URBROJ: 401-01/04-22-11
Zagreb, 22. veljače 2022.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. KLASA: ZGH-09-21-1065, URBROJ: 01-01-02/20-21-2 od 4. studenoga 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici Odluke o imenovanju Povjerenstva za analizu prijava na javni natječaj za izbor voditelja podružnica trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o., direktore trgovačkih društava Gradska plinara Zagreb d.o.o., Gradska plinara Zagreb - Opskrba d.o.o., Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., člana uprave trgovačkog društva Zagreb plakat d.o.o. i ravnatelja ustanove Gradska ljekarna Zagreb, objavljen dana 24. kolovoza 2021. godine, KLASA: ZGH-11-21-1675, URBROJ: 01-10-01-21-01 od 31. kolovoza 2021. godine, kao i pravo na pristup informaciji o zanimanjima (radna mjesta) imenovanih članova navedenog Povjerenstva.
3. Nalaže se trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući ......... pristup odobrenim informacijama, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
4. Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) kojim je zatražila informaciju o imenima i zanimanjima članova Povjerenstva za selekcijski postupak javnog natječaja za voditelje podružnica Zagrebačkog holdinga d.o.o. i direktore ovisnih društava Zagrebačkog holdinga d.o.o. te informacije o imenima i životopise kandidata koji su ušli u najuži izbor javnog natječaja. Zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga jer su informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Žaliteljica je protiv pobijanog rješenja pravovremeno izjavila žalbu, u kojoj u navodi kako je trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. obavilo javni natječaj za nekoliko stručnih i upravljačkih radnih mjesta te da se i ona kandidirala za članicu Uprave trgovačkog društva Zagreb plakat d.o.o., a prema kriterijima Povjerenstva za izbor i selekciju kandidata nije ušla ni u uži izbor iako ima sve tražene uvjete i znatno veća stručna znanja i profesionalne reference od traženih u navedenom natječaju. Nadalje, navodi da je tražila informacije o Povjerenstvu i kandidatima koji su ušli u uži izbor, a iz trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. su joj poslali rješenje kojim se odbija njezin zahtjev s obrazloženjem da je važnija njihova zaštita osobnih podataka i da nema interesa javnosti za tim podacima. Ističe kako su u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. odlučili kako imaju pravo na javnim natječajima tajno birati kandidate za stručna i upravljačka mjesta po sumnjivim kriterijima, a ona misli da to treba biti drugačije i u tom kontekstu traži pristup konkretnim informacijama vezanim za konkretni javni natječaj. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 21. listopada 2021. godine od trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. zatražila dostavu: 1. informacije o imenima i zanimanjima članova Povjerenstva koje je imenovala bivša Uprava radi selekcije i izbora članice/člana Uprave trgovačkog društva Zagreb plakat d.o.o., voditelja podružnica te 2. informacije o imenima i životopise kandidata i kandidatkinja koji su ušli u najuži izbor prema izboru tog Povjerenstva za članicu/člana Uprave trgovačkog društva Zagreb plakat d.o.o. Nadalje, utvrđeno je da je trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. rješenjem KLASA: ZGH-09-21-1065, URBROJ: 01-01-02/20-21-2 od 4. studenoga 2021. godine, odbilo zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga jer su informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
U obrazloženju pobijanog rješenja trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. se u bitnom navodi da žaliteljica traži informacije koje su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, točnije Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća Europe od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i Zakonom o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17 i 98/19). Nadalje, navodi se kako je u konkretnom slučaju nesporno da se traže osobni podaci radnika trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. i prijavljenih kandidata za voditelje podružnica i direktore ovisnih društava, da je također nesporno da navedeno tijelo javne vlasti iste podatke obrađuje, i to na valjanoj osnovi, budući se radi o radnicima Društva i kandidatima prijavljenim na objavljeni javni natječaj. Također se navodi kako je vezano za obradu tih podataka u smislu da se isti učine dostupnim trećim osobama (podnositeljici zahtjeva) zaključeno da takva obrada u smislu Opće uredbe o zaštiti podataka ne bi bila zakonita jer niti za jedan, niti drugi slučaj nisu ispunjene pretpostavke zakonitosti obrade dostavom prikupljenih podataka trećoj osobi, u širem smislu, javnosti. Vezano za tražene podatke o imenima radnika trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o., koji su ujedno i članovi Povjerenstva za selekcijski postupak javnog natječaja za voditelje podružnica trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. i direktore ovisnih društava trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o., u obrazloženju pobijanog rješenja dodatno se ističe da je člankom 29. Zakona o radu propisano da se osobni podaci radnika mogu prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno Zakonom o radu ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa odnosno u vezi s radnim odnosom. Nadalje, ističe se kako je popis osoba u Povjerenstvu koje provodi selekcijski odabir kandidata prijavljenih na javni natječaj samo podatak o tome tko je sudjelovao u selekcijskom postupku, provodeći taj postupak ne u svoje i ime i za svoj račun, već u okviru obavljanja svojih radnih zaduženja u ime i za potrebe Društva, te da stoga ta informacija ne predstavlja informaciju vezanu za trošenje javnih sredstava, a po provedenom testu razmjernosti i javnog interesa, zaključeno je da ovdje preteže pravo na privatnost osoba koje rade u Društvu, budući nije utvrđeno postojanje javnog interesa za doznavanjem imena članova povjerenstva. Također se ističe kako takav stav zaštite osobnih podataka proizlazi i iz pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: Usll-516/19 od 27. veljače 2020., kojom je poništeno rješenje Povjerenika za informiranje kojim je naloženo tijelu javne vlasti da dostavi osobne podatke radnika podnositelju zahtjeva za pristup informacijama. U obrazloženju pobijanog rješenja napominje se kako o eventualnom interesu javnosti može se raspravljati po pitanju imena odabranih kandidata i njihovim stručnim kvalifikacijama, a to tek po provedenom postupku odabira i njegovoj konačnosti, pri čemu i u tom slučaju valja voditi brigu o obradi podataka u nužnom opsegu. Trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. zaključuje kako u konkretnom slučaju, podaci o radnicima i kandidatima koji su prikupljeni zakonito u jednu svrhu ne mogu biti obrađivani (dostavljeni trećima) u drugu svrhu (udovoljenje zahtjevu po Zakonu o pravu na pristup informacijama), tim više što je za jedne (podatke o radnicima) utvrđeno da ne preteže javni interes, posebno ne informacija o raspolaganju javnim sredstvima, a za druge podatke (kandidati na natječaju) utvrđeno da prevladava potreba zaštite interesa privatnosti osoba koje su u statusu kandidata na natječaj čije su prijave zaprimljene (odnosno, nisu niti radnici Zagrebačkog holdinga d.o.o.) te da bi davanje tih podataka bilo izravno protivno načelima Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, osobito zakonitosti obrade istih na taj način.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama, u dijelu zahtjeva koji se odnosi na dostavu informacije o imenima i zanimanjima članova Povjerenstva koje je imenovala bivša Uprava radi selekcije i izbora članice/člana Uprave trgovačkog društva Zagreb plakat d.o.o., voditelja podružnica, nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje, pogrešno primijenilo zakonske odredbe te učinilo bitne povrede postupka.
S obzirom na razlog ograničenja prava na pristup informacijama, u žalbenom su postupku razmatrane sljedeće zakonske odredbe:
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona. Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Člankom 4. recitala Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je kako bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo; mora ga se razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu te ga treba ujednačiti s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti.
Drugim riječima, navedena odredba ukazuje da u određenim slučajevima osobni podatak neće ujedno biti i zaštićeni osobni podatak, odnosno da će, ovisno o kontekstu svakog pojedinog slučaja, zakonodavstva države članice i načela proporcionalnosti, dostupnost osobnih podataka biti pravno utemeljena.
Nadalje, člankom 4. stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka definirano je da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje.
U odnosu na navedene odredbe, trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o, pravilno je zaključilo da se zahtjevom traže osobni podaci radnika navedenog trgovačkog društva, međutim, pogrešno je utvrdilo kako u ovom slučaju nisu stečeni uvjeti za zakonitost obrade osobnih podataka.
Naime, legitimnost obrade podataka u ovom konkretnom slučaju utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, naravno, uvažavajući preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
U ovom se slučaju radi o informacijama o službenicima koji su u okviru obavljanja svojih radnih zaduženja ujedno imenovani za članove predmetnog Povjerenstva, dakle radi se o podacima osoba zaposlenih u tijelu javne vlasti. Dosadašnja praksa Povjerenika za informiranje i praksa Visokog upravnog suda Republike Hrvatske o ostvarivanju prava na pristup informacijama o podacima osoba zaposlenih u tijelima javne vlasti ili financiranih iz proračunskih sredstava, a koja je dostupna putem Tražilice odluka i mišljenja Povjerenika za informiranje i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (TOM), na poveznici, http://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php pokazuje, da osobni podaci o zaposlenicima koje žaliteljica traži nisu zaštićeni osobni podaci. Napominje se kako je praksa i pravno shvaćanje Agencije za zaštitu osobnih podataka, u potpunosti usklađeno sa praksom Povjerenika za informiranje u ovakvim i sličnim slučajevima, pa tako davanje podataka nije kršenje prava na privatnost kad je riječ o osobama zaposlenim u tijelu javne vlasti čija se plaća isplaćuje iz javnih prihoda, a ujedno za davanje nužnih podataka u točno određenu svrhu nije potrebna privola pojedinog zaposlenika.
Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje nije utvrdio razloge za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer zatražene informacije o imenima i zanimanjima članova predmetnog Povjerenstva u ovom slučaju ne mogu biti uskraćene kao zaštićeni osobni podaci.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješeno kao u točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.
Vezano za traženje žaliteljice da joj se dostave informacije o imenima i životopisi kandidata i kandidatkinja koji su ušli u najuži izbor prema izboru predmetnog Povjerenstva za članicu/člana Uprave trgovačkog društva Zagreb plakat d.o.o., u žalbenom postupku je ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da ne prevladava javni interes za dostavom tih podataka, već da prevladava pravo na ograničenje odnosno zaštita osobnih podataka kandidata i kandidatkinja koji su ušli u najuži izbor.
Naime, u odnosu na imena i životopise kandidata i kandidatkinja koji su ušli u najuži izbor, trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. pravilno je i zakonito utvrdilo da u odnosu na te osobne podatke ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informacijama, zbog zaštite osobnih podataka, s obzirom da ti kandidati u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama nisu primljeni na radno mjesto u tijelu javne vlasti već su samo ušli u uži krug. Dakle, ne radi se o izabranima kandidatima pa ne postoji javni interes za dobivanjem navedenih informacija, već postoji samo žaliteljičin osobni interes.
Osim toga, ističe se da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene informacije, da se iste ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša te nije vjerojatno da bi objava istih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Također, ukazuje se na ustaljenu praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, izraženu u presudama Poslovni broj: UsII-282/19 od 3. srpnja 2019. godine i UsII-338/17 od 14. ožujka 2018. godine, a u kojim slučajevima je potvrđen stav Povjerenika za informiranje da u odnosu na podatke neizabranih kandidata (što uključuje i ime i prezime tih kandidata) ne prevladava javni interes, već potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je utvrdio da razlozi koje žaliteljica navodi u žalbi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženim informacijama za koje ne postoji širi javni interes osim interesa žaliteljice, da je prvostupanjski postupak proveden u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te da je osporeno rješenje u tom dijelu pravilno i osnovano na zakonu jer u konkretnom slučaju iskazani privatni interes žaliteljice ne može biti stavljen ispred zaštite privatnosti pojedinaca pa se zbog zaštite osobnih podataka ne može žaliteljici omogućiti pristup zatraženim informacijama o imenima i životopisima kandidata koji su ušli u najuži izbor.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u točki 4. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan