitanje intelektualnog vlasništva.
Po mišljenju Povjerenika za informiranje, pogrešno se prvostupanjsko tijelo poziva na odredbu članka 15. stavka 2. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Prema članku 5. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“, broj 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17, 96/18) autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu, ako navedenim Zakonom nije drugačije određeno.
Uvidom u programe kandidata koji su Povjereniku za informiranje dostavljeni u žalbenom postupku, utvrđeno je da u programima rada kandidati iznose svoju osobnu motivaciju za prijavljivanjem na natječaj, te u bitnom iznose smjernice rada i ciljeve.
Po mišljenju Povjerenika za informiranje, program rada koji kandidati moraju priložiti kao dio natječajne dokumentacije ne može se podvesti pod intelektualno vlasništvo niti formalno (jer se ne radi o tvorevini iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja), a niti sadržajno, jer ciljevi i metode rada koje kandidati predlažu ne predstavljaju intelektualno vlasništvo.
Osim toga, u izreci osporenog rješenja pogrešno je navedeno da se zahtjev odbacuje, jer iz obrazloženja osporenog rješenja jasno proizlazi da je zahtjev žalitelja odbijen.
Iako je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo odredbu članka 15. stavka 2. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje smatra da je prvostupanjsko rješenja osnovano na zakonu iz razloga koji se navode u ovom rješenju.
Iz očitovanja prvostupanjskog tijela, KLASA: 008-02/22-01/1, URBROJ;: 2170-55-01-22-01, koji je zaprimljen kod Povjerenika za informiranje dana 22. veljače 2022. godine u bitnom proizlazi da je natječaj za ravnatelja poništen.
Uvidom u Odluku Školskog odbora prvostupanjskog tijela; KLASA: 600-04/22-03/7, URBROJ: 2170-55-01-22-01 od 31. siječnja 2021. godine, koja je javno dostupna na internetskoj stranici prvostupanjskog tijela, utvrđeno je da je poništen natječaj za izbor ravnatelja prvostupanjskog tijela koji je objavljen dana 24. prosinca 2021. godine, a na temelju rješenja prosvjetne inspekcije.
Slijedom navedenog, kako je natječaj za ravnatelja poništen Odlukom od 31. siječnja 2022. godine, tada se osobe koje su sudjelovale u takvom natječaju smatraju neizabranim kandidatima.
Što se tiče neizabranih kandidata, Povjerenik za informiranje ukazuje na ustaljenu praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, izraženu u presudama poslovni broj UsII-282/19 od 3. srpnja 2019. godine i UsII-338/17 od 14. ožujka 2018. godine, a u kojim slučajevima je potvrđen stav Povjerenika za informiranje da u odnosu na podatke neizabranih kandidata (što uključuje i ime i prezime tih kandidata) ne prevladava javni interes, već potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Kako je u konkretnom slučaju natječaj poništen, Povjerenik za informiranje ističe da i u slučaju poništenog natječaja treba zaštititi osobne podatke kandidata, jer na navedenom natječaju nitko nije izabran (presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: UsII-49/18 od 11. travnja 2018. godine).
Slijedom navedenog, činjenica da je prvostupanjsko tijelo žalitelju dostavljalo podatke nakon što je natječaj poništen (e-mail prvostupanjskog tijela žalitelju od 3. veljače 2022. godine) ukazuje na to da prvostupanjsko tijelo nije postupalo sukladno ustaljenoj upravnosudskoj praksi i praksi Povjerenika za informiranje, odnosno nije uzelo u obzir činjenicu da se radi o neizabranim kandidatima.
To se posebno odnosi i na osobu koja uopće nije bila izabrana u postupku, jer iz dostavljene dokumentacije proizlazi da je žalitelju dostavljena dokumentacije neizbrane kandidatkinje (s prekrivenim osobnim podacima), iako za navedeno nije bilo osnove, a što proizlazi iz ranije citirane prakse Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.
Dakle, programi neizabranih kandidata predstavljaju informacije u odnosu na koje prevladava javni interes, već podatke u odnosu na koje prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer imena i prezimena kandidata u natječaju koji je poništen ne predstavljaju informacije od javnog značaja.
Osim toga, navedeni programi sadrže i dio u kojem kandidati iznose svoju osobnu motivaciju za navedenim radnim mjestom, što također ulazi u sferu privatnog života.
Povjerenik za informiranje također smatra da je zahtjev žalitelja trebalo odbiti i pozivom na odredbu članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Bez obzira što je Školski odbor prvostupanjskog tijela donio odluku o ponovnom raspisivanju natječaja dana 16. veljače 2022. godine, dakle nakon donošenja prvostupanjskog rješenja, Povjerenik za informiranje smatra da se postupak izbora ravnatelja mora sagledati kao cjelina, posebno stoga što je odluka o poništenju izbora donesena dana 31. siječnja 2022. godine, dakle kad je bio u tijeku rok za rješavanje zahtjeva žalitelja, koji je podnesen dana 18. siječnja 2022. godine.
Naime, ako se sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama korisniku omogući pristup informaciji, tada korisnik ima pravo javno iznositi takvu informaciju u smislu odredbe članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osim toga, Povjerenik za informiranje je uzeo u obzir i odredbu članka 100. Statuta prvostupanjskog tijela kojom je propisano da kandidati na listi utvrđenoj sukladno članku 99. Statuta program rada predstavljaju na sjednicama Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja, radničkog vijeća/skupa radnika i Školskog odbora.
Po mišljenju Povjerenika za informiranje, bilo bi nespojivo s učinkovitim i nepristranim vođenjem postupka izbora ravnatelja kad bi se javno učinili dostupnim raniji programi kandidata u natječaju koji je poništen, posebno kad postoji mogućnost da se isti kandidati ponovno prijave na natječaj, u kojem slučaju će ponovno postojati obveza dostave i predstavljanja programa rada.
Kad bi se navedeni programi učinili javno dostupnim, tada bi postojala mogućnost utjecaja na tijela pred kojima se predstavljaju navedeni programi.
Naime, odredba članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje da je dovoljno postojanje osnova sumnje da bi objava traženih informacija mogla utjecati na vođenje postupka, a raniji navodi ovog rješenja ukazuju da se takva sumnja ne može otkloniti, posebno imajući u vidu da je i dalje u tijeku postupak izbora ravnatelja.
Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene programe, predmetne informacije ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, 110/21) trebalo je odbiti žalbu žalitelja kao neosnovanu, jer u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. i stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan