KLASA: UP/II-008-07/22-01/55

URBROJ: 401-01/06-22-4

Zagreb, 3. ožujka 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ........., a protiv rješenja Grada Rovinja-Rovigno, Klasa: 008-02/21-01/21, Ur.broj: 2171-01-03-01/01-21-2 od 29. prosinca 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Grada Rovinja-Rovigno, Klasa: 008-02/21-01/21, Ur.broj: 2171-01-03-01/01-21-2 od 29. prosinca 2021. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Grada Rovinja-Rovigno odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 14. prosinca 2021. godine, kojim je zatražio uvid u spis u upravnoj stvari izdavanja građevinske dozvole za k.č. 1748/Z k.o. Rovinj, informacije o statusu uporabne dozvole za k.č. 1748/Z k.o. Rovinj te izdavanja građevinske dozvole za k.č. 9634/6 k.o. Rovinj, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 1., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.           

Protiv citiranog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je putem elektroničke pošte 14. listopada 2021.godine podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je zamolio Grad Rovinj - Rovigno informacije vezane za zgradu izgrađenu na k.č. br. 1748/Z, k.o. Rovinj i vezano za ishođenje građevinske dozvole za radove na k.č.br. 9634/6, k.o. Rovinj, povodom kojeg je zaprimio rješenje kojim je njegov zahtjev odbijen. U nastavku žalitelj navodi razloge koje je prvostupanjsko tijelo navelo u obrazloženju svoje odluke te da je nejasno iz kojeg razloga prvostupanjsko tijelo smatra da u ovom slučaju nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa, ne prevladava javni interes. Naglašava kako je tražio informacije sukladno odredbi članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te naglašava kako pod javnim interesom treba obuhvatiti i privatni interes podnositelja zahtjeva jer on predstavlja javnost u ovom upravnom postupku. Nadalje, navodi kako su prema načelu javnosti Zakona o pravu na pristup informacijama informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima navedenog Zakona, pa stoga javnost nije definirana određenim apstraktnim skupom osoba, nego se javnost definira kao svaka osoba pa samim tim i pojedinac. Također, neosnovanim drži pozivanje službenice za informiranje na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što osobni podaci stranaka u postupku nisu predmetom njegovog interesa, već isključivo informacija da li je u predmetnom upravnom postupku ishođena građevinska dozvola i pod kojim uvjetima. Sukladno navedenom, žalitelj smatra da je službenica za informiranje mogla djelomično odobriti pristup informacijama primjenom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Žalitelj također naglašava da unatoč tome što sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama nije dužan dokazivati pravni interes za pristup informacijama, isti razvidno postoji, jer je on vlasnik katastarske čestice koja se nalazi u neposrednoj blizini čestica koje su predmet zahtjeva za pristup informacijama. Pojašnjava da da bi u slučaju da njegova katastarska čestica neposredno graniči s katastarskim česticama koje su predmet njegovog zahtjeva, on imao status stranke u postupku ishođenja građevinske dozvole sukladno odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), a da mu je to pravo u ovom slučaju onemogućeno isključivo iz razloga što se između predmetnih čestica nalazi k.č.br. 9670/3 k.o. Rovinj, a koja se nalazi u vlasništvu treće osobe – Plavi svetionik d.o.o., a da je ta pravna osoba osnivač i vlasnik društva Hotel Rovinj d.o.o., a koje je vlasnik k.č.br. 9634/6, k.o. Rovinj, u vezi koje je i tražio informacije. S obzirom na navedeno, podnositelj zahtjeva ovim putem predlaže Povjereniku za informiranje da rješenjem naloži prvostupanjskom tijelu da mu dostavi tražene informacije. Predlaže da se žalba usvoji.

Žalba je neosnovana.

Povjereniku za informiranje su aktima Grada Rovinja-Rovigno Klasa: 008-02/21-01/21, Ur.broj: 2163-8-03-01/1-22-4 od 19. siječnja 2022. godine i Klasa: 008-02/21-01/21, Ur.broj: 2163-8-03-01/1-22-6 od 28. siječnja 2022. godine dostavljeni po žalbi žalitelja i informacije koje su predmet žalbenog postupka.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj podneskom od 14. listopada 2021. godine od Grada Rovinja-Rovigno, Upravnog odjela za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata, na hrvatskom jeziku zatražio da ga obavijesti o pravnom statusu zgrade izgrađene na k.č. 1748/Z, k.o. Rovinj koja je istaknuta na priloženoj fotografiji s lijeve strane, odnosno o zakonitosti gornjih katova navedene nekretnine te da mu pošalje sve informacije i promjene koje se odnose na njegovo susjedstvo, posebno vlasnika nekretnine na fotografiji na desnoj strani vlasnika Hotel Rovinj d.o.o. budući da je on jedini izravni susjed te nekretnine koja je započela rekonstrukciju.

Nadalje je utvrđeno da je Grad Rovinj-Rovigno, Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata, putem elektroničke pošte dana 19. listopada 2021. godine zatražio od žalitelja da sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) te Zakona o upravnim pristojbama („Narodne novine“, broj 115/16.) dopuni svoj podnesak uplatom pristojbe i određivanjem opunomoćenika za primanje pismena s prebivalištem u Republici Hrvatskoj te da ga potpiše.

Također je utvrđeno da je žalitelj podneskom od 2. studenoga 2021. godine, naslovljenim na Grad Rovinj-Rovigno, Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata, dopunio svoj podnesak od 14. listopada 2021. godine. U navedenom podnesku žalitelj je naveo kako ostaje kod svog ranijeg traženja te moli da ga se obavijesti o pravnom statusu zgrade izgrađene na k.č. 1748/Z, k.o. Rovinj, odnosno da li je za predmetnu zgradu ishođena građevinska dozvola za izgradnju treće etaže, a koja je na priloženoj fotografiji označena lijevim crvenim krugom. U slučaju da predmetna zgrada posjeduje valjanu građevinsku dozvolu za izgradnju zgrade katnosti kako na priloženoj fotografiji, moli da mu se omogući uvid u spis predmeta u kojem je izdana građevinska dozvola te informaciju o statusu uporabne dozvole. Također je zatražio da ga se informira o tome da li je kod javnopravnog tijela u tijeku postupak ishođenja građevinske dozvole za radove na susjednoj čestici označenoj kao k.č. br. 9634/6, k.o. Rovinj, čiji je vlasnik Hotel Rovinj d.o.o., a u kojem postupku želi sudjelovati kao zainteresirana osoba.

Daljnjim uvidom u spis je utvrđeno da je žalitelj dana 29. studenoga 2021. godine Gradu Rovinju-Rovigno, Upravnom odjelu za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata podnio prigovor, u kojem je u bitnome ponovio svoja ranija traženja i zatražio da isti proslijedi čelniku javnopravnog tijela i da se donese rješenje kojim će se utvrditi postojanje njegovog pravnog interesa i omogućiti mu uvid u spis predmeta koji se vode kod istog vezano za njegov zahtjev.

Iz spisa predmeta je utvrđeno da je Grad Rovinj-Rovigno donio rješenje KLASA: UP/I-361-01/21-01/1, URBROJ: 2171-01-05-02-21-1 od 13. prosinca 2021. godine kojim je odbio zahtjev žalitelja za uvidom u spis u upravnoj stvari izdavanja građevinske dozvole za k.č. 1748/Z k.o. Rovinj, informacije o statusu uporabne dozvole za k.č. 1748/Z k.o. Rovinj, i izdavanja građevinske dozvole za k.č. 9634/6 k.o. Rovinj. U navedenom je rješenju, između ostalog, navedeno kako se podnesak žalitelja od 29. studenoga 2021. godine nazvan „prigovor“ prosljeđuje zajedno s rješenjem Uredu Gradonačelnika Grada Rovinja-Rovigno, s obzirom da se u navedenom podnesku žalitelj pozvao i na Zakon o pravu na pristup informacijama, a o takvim zahtjevima odlučuje službenik za informiranje.

Nadalje, iz spisa predmeta je utvrđeno da je citirano rješenje Ured Gradonačelnika Grada Rovinja-Rovigno zaprimio 14. prosinca 2021. godine te je po predmetnom zahtjevu žalitelja službenik za informiranje rješavao temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama i donio u ovom predmetu osporeno rješenje Klasa: 008-02/21-01/21, Ur.broj: 2171-01-03-01/01-21-2 od 29. prosinca 2021. godine, kojim je odbijen zahtjev pozivom na ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno zbog zaštite osobnih podataka.

U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako dokumentacija koja sadrži informacije koje je tražio žalitelj sadrži osobne podatke drugih fizičkih osoba u upravnom postupku koji je pokrenut na zahtjev stranke i u kojem se odlučivalo o njezinom privatnom pravu. Također je navedeno da je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da ne prevladava javni interes za dostupnošću zatraženih informacija, nego da se radi o isključivo privatnom interesu žalitelja, a što jasno proizlazi iz sadržaja njegovog zahtjeva. Pojašnjeno je da se radi o nekretninama koje su u privatnom vlasništvu koje ne predstavljaju javno dobro i čija izgradnja nije financirana iz javnih sredstava.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da u njemu nema zapisa podataka o načinu na koji je prvostupanjsko tijelo provelo test razmjernosti i javnog interesa

U žalbenom postupku bilo je moguće ispitati pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa samo na osnovu navoda iz obrazloženja pobijanog rješenja, s obzirom da u spisu predmeta nema zapisa podataka o načinu na koji je taj test proveden od strane prvostupanjskog tijela.

Stoga je ispitujući zakonitost osporenog rješenja te provodeći test razmjernosti u žalbenom postupku Povjerenik za informiranje izvršio uvid u informacije koje su predmet ovog postupka te je uzeo u obzir da iste sadrže moguće razloge za ograničenje pristupa informacijama te razloge za omogućavanje pristupa traženoj informaciji.

Uvidom u informacije koje su dostavljene žalbenom tijelu, a iz koji su vidljivi podaci koji zanimaju žalitelja, utvrđeno je da se radi o aktima iz upravnih postupaka izdavanja građevinskih dozvola, lokacijske dozvole, uporabne dozvole, u kojima su osobe kojima su iste izdane fizičke osobe te pravne osobe u privatnom vlasništvu. Osim navedenog, uvidom u informacije koje su predmet ovog postupka u žalbenom postupku je zaključeno da iste sadrže i osobne podatke fizičkih osoba.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 4. stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka definirano je da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca. Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. U članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka.

U konkretnom slučaju je razvidno da se traže podaci o nekretninama u privatnom vlasništvu, o kojima u zemljišnim knjigama već postoje javno dostupni podaci za koje postoji javni interes. Iz navedenog je jasno kako se ne radi o raspolaganjima javnim sredstvima, pa slijedom navedenog u konkretnom slučaju u pogledu traženih informacija nije primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Prilikom provođenja testa razmjernosti i stavljanja u međuodnos prava na zaštitu osobnih podataka fizičkih osoba i prava žalitelja da dođe do zatraženih informacija, u žalbenom postupku je zaključeno da bi omogućavanje pristupa istoj, a s obzirom da sadrži zaštićene osobne podatke, u konkretnom slučaju dovelo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke, te bi tako došlo do moguće zlouporabe tih podataka.

Naime, da su pri izgradnji zgrada za koje se traže predmetne informacije bila utrošena javna sredstva, iste bi bile od javnog značaja, što ovdje očito nije slučaj, jer u konkretnom slučaju žalitelj traži informacije iz upravnih postupaka u kojima su izdane građevinske, lokacijske i uporabne dozvole za zgrade koje nisu izgrađene javnim sredstvima nego sredstvima privatnih investitora. Svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka, a pravo na pristup informacijama ne znači zadiranje u tuđe osobne podatke i ugrožavanje tuđe privatnosti. Nadalje, osobni podatak nije samo ime i prezime osobe nego i sva obilježja specifična za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Povrh navedenog zatražene informacije su informacije koje su dio određenog upravnog postupka, a pristup takvim informacijama mogu ostvarivati stranke i osobe koje dokažu pravni interes temeljem članka 84. Zakona o općem upravnom postupku, pri čemu se dodaje da je žalitelju odbijen uvid u spis temeljem navedenog propisa, s obzirom da njegova nekretnina nije jedna od onih koje neposredno graniče s nekretninama u pogledu kojih je podnio zahtjev.

Također, iz spisa predmeta te javno objavljenih informacija ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za ishođenje lokacijskih i građevinskih dozvola te za samu izgradnju zgrada privatnih investitora u pogledu kojih se traže informacije, niti se u zahtjevu zatražene informacije odnose na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava iste informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Naime, uvidom u javno dostupne informacije nije identificirano postojanje javnog interesa za dostupnost dokumentacije koju traži žalitelj osim što one zanimaju žalitelja.

Stoga je u žalbenom postupku utvrđeno da ne postoji pravni temelj iz članka 6. Opće uredbe o zaštiti podatka za dostavom žalitelju informacija u kojima se mogu identificirati fizičke osobe kao stranke u postupcima u kojima uplaćuju vlastita sredstva zbog zaštite osobnih podataka, a kako je to u osporenom rješenju pravilno zaključilo i prvostupanjsko tijelo.

Osim navedenog, posebno se ističe da ukoliko bi se žalitelju omogućio pristup zatraženim informacijama, pristup istim informacijama bi se onda trebao omogućiti bilo kojoj osobi koja bi ih zatražila, sukladno načelu jednakosti iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, a koju bi sukladno članku 9. navedenog Zakona korisnik u tom slučaju imao pravo javno iznositi. S obzirom da se Zakon o pravu na pristup informacijama odnosi na sve korisnike jednako žalbeni razlozi ne mogu se prihvatiti jer je u konkretnom slučaju razvidno da se radi o privatnom a ne o javnom interesu, a iskazani privatni interes žalitelja u konkretnom slučaju ne može biti stavljen ispred zaštite privatnosti pojedinaca.

S obzirom da se u predmetnom slučaju radi o traženju dokumentacije vezane za izgrađene zgrade u privatnom vlasništvu te da o navedenim nekretninama postoje javno dostupni podaci u zemljišnim knjigama, u žalbenom je postupku zaključeno da navodi žalitelja ne predstavljaju pravni temelj zbog kojeg bi prevladavali razlozi koji bi išli u prilog dostupnosti traženih informacija. Stoga je u žalbenom postupku zaključeno kako ne prevladava javni interes za odobravanjem pristupa informacijama „o zakonitosti određenih katova“ postojećih zgrada u prostoru koje su u privatnom vlasništvu i izgrađene privatnim novcem, a osobito imajući u vidu i općepoznatu činjenicu da građanima u slučaju sumnje u nepravilnosti pri izdavanju građevinskih i drugih dozvola koje se izdaju u postupku izgradnje zgrada na raspolaganju stoje nadležne inspekcijske službe.

Nakon provedenog žalbenog postupka Povjerenik za informiranje je zaključio da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, s obzirom da nije razvidno na koji način je prije donošenja osporenog rješenja proveden test razmjernosti i javnog interesa te se prvostupanjsko tijelo odbijajući zahtjev omaškom pozvalo na pogrešnu zakonsku odredbu članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, no da isti nisu mogli dovesti do drugačijeg rješenja ove upravne stvari.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan