KLASA: UP/II-008-07/22-01/166
URBROJ: 401-01/10-22-3
Zagreb, 16. ožujka 2022. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Ploča, KLASA: UP/I-008-01/22-01/001, URBROJ: 2117-12-2-22-1 od 10. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Ploča, KLASA: UP/I-008-01/22-01/001, URBROJ: 2117-12-2-22-1 od 10. veljače 2022. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici sljedećih dokumenata:
- Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, Kodni broj: UP.02.1.1.06.0050 (s prilozima prijavni obrazac A i Opći uvjeti koji se primjenjuju na projekte financirane iz Europskog socijalnog Fonda u financijskom razdoblju 2014-2020.); i
- Zahtjevi za nadoknadu sredstava broj 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, i 8.
3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici sljedećih dokumenata:
- Tablice potraživanih sredstava uz zahtjeve za nadoknadu sredstava broj 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8, na način da se na istima prekrije OIB svih fizičkih osoba.
4. Nalaže se Gradu Pločama da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Grad Ploče je odbio zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), od 13. siječnja 2022. godine, kojim je tražio dostavu Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, Kodni broj: UP.02.1.1.06.0050 te pravnu osnovu za isplatu iznosa za program UP.02.1.1.06.0050 – „Novim znanjima i vještinama do radnog mjesta“, te zahtjeve za nadoknadom sredstava, iz kojih je razvidna namjena utroška navedenih sredstava, pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi se člankom 15. stavkom 2. točkama 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su zatražene informacije poslovna tajna te zbog zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu radi bitne povrede upravnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalitelj navodi da se radi o traženju podataka koji čine informaciju o utrošku sredstava tijela javne vlasti iz kojeg razloga je u osporenom rješenju činjenično stanje pogrešno utvrđeno. Nadalje, navodi kako je Grad Ploče pogrešno primijenio materijalno pravo kada se pozvalo na ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavak 2. točka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, navodeći da je riječ poslovnoj tajni, jer se u pogledu traženih informacija koje sadrže podatke o raspolaganju javnim sredstvima, u smislu članka 16. stavka 3. istoga Zakona, ne provodi test razmjernosti, čime je isključena primjena ograničenja zbog poslovne tajne. Također, navodi kako se prvostupanjsko tijelo pogrešno pozvalo i na ograničenje pristupa informacijama zbog zaštite osobnih podataka, s obzirom da se u slučaju kada tražena informacija sadrži osobne podatke takvi podaci izuzimaju („zacrnjuju"), ali samo i ukoliko nakon provođenja testa razmjernosti preteže potreba zaštite tih podataka nad javnim interesom (npr. podaci o isplatama čelniku tijela, bruto isplate po radnom mjestu zaposlenika bez navođenja osobnih podataka - ne podliježu zaštiti i slično). Žalitelju je nejasan razlog pozivanja Grada Ploče na odredbe Ugovora o dodjeli sredstava, čime je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) te u nastavku vezano za primjenu odredbe članka 16. stavka 3. zakona o pravu na pristup informacijama, ponajprije prvostupanjskom tijelu, ukazuje na ustaljena pravna shvaćanja Povjerenika za informiranje i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, citirajući presude navedenog suda Poslovni broj: Usll-1/19 od 10. travnja 2019. godine, Poslovni broj: Usll-10/19 od 14. svibnja 2020. godine i Poslovni broj: Usll-392/19-7 od 5. rujna 2019. godine. Predlaže Povjereniku za informiranje da žalbu usvoji, poništi osporeno rješenje i da mu omogući pristup traženim informacijama.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Grad Ploče je dana 16. veljače 2022. godine Povjereniku za informiranje, aktom KLASA: 008-01/22-01/001, URBROJ: 2117-12-2-22-5 od 14. veljače 2022. godine, dostavio spis predmeta po žalbi žalitelja na nadležno postupanje, a kao informacije koje su predmet žalbenog postupka - Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, Kodni broj: UP.02.1.1.06.0050, Zahtjeve za nadoknadu sredstava broj 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, i 8 te Tablice potraživanih sredstava uz zahtjeve za nadoknadu sredstava (ZNS) broj 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 (uz Zahtjev za nadoknadu sredstava broj 1 nije dostavljena pripadajuća Tablica potraživanih sredstava, jer je prema navodima iz nadopune spisa koja je od prvostupanjskog tijela dostavljena Uredu povjerenika za informiranje 15. ožujka 2022. godine, u tom slučaju iznos potraživanih sredstava bio 0,00kn odnosno sredstva se nisu potraživala).
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 13. siječnja 2022. godine od Grada Ploča tražio doslovno sljedeće: „Iz javno dostupnih podataka razvidno je da je tijelo javne vlasti Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (ranije Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) donijelo Odluku o financiranju, KLASA: 910-01/18-06/21, UR.BROJ: 519-05-2-2-2/3-19-41 od 15. veljače 2019. godine kojim se odobrava program UP.02.1.1.06.0050 – „Novim znanjima i vještinama do radnog mjesta“, Grad Ploče, 20340 Ploče, Trg Kralja Tomislava 23, OIB: 15429488788, u maksimalnom iznosu prihvatljivih troškova 787.508,21 kn. Stoga molim sljedeću informaciju o pravnom osnovu za isplatu gornjih iznosa (ugovor koji je zaključen sa tijelom javne vlasti – kao korisnikom sredstava), te zahtjevi za nadoknadom sredstava, računi, dostavnice, obračuni osobnih dohodaka, putni nalozi, knjigovodstvena dokumentacija i slično) iz kojih je razvidna namjena utroška navedenih sredstava.“
Također je utvrđeno da je Grad Ploče o navedenom zahtjevu nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, o čemu u spisu predmeta postoji Zapisnik KLASA: 008-01/22-01/001, URBROJ: 2117-12-2-22-4 od 2. veljače 2022. godine, donio osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-01/22-01/001, URBROJ: 2117-12-2-22-1 od 10. veljače 2022. godine, kojim je obio zahtjev pozivom na odredbu članka 25. stavka 5. točke 2. u vezi s odredbama članka 15. stavka 2. točaka 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su zatražene informacije poslovna tajna i zaštićeni osobni podaci.
U obrazloženju osporenog rješenja prvostupanjsko tijelo je navelo sadržaj predmetnog zahtjeva za pristup informacijama, da je u postupku po istom proveden test razmjernosti i javnog interesa u kojem su razmatrane odredbe članka 15. stavka 2. točke 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a kojima su propisani razlozi za ograničenje pristupa zatraženim informacijama zbog zaštite osobnih podataka i poslovne tajne, pri čemu su citirane odredbe propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, odredbe Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava koji se primjenjuju na projekte financirane iz Europskog socijalnog fonda, Općih uvjeta Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, koji su javno dostupni i prilog su svim takvim ugovorima, kao i da je u odnosu na te odredbe odnosno moguće posljedice po Grad Ploče zatraženo i očitovanje od Posredničkog tijela koje nije dalo suglasnost za dostavu traženih podataka. Naime, Grad Ploče je tumačenjem gore navedenih propisa i ugovornih odredbi zaključio kako bi se omogućavanjem pristupa informacijama u konkretnom slučaju kršile odredbe Ugovora, a čime bi se prouzročila šteta Gradu Pločama te bi se ugrozilo njegov položaj prilikom budućih prijava na natječaje za programe financirane iz Europskih fondova ili Državnog proračuna, pa je slijedom navedenog u prvostupanjskom postupku zaključeno kako
u konkretnom slučaju javni interes ne prevladava u odnosu na štetu koja bi mogla nastati po zaštićene interese. Također je navedeno da je javni interes transparentnosti ispunjen dostupnošću informacija u sklopu objavljene natječajne dokumentacije za svaki objavljeni poziv za dostavu projektnih prijedloga te dostupnošću podataka o utrošku sredstava koji su evidentirani i objavljeni u Proračunu Grada Ploča, iz kojih je razvidna namjena utroška sredstava. Osim toga Grad Ploče je pojasnio da je u konkretnom slučaju, s obzirom da je kao korisnik dužan provesti ugovoreni projekt s dužnom pažnjom poštujući odredbe Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava koji se primjenjuju na projekte financirane iz Europskog socijalnog fonda, prema precizno utvrđenim pravilima i uz visoku razinu nadzora i kontrole provedbe projekta, utroška sredstava i zaštite osobnih podataka, te obzirom da nije dana suglasnost Posredničkog tijela, utvrđeno da u pogledu tražene dokumentacije prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Stoga je Povjerenik za informiranje ispitujući pravilnost testa razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela, u žalbenom postupku sukladno odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama te da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. navedenog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.
U članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07. i 86/12.) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.
U žalbenom postupku izvršen je uvid u internetsku stranicu prvostupanjskog tijela te je utvrđeno kako su na poveznici https://ploce.hr/eu-projekti/novim-znanjima-i-vjestinama-do-radnog-mjesta/ objavljene temeljne informacije o projektu, odnosno da je cilj projekta iz kojeg se traže informacije u konkretnom slučaju omogućavanje stjecanja novih relevantnih znanja, vještina i kompetencija osobama marginaliziranih skupina te da će projektne aktivnosti osnažiti dugotrajno nezaposlene osobe i motivirati ih za aktivniji pristup tržištu rada. Također je objavljeno da se navedeni projekt provodi u razdoblju od siječnja 2019. godine do siječnja 2021. godine, da ukupna vrijednost projekta iznosi 787.508,21 kn, od kojih EU sufinancira cijeli iznos.
Odredbom članka 19. (Glava 8.) Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge prave osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
U zapisniku o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela, a što se ponavlja i u osporenom rješenju, je navedeno da bi ustupanjem zatraženih informacija Grad Ploče dospio u nepovoljan položaj pri budućim prijavljivanjima na natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava, ali se to ničim ne obrazlaže odnosno nejasno je u čemu bi se sastojao taj nepovoljni položaj. Nadalje, u navedenom aktu i osporenom rješenju govori se o povredi ugovornih obveza od strane tijela javne vlasti, ali navedeno nema veze s postupanjem po zahtjevima za pristup informacijama korisnika koji traže pristup dokumentaciji prvostupanjskog tijela vezanoj za predmetni projekt. S time u vezi se ističe da iz pojedinih odredbi Općih uvjeta ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava koje je citirao Grad Ploče u osporenom rješenju, ne proizlazi obveza ograničenja pristupa informacijama, jer ugovorne odredbe između stranaka ne isključuju primjenu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da ograničenja prava na pristup informacijama mogu biti propisana samo navedenim Zakonom, a ne Općim uvjetima ugovora. Osim toga, odredbe Općih uvjeta ugovora koje je citiralo prvostupanjsko tijelo odnose se na informiranje tijela koja sudjeluju u provedbi projekta te informiranje javnosti o projektu (da je isti financiran iz sredstava), a navedene odredbe ni na koji način ne utječu na prava korisnika u postupcima ostvarivanja prava na pristup informacijama odnosno na dostupnost dokumentacije iz projekta sukladno propisima koji se odnose na pravo na pristup informacijama.
S obzirom da Grad Ploče ničim nije konkretizirao navodnu štetu koja bi mu mogla nastati omogućavanjem pristupa traženim informacijama, već se njegovi argumenti svode na puko reproduciranje zakonskih odredbi i odredbi Općih uvjeta ugovora, odnosno tvrdnju da su tražene informacije poslovna tajna, u žalbenom je postupku zaključeno kako je prvostupanjsko tijelo u odnosu na informacije koje su predmet postupka pogrešno primijenilo odredbu članka 16. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, uvidom u informacije koje su kao informacije koje su predmet postupka dostavljene žalbenom tijelu utvrđeno je da one sadrže podatke o raspolaganju javnim sredstvima te osobne podatke fizičkih osoba, a po logici stvari, informacije koje se tiču raspolaganja sredstvima, prava i obveza tijela javne vlasti navedenih u ugovorima o poslovnoj suradnji i sl. ne predstavljaju proizvodnu tajnu niti rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada, tehnološka ni tehnička rješenja, niti predstavljaju druge informacije zbog čijeg bi omogućavanja pristupa korisnicima mogle nastupiti štetne posljedice. Posebno se ističe da kod raspolaganja javnim sredstvima osobito treba imati u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama i postojeću praksu žalbenog tijela i Visokog upravnog suda Republike hrvatske, a kako to i žalitelj ističe u žalbi.
Povjerenik za informiranje je stoga u žalbenom postupku, uvidom u dokumentaciju dostavljenu od prvostupanjskog tijela, utvrdio da informacije koje su izrijekom navedene u izreci ovog rješenja ne mogu biti označene kao poslovna tajna, s obzirom da razlozi navedeni u osporenom rješenju te testu razmjernosti i javnog interesa nisu u dovoljnoj mjeri argumentirani, niti potkrijepljeni dokazima u spisu predmeta, pri čemu se posebno napominje kako ugovor ne može biti pravni temelj za proglašenje poslovne tajne, već samo zakon ili općim akt, a koji stav je zauzet u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj: UsII-14/15 od 22. svibnja 2015. godine.
U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Uvodna odredba broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.
U uvodnoj odredbi broj 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.
Uvodna odredba broj 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
U uvodnoj odredbi broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima. Pri navedenom treba imati u vidu i odredu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisana mogućnost djelomičnog omogućavanja pristupa informacijama, a koju odredbu prvostupanjsko tijelo nije niti razmatralo u postupku prije donošenja osporenog rješenja.
Uvidom u Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, Kodni broj: UP.02.1.1.06.0050, utvrđeno je kako isti sadrži dva priloga, i to prijavni obrazac A i Opće uvjete koji se primjenjuju na projekte financirane iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju od 2014.-2020.
U odnosu na gore navedene opće uvjete ugovora, u žalbenom je postupku utvrđeno da isti su javno objavljeni na poveznici http://www.esf.hr/wordpress/wp-content/uploads/2020/05/Prilog-2_Opci-uvjeti-ugovora.pdf. Nadalje, uvidom u predmetni ugovor je utvrđeno da se u istom navedena imena i prezimena te potpisi potpisnika ugovora (za korisnika, posredničko tijelo razine 1 i 2), da predmetni prijavni obrazac sadrži imena i prezimena Gradonačelnika Grada Ploča i ime i prezime kontakt osobe u prvostupanjskom tijelu te njihove službene kontakt podatke.
U odnosu na zahtjeve za nadoknadom sredstava (ZNS) koji su dostavljeni žalbenom tijelu (1-8), u žalbenom je postupku utvrđeno da isti sadrže podatke o aktivnostima u projektu te imena i prezimena gradonačelnika i voditeljice projekta i njihove potpise, dok je u pogledu pripadajućih Tablica potraživanih troškova koje se nalaze uz pojedine zahtjeve utvrđeno kako se one sastoje od Legende i uputa, Pokazatelja i Troškova, te da listovi Troškova sadrže podatke o troškovima za pravne i fizičke osobe, imena i prezimena fizičkih osoba te njihov OIB.
U odnosu na zaštitu osobnih podataka te odredbe Općih uvjeta ugovora na koje se u tom smislu pozvalo prvostupanjsko tijelo ističe se da je člankom 3.4. Općih uvjeta ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava jasno propisano da se podaci o korisniku, partnerima, te o provedbi i financijskim uvjetima projekta ne mogu otkrivati trećim osobama, osim kad je to opravdano zahtjevima obavještavanja javnosti koji proizlaze iz relevantnih EU i nacionalnih propisa, a u konkretnom slučaju je taj propis Zakon o pravu na pristup informacijama, pa je jasno da ugovorne odredbe niti isključuju, a niti mogu isključivati primjenu navedenog zakona.
Nakon provedenog žalbenog postupka Povjerenik za informiranje je utvrdio da na predmetni Ugovor i njegove priloge te Zahtjeve za nadoknadom sredstava nije moguće primijeniti niti jedno od zakonskih ograničenja pristupa informacijama. Naime, iako se u navedenim informacijama navode imena i prezimena fizičkih osoba te njihovi potpisi i službeni kontakti, u žalbenom je postupku zaključeno da u konkretnom slučaju ne prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da se radi o obveznim podacima koji su sastavni dio ugovora i obrasca te da se odnose na dužnosnike i zaposlenike tijela javne vlasti vezano uz postupak dodjele javnih sredstava i koji su potpisali ugovor ili su navedeni u predmetnim informacijama u svom službenom svojstvu, pri čemu se ističe i da se Opća uredba o zaštiti podataka ne odnosi na pravne osobe odnosno njihove ovlaštene osobe.
Razmatrajući informacije koje su Povjereniku za informiranje dostavljene u žalbenom postupku, pod nazivom „Tablica potraživanih troškova“ (koja je povezana s pojedinim zahtjevom za nadoknadu sredstava od 2-8), utvrđeno je da navedeni dokument sadrži sljedeće stavke: 1. broj troška, 2. element projekta 3. stavka troška, 4. naziv dobavljača, 5. OIB dobavljača, 6. vrsta troška, 7. opis troška, 8. nastanak troška, 9. oznaka troška, 10. mjesec, 11. godina, 12. broj jedinica, 13. jedinična cijena HRK, 14. ukupni iznos u HRK, 15. popratni dokumenti nastanka troška, 16. popratni dokumenti plaćanja troška, 17. pojašnjenje korisnika, i 18. komentar PT2. U navedenom je dokumentu naveden i ukupni potraživani iznos.
Dakle, iz navedenog dokumenta moguće je vidjeti za što su točno utrošena sredstva (žalitelj je tražio da bude vidljiva namjena utroška sredstava), jer se radi o dokumentu koji se šalje Posredničkom tijelu 2 (PT2), na temelju kojeg PT2 prihvaća ili ne prihvaća troškove. S obzirom na navedeno u konkretnom slučaju je nesporno da se radi o informacijama koje se vezane uz potrošnju javnih sredstava, odnosno dokumentima iz kojih je vidljivo u koju su svrhu potrošena javna sredstava, a za koje informacije nedvojbeno postoji javni interes. Međutim, uvidom u navedeni dokument je utvrđeno kako isti osim naziva pravnih osoba, sadrži imena i prezimena fizičkih osoba u odnosu na koje su vršena raspolaganja javnim sredstvima te njima pripadajući OIB.
Što se tiče podatka o imenima i prezimenima fizičkih osoba kojima su isplaćivana sredstva (primjerice plaća voditeljice projekta ili putni troškovi polaznika), ističe se da isti ne mogu predstavljati zaštićene osobne podatke, s obzirom da se radi o osobama kojima su isplaćena sredstva od strane tijela javne vlasti. Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da su zatražene informacije neposredno vezane za potrošnju javnih sredstava, zaključeno je da takve informacije, temeljem zakonske odredbe iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, trebaju biti dostupne javnosti.
Međutim, u odnosu na podatak o OIB-u fizičkih osoba kojima su isplaćena sredstva, u žalbenom je postupku zaključeno da bi omogućavanjem pristupa takvim podacima došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zloporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes, pa je stoga žalitelju sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odobren djelomičan pristup informacijama na način kako je to navedeno u točki 3. izreke ovog rješenja.
Posebno se ističe da su Povjereniku za informiranje u žalbenom postupku uz Zahtjeve za nadoknadu sredstava određenog broja koji su izrijekom navedeni u izreci ovog rješenja, dostavljena i odobrenja prihvatljivih troškova Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao Posredničkog tijela razine 2 dostavljena Gradu Pločama, na osnovu kojih Posredničko tijelo razine 1 isplaćuje sredstva, ali je u žalbenom postupku zaključeno kako ona nisu bila predmet traženja žalitelja, i dostupnost istih nije razmatrana u konkretnom slučaju, s obzirom da prema mišljenju žalbenog tijela ovim rješenjem odobrene informacije sadrže podatke koji se odnose na traženje iz predmetnog zahtjeva žalitelja.
Također se napominje da tijela javne vlasti imaju pravo, sukladno odredbi članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, tražiti od korisnika naknadu stvarnih i materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, a na izračun navedene naknade primjenjuju se Kriteriji za određivanje visine stvarnih i materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.). Uputu o primjeni navedenih Kriterija možete pronaći na Internet stranici Povjerenika za informiranje, na poveznici https://pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09. i 110/21.) i članku 25. stavku 7., u vezi s člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan