KLASA: UP/II-008-07/20-01/1069

URBROJ: 401-01/11-21-7

Zagreb, 31. prosinca 2021.

Povjerenik za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva HP – Hrvatska pošta d.d. Broj: HP-08/1-040696/20 od 30. srpnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva HP – Hrvatska pošta d.d. Broj: HP-08/1-040696/20 od 30. srpnja 2020. godine.

2. Poništava se rješenje trgovačkog društva HP – Hrvatska pošta d.d. Broj: HP-08/1-040696/20 od 8. rujna 2020. godine.

3. Omogućava se ......... pravo na pristup preslikama:

- Ugovora Broj: HP-10/5-013270/16 od 15. svibnja 2017. godine;

- Dodatka #1 Ugovoru Broj: HP-10/5-013270/16 od 15. siječnja 2018. godine s prilozima koji su njegov sastavni dio;

- Dodatka #2 Ugovoru Broj: HP-10/5-013270/16 od 28. lipnja 2018. godine s prilozima koji su njegov sastavni dio;

- Dodatka #3 Ugovoru Broj: HP-10/5-013270/16 od 29. studenoga 2018. godine s prilozima koji su njegov sastavni dio;

- Dodatka #4 Ugovoru Broj: HP-10/5-013270/16 od 30. studenoga 2018. godine s prilozima koji su njegov sastavni dio;

- Dodatka #5 Ugovoru Broj: HP-10/5-013270/16 od 5. prosinca 2018. godine s prilozima koji su njegov sastavni dio;

- Dodatka #6 Ugovoru Broj: HP-10/5-013270/16 od 13. ožujka 2019. godine koji su njegov sastavni dio;

- Dodatka #7 Ugovoru Broj: HP-10/5-013270/16 od 18. ožujka 2019. godine s prilozima koji su njegov sastavni dio;

- Dodatka #8 Ugovoru Broj: HP-10/5-013270/16 od 28. ožujka 2019. godine s prilozima koji su njegov sastavni dio;

- Dodatka #9 Ugovoru Broj: HP-10/5-013270/16 od 29. ožujka 2019. godine koji su njegov sastavni dio;

- Dodatka #10 Ugovoru Broj: HP-10/5-013270/16 od 19. travnja 2019. godine s prilozima koji su njegov sastavni dio;

- Dodatka #11 Ugovoru Broj: HP-10/5-013270/16 od 14. svibnja 2019. godine s prilozima koji su njegov sastavni dio;

- Dodatka #12 Ugovoru Broj: HP-10/5-013270/16 od 1. srpnja 2019. godine koji su njegov sastavni dio;

- Dodatka #13 Ugovoru Broj: HP-10/5-013270/16 od 16. rujna 2019. godine s prilozima koji su njegov sastavni dio;

- Dodatka #14 Ugovoru Broj: HP-10/5-013270/16 od 30. rujna 2019. godine koji su njegov sastavni dio;

- Dodatka #15 Ugovoru Broj: HP-10/5-013270/16 od 29. studenoga 2019. godine koji su njegov sastavni dio;

- Dodatka #16 Ugovoru Broj: HP-10/5-013270/16 od 19. prosinca 2019. godine s prilozima koji su njegov sastavni dio;

- Dodatka #17 Ugovoru Broj: HP-10/5-013270/16 od 31. prosinca 2019. godine s prilozima koji su njegov sastavni dio.

4. Omogućava se ......... pravo na pristup preslikama Okončane situacije Br. 175/709/71, I. Privremene situacije Br. 068/709/71, II. Privremene situacije Br. 078/709/71, III. Privremene situacije Br. 091/707/71, IV. Privremene situacije Br. 103/709/71, V. Privremene situacije Br. 115/709/71, VI. Privremene situacije Br. 129/709/71, VII. Privremene situacije Br. 140/709/71, VIII. Privremene situacije Br. 05/709/71, IX. Privremene situacije Br. 15/709/71, Privremene situacije Građenjeinvest, graditeljstvo i trgovina d.o.o. br. 18/GR1/1 za naručitelja PRESOFLEX GRADNJA d.o.o., X. Privremene situacije Br. 24/709/71, Privremene situacije Građenjeinvest, graditeljstvo i trgovina d.o.o. br. 29/GR1/1 za naručitelja PRESOFLEX GRADNJA d.o.o., XI. Privremene situacije Br. 31/709/71, XII. Privremene situacije Br. 41/709/71, XIII. Privremene situacije Br. 49/709/71, Privremene situacije Br. 49/gr1/1 Građenjeinvest, Graditeljstvo i trgovina d.o.o. za naručitelja PRESOFLEX GRADNJA d.o.o., XIV. Privremene situacije Br. 60/709/71, XV. Privremene situacija Br. 71/709/71, XVI. Privremene situacije Br. 87/709/71, XVII. Privremene situacije Br. 105/709/71, XVIII. Privremene situacije Br. 119/709/71, XIX. Privremene situacije Br. 139/709/71, XX. Privremene situacije Br. 2/709/71, XXI. Privremene situacije Br. 18/709/71, XXII. Privremene situacije Br. 33/709/71, XXIII. Privremene situacije Br. 52/709/71, XXIV. Privremene situacije Br. 65/709/71, XXV. Privremene situacije Br. 75/709/71, XXVI. Privremene situacije Br. 118/709/71

s prilozima koji čine dio svake pojedinačne privremene situacije.

5. Omogućava se ......... pravo na pristup preslici:

- Zapisnika o primopredaji radova od 23. srpnja 2019. godine;

- Zapisnika o konačnom obračunu od 31. prosinca 2019. godine.

6. Omogućava se ......... pravo na pristup preslikama knjigovodstvenih kartica:

- Konto: 220000 Obveze prema dobavljačima u zemlji za osnovna sredstva (dugotrajnu imovinu), PRESOFLEX GRADNJA d.o.o.

- Konto: 220080 Dobavljači u pripremi za kompenzacije, GH HOLDING STORITVENA DRUŽBA d.o.o.

7. Odbacuje se zahtjev za pristup informacijama ......... u dijelu u kojem je zatražen podatak je li izvođač trgovačko društvo PERSOFLEX GRADNJA d.o.o. penaliziran i koliko iznose penali.

8. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u dijelu koji se odnosi na prilog Ugovora Broj: HP-10/5-013270/16 od 15. svibnja 2017. godine pohranjen na mediju (CD/DVD).

9. Nalaže se trgovačkom društvu HP – Hrvatska pošta d.d. da postupi sukladno točkama 3., 4., 5. i 6. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana njegove pravomoćnosti.

O b r a z l o ž e n j e

Rješenjem trgovačkog društva HP – Hrvatska pošta d.o.o. Broj: HP-08/1-040696/20 od 30. srpnja 2020. godine odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 31. srpnja 2021. godine temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u svezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu.

Rješenjem trgovačkog društva HP – Hrvatska pošta d.o.o. Broj: HP-08/1-040696/20 od 8. rujna 2020. godine, temeljem odredbe članka 104. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), ispravio grešku u pisanju tvrtke žalitelja u rješenju Broj: HP-08/1-040696/20 od 30. srpnja 2020. godine

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da izjavljuje žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene materijalnog prava te rješenje u cijelosti pobija. Nadalje, navodi da se tijelo javne vlasti u pobijanom rješenju poziva na poslovnu tajnu, međutim ne daje jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente koji opravdavaju postojanje izuzetaka od pristupa propisanog člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od prava na pristup informacijama te ističe kako je u konkretnom slučaju riječ o značajnom projektu – izgradnji sortirnog centra (NSC), a investitor trgovačko društvu HP – Hrvatska pošta d.d. sklopio je ugovor za radove nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave. Također, navodi kako nije dovoljno pozivati se na poslovnu tajnu bez argumentiranog ukazivanja na vjerojatnu ozbiljnu povredu zaštićenog interesa te ističe kako bilo koja pravna ili fizička osoba koja sklapa ugovor s tijelom javne vlasti mora biti svjesna da ulazi u javni prostor gdje prevladava javni interes i gdje pretežu pojačana načela transparentnosti, pa stoga ugovori koje sklapaju tijela javne vlasti sa drugim subjektima privatnog i javnog prava predstavljaju informacije od javnog interesa. Ujedno, smatra da je tijelo javne vlasti u obrazloženju pobijanog rješenja bilo dužno pružiti valjana obrazloženje kojim bi se jasno i nedvosmisleno identificirali razlozi zbog kojih bi omogućavanje uvida u zatraženi ugovor i ostale dokumente nanijelo neopravdanu štetu njegovoj tržišnoj poziciji, odnosno dovelo do štetnih posljedica za njezine gospodarske interese. Predlaže da se žalba uvaži i omogući pristup traženim informacijama.

Žalba je djelomično osnovana.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da trgovačko društvo HP – Hrvatska pošta d.d. dana 31. srpnja 2020. godine zaprimilo žaliteljev zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio: Ugovor broj HP-10/5-013270/16 o izgradnji novog sortirnog centra (NSC) trgovačkog društva Hrvatska pošta d.d. sklopljen između Zajednice ponuditelja trgovačkog društva PRESOFLEX GRADNJA d.o.o. i trgovačkog društva GH HOLDING d.o.o. s investitorom HP - Hrvatska pošta d.d. nakon provedenoga otvorenog postupka javne nabave, ovjerene Privremene mjesečne situacije i Okončanu situaciju ispostavljenu od strane Zajednice ponuditelja PRESOFLEX GRADNJA d.o.o. i GH HOLDING d.o.o. odnosno vodećeg člana Zajednice ponuditelja društva PRESOFLEX GRADNJA d.o.o., Dokaz - Potvrda o uplati Privremenih situacija i Okončane situacije, Zapisnik o primopredaji radova i okončanom obračunu te podatak da li je izvođač trgovačko društvo PRESOFLEX GRADNJA d.o.o. penaliziran od strane Investitora i koliko iznose penali.

Nadalje, utvrđeno je da je tijelo javne vlasti rješenjem Broj: HP-08/1-040696/20 od 30. srpnja 2020. godine odbilo navedeni zahtjev temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u svezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu.

U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da se traženi podatak smatra poslovnom tajnom u smislu odredbe članka 3. stavka 3. Pravilnika o poslovnoj tajni trgovačkog društva HP – Hrvatska pošta d.d. od 8. lipnja 2017. godine te je provedbom testa razmjernosti utvrđeno kako se tražene informacije ne odnose na državnu sigurnost, zdravlje građana, pitanja obrane, kao niti na druga slična pitanja koja bi se mogla apostrofirati kao pitanja od visokog značenja i interesa za širu javnost te da se tražene informacije ne odnose na javnu osobu niti državnog dužnosnika. Nadalje, navodi se da bi odavanje ovih poslovnih tajni u bitnome moglo narušiti tržišne pozicije tijela javne vlasti koje svoj položaj i opstojnost realizira isključivo kroz otvoreno tržišno natjecanje na slobodnom tržištu poštanskih usluga te je testom razmjernosti i javnog interesa utvrđeno kako u konkretnom slučaju interes javnosti ne prevladava nad interesom zaštite poslovanja tijela javne vlasti, koje je ujedno i trgovačko društvo, već da između ova dva međusobno suprotstavljena interesa prevladava interes zaštite poslovne tajne tijela javne vlasti koje ima svojstvo trgovačkog društva nad interesom prava na pristup informacijama te da bi objava odnosno davanje traženih informacija žalitelju moglo nanijeti neopravdanu štetu tržišnoj poziciji ovog tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna.

Prema članku 16. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07. i 86/12.) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.

Odredbom članka 19. (Glava 8.) Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge prave osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

Osim toga, poslovna tajna je uređena i Zakonom o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti („Narodne novine“, broj 30/18.) kojim se u pravni poredak prenosi Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja te Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva.

Odredbom članka 8. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti propisano je kako će sud odbaciti zahtjev za primjenu mjera, postupaka i pravnih sredstava iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona kada je navodno pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne učinjeno radi ostvarivanja prava na slobodu izražavanja misli, prava na pristup informacijama te slobode izvještavanja, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, kao i zakonom kojim se uređuje medijsko izvještavanje, a u skladu s poštivanjem slobode i pluralizma medija.

Uvidom u Pravilnik o poslovnoj tajni trgovačkog društva HP- Hrvatska pošta d.d. od 8. lipnja 2017. godine, a na čije odredbe se tijelo javne vlasti poziva u obrazloženju pobijanog rješenja, utvrđeno je da je člankom 3. stavkom 3. propisano da se poslovnom tajnom smatraju i interni akti Društva u kojima su opisani poslovni, tehnološki i financijski procesi Društva, kao i svi drugi interni akti i dokumenti društva takvog sadržaja čije bi otkrivanje i dostupnost trećim osobama, izvan Društva, mogla ugroziti ili narušiti tržišni status Društva.

Zakonodavac je u članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Kao dio spisa predmeta, tijelo javne vlasti dostavilo je akt Broj: HP-08/1-040696/20 od 30. srpnja 2020. godine o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa, a u kojem se u bitnome navode argumenti iz obrazloženja pobijanog rješenja.

U drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako je trgovačko društvo HP – Hrvatska pošta d.d. prilikom rješavanja žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje i kako je neodgovarajuće primijenilo zakonske odredbe.

Nadalje, utvrđeno je da tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku tek nagađa oko nastanaka moguće štete prilikom davanja informacije te nije jasno i nedvosmisleno identificiralo razloge zbog kojih bi davanje određenih podataka dovelo do štetnih posljedica za gospodarske interese subjekta odnosno njegovu poziciju na tržištu. Osim toga, tijelo javne vlasti nije argumentirano ukazalo na vjerojatnu ozbiljnu povredu zaštićenog interesa jer nije dovoljno pozvati se na zakonska ograničenja i navesti da bi nastala šteta za gospodarske interese, već je potrebno iste utemeljiti i obrazložiti kako bi se utvrdila vjerojatnost ozbiljne povrede.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku dana 28. prosinca 2021. godine u prostorijama tijela javne vlasti izvršio uvid u sadržaj dostavljenih informacija na koje se odnosi na traženje iz predmetnog zahtjeva te je došao do zaključka kako iste ne mogu biti označene kao poslovna tajna. Naime, uvidom u dostavljene informacije nisu uočeni elementi poslovne tajne, kao što je to propisano člankom 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, a prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju niti u spisu predmeta nije ničim dokazalo da predmetne informacije predstavljaju poslovnu tajnu sukladno zakonu. Samo navođenje da bi se omogućavanjem pristupa dokumentima koji se tiču provedenog postupka javne nabave u konkretnom slučaju moglo naštetiti gospodarskim interesima prvostupanjskog tijela nije utemeljeno na stvarnom činjeničnom stanju. Primjena instituta poslovne tajne kao ograničenja od pristupa ne može biti u spekuliranju, negativnim projekcijama mogućeg davanja informacije, niti generalnim zaključcima kako bi mogla nastupiti gospodarska šteta, već je smisao instituta poslovne tajne u jasnom i nedvosmislenom identificiranju razloga zbog kojih bi davanje određenih podataka dovelo do štetnih posljedica za nečije gospodarske interese.

Vezano na pozivanje tijela javne vlasti na odredbu članka 3. stavka 3. Pravilnika o poslovnoj tajni trgovačkog društva HP – Hrvatska pošta d.d. od 8. lipnja 2017. godine, potrebno je naglasiti kako Zakon o pravu na pristup informacijama predstavlja organski zakon kojim se razrađuje ustavom zajamčeno temeljeno ljudsko pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, stoga slijedom pravnog načela lex superior derogat legi inferiori navedeni Zakon predstavlja viši pravni akt od predmetnog internog akta, tako da prilikom njihove kolizije, odredbe navedenog Zakona derogiraju odredbe internog akta tijela javne vlasti, osim u slučaju kada tijelo javne vlasti u pojedinačnom slučaju daje jasne i dobro obrazložene argumente o stvarnom nastanku štetne posljedice, što u ovom slučaju nije učinjeno.

U ovom konkretnom slučaju potrebno je uzeti u obzir i činjenicu da trgovačko društvo HP -Hrvatska pošta d.d. predstavlja tijelo javne vlasti sukladno članku 5. stavku 1. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno trgovačko je društvo koje je u vlasništvu Republike Hrvatske, slijedom čega spada u javni sektor koji je podvrgnut režimu javnog prava, dakle za njega vrijede pravila koja ga čine odgovornim prema javnosti i dužnost veće transparentnosti u odnosu na trgovačka društva u privatnom vlasništvu. Osim toga, iz Sudskog registra Ministarstva pravosuđa i uprave proizlazi da je Republika Hrvatska jedini osnivač i član trgovačkog društva HP – Hrvatska pošta d.d., pa sukladno odredbi članka 3. stavka 1. točke 1. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 52/18.) isto predstavlja državnu imovinu upravljanje kojom se temeljem odredbe članka 5. citiranog Zakona temelji na načelima javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti.

Nadalje, valja uzeti u obzir da se žaliteljev zahtjev odnosi na dokumentaciju iz postupka javne nabave koja je okončana, a za koju vrijedi načelo transparentnosti s obzirom da se tražena informacija odnosi na potrošnju sredstava trgovačkog društva u vlasništvu Republike Hrvatske, a takvo stajalište Povjerenika za informiranje potvrdio je ranije i Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

Ukazuje se i da je Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj UsII-393/19-6 od 5. rujna 2019. godine naveo da tijela javne vlasti ne mogu sprječavati pristup informacijama pozivajući se na poslovnu tajnu privatno pravnih osoba, a privatno pravne osobe koje ulaze u ugovorne odnose s tijelima javne vlasti bi morale biti svjesne posljedica vezanih uz pristup informacijama koje mogu proizići iz takvih ugovornih odnosa u smislu da podliježu odgovarajućoj kontroli javnosti.

Vezano za navode tijela javne vlasti iz dopisa Broj: HP-08/1-040696/20 od 14. rujna 2020. godine da je udovoljilo odredbi članka 28. stavka 2. i stavka 4. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj 120/16.) i odredbama Pravilnika o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi („Narodne novine“; broj 101/17) objavim svih propisanih informacijama na vlastitoj mrežnoj stranici, važno je napomenuti sljedeće: činjenica da samo za određene informacije postoji obveza objave sukladno propisima o javnoj nabavi, ne znači da se presumira da za ostale informacije ne prevladava javni interes, a koji se utvrđuje u svakom konkretnom slučaju.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), u vezi s člankom 25. stavkom 7., riješiti kao u točkama 1., 2., 3.,4., 5. i 6. izreke ovog rješenja.

U odnosu na informacije iz točke 7. izreke ovog rješenja, iz očitovanja tijela javne vlasti dostavljenog dana 29. prosinca 2021. godine putem elektroničke pošte proizlazi da u postupku javne nabave tijelo javne vlasti nije aktiviralo odredbe članka 27. Ugovora Broj: HP-10/5-013270/16 od 15. svibnja 2017. godine, odnosno da manji opseg utvrđenih nedostataka u izvedbi ugovorene gradnje koji je bio utvrđen i otklonjen od strane izvođača u za to predviđenom roku, nije imao posljedice na korištenje zgrade i druge radove te nije bilo potrebe za korištenjem ovlasti na primjenu ugovorne kazne jer bi se ukazala prekomjernom u odnosu na utvrđene nedostatke.

Drugim riječima, tijelo javne vlasti ne posjeduje zatraženu informaciju jer nije u postupku javne nabave nije došlo do penalizacije trgovačkog društva PERSOFLEX GRADNJA d.o.o. koje je bilo izvođač radova, stoga je zahtjev u tom dijelu trebalo riješiti temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno je kao u točki 7. izreke ovog rješenja.

U drugostupanjskom postupku tijelo javne vlasti nije Povjereniku za informiranje omogućilo uvid u prilog Ugovora Broj: HP-10/5-013270/16 od 15. svibnja 2017. godine pohranjen na mediju (CD/DVD), a sukladno obvezi iz članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u točki 8. izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.

Prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva za pristup informacijama, tijelo javne vlasti, s obzirom da posjeduje traženu informaciju, treba u ponovljenom postupku riješiti predmetni zahtjev na način da utvrdi postoje li za zatraženu informaciju ograničenja od pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, a u slučaju da postoje, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama i u određenim slučajevima provesti test razmjernosti i javnog interesa. Pri tome tijelo javne vlasti treba voditi računa o svim prethodno iznesenim argumentima utvrđenima u drugostupanjskom postupku.

Kako je u predmetnom slučaju nesporno da je predmet žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama obimna dokumentacija, valja napomenuti tijela javne vlasti imaju pravo postupiti u skladu s odredbom članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno imaju pravo tražiti od korisnika naknadu stvaranih i materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, sukladno članku 17. ovog Zakona, kao i naknadu troškova dostave tražene informacije, a na izračun navedene naknade primjenjuju se Kriteriji za određivanje visine naknade stvarnih i materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.) (dalje u tekstu: Kriteriji). Ako se radi o iznosu koji prelazi 150kn, sukladno članku 4. stavku 2. Kriterija tijelo javne vlasti može zatražiti od korisnika da unaprijed položi iznos stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije, a ako korisnik ne položi zahtijevani iznos troškova u roku od 8 dana, tada se smatra da je korisnik odustao od zahtjeva.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan.