KLASA: UP/II-008-07/22-01/155
URBROJ: 401-01/06-22-2
Zagreb, 28. veljače 2022.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Osječko-baranjske županije KLASA: UP/I-008-02/22-01/2, URBROJ: 2158-08/01-22-2 od 17. siječnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Osječko-baranjske županije KLASA: UP/I-008-02/22-01/2, URBROJ: 2158-08/01-22-2 od 17. siječnja 2022. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem djelomično je odbačen zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 3. siječnja 2022. godine, u dijelu u kojem je tražio informacije vezane za investicije trgovačkog društva Belje d.d. te je odbačen dio njegovog zahtjeva u pogledu traženja promemorije obavljenih razgovora župana ......... sa upravom navedenog trgovačkog društva, temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tijelo javne vlasti ne posjeduje u zahtjevu zatražene informacije.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da osporeno rješenje nije utemeljeno na odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, niti na odredbama Zakona o općem upravnom postupku. U nastavku tumači razloge zbog kojih smatra da tijelo javne vlasti treba imati u posjedu informacije vezane za razgovore župana Osječko-baranjske županije o investicijama Belja d.d. te navodi svoje pretpostavke o tome što se stvarno dogodilo u pogledu navedene tematike odnosno da on zahtijeva gotove informacije o razgovorima župana vezano za neinvestiranje Belja d.d. u Općini Čeminac. Ističe kako on nije tražio uvid u spis, objašnjenje ili upute u vezi županovog obavljanja razgovora s novom Upravom „Belja“ d.d. ili tumačenje nekog propisa kao ni stvaranje nove informacija vezano za navedeno. Ponovo navodi kako tijelo javne vlasti mora imati u posjedu informacije o tome i to u županovom putnom nalogu ili putnom nalogu njegovog službenog vozača, a ako ih tijelo javne vlasti slučajno ipak ne posjeduje tada je njegov zahtjev u pogledu točke 1. i 2. trebao biti odbačen rješenjem. Također, navodi kako se njegova žalba ne odnosi na postupanje tijela javne vlasti vezano za rješavanje točke 3. predmetnog zahtjeva. Nadalje, navodi kako se iz informacije koja mu je dostavljena vezano za točku 3. zahtjeva vidi da je nakon intervjua župana na OSTV izdana građevinska dozvola investitoru Belje plus d.o.o. za investicije u Čemincu te dileme koje mu se zbog toga nameću, kao i da je motiv njegova traženja donošenje zaključka o županovim izjavama koji bi bio utemeljen na službenim informacijama tijela javne vlasti. Zaključno od Povjerenika za informiranje traži da utvrdi tko je službenik za informiranje tijela javne vlasti, s obzirom da je druga osoba u potpisu osporenog rješenja. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Osječko-baranjska županija je dana 15. veljače 2022. godine aktom KLASA: UP/I-008-02/22-01/2, URBROJ: 2158-26-22-4 od 1. veljače 2022. godine dostavila Povjereniku za informiranje spis predmeta na nadležno postupanje.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj 2. siječnja 2022. godine putem elektroničke pošte zahtjevom za pristup informacijama (u tijelu javne vlasti zaprimljen 3. siječnja 2022. godine) od Osječko-baranjske županije doslovno zatražio da mu se dostave sljedeće informacije: „1. Preslika promemorije obavljenih razgovora između župana ......... sa novom Upravom Belja d.d. i kojih sve investitora koje župan spominje u 20 minuti emisije OSTV „Karte na stol“ emitirane 19. svibnja 2021. godine https://www.youtube.com/watch?v=5OAQllHQmkM; 2. Kada, gdje i s kim je župan ......... obavio razgovore na kojima mu je rečeno da Belje d.d. neće ništa investirati na području Općine Čeminac; i 3. Je li i kada Osječko-baranjska županija nakon što je župan s Upravom Belje d.d. obavio citirane razgovore i gostovao na OSTV investitoru Belje d.d. izdala građevinsku dozvolu za gradnju na području Općine Čeminac (moli preslike građevinskih dozvola).“
Također je utvrđeno da je povodom navedenog zahtjeva Osječko-baranjska županija žalitelju vezano za traženje pod točkom 3. navedenog zahtjeva u poruci elektroničke pošte od 17. siječnja 2022. godine, dostavila građevinsku dozvolu koju je izdao Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Osječko-baranjske županije 12. listopada 2021. godine.
U odnosu na traženje pod točkom 2. zahtjeva žalitelja je utvrđeno da se prvostupanjsko tijelo u poruci elektroničke pošte od 17. siječnja 2022. godine, kojom je dostavilo žalitelju informaciju pod točkom 3., pozvalo na odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, i obavijestilo ga da se s obzirom na način kako je taj zahtjev postavljen radi o traženju stvaranja nove informacije. U navedenoj obavijesti je također navedeno kako Osječko-baranjska županija u svezi navedene tematike ne posjeduje ostale informacije koje žalitelj traži.
Iz spisa predmeta je nadalje utvrđeno da je Osječko-baranjska županija donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-02/22-01/2, URBROJ: 2158-08/01-22-2 od 17. siječnja 2022. godine, kojim je prema odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u dijelu odbačen zahtjev žalitelja pod točkom 3. zahtjeva te u cijelosti odbačen zahtjev u pogledu traženja pod točkom 1., jer tijelo javne vlasti ne posjeduje u zahtjevu zatražene informacije.
U obrazloženju osporenog rješenja citiran je sadržaj zahtjeva žalitelja te je navedeno kako je iz priložene poveznice u zahtjevu vidljivo da se radi o gostovanju župana ......... u televizijskoj emisiji, u kojoj on iznosi i argumentira svoje osobne stavove kao osoba koja obnaša javnu dužnost, a da Osječko-baranjska županija nema u svom djelokrugu zakonsku nadležnost postupanja iz koje bi proizlazilo posjedovanje informacija koje su se tražile pod točkom 1. predmetnog zahtjeva. Vezano za traženje pod točkom 1. zahtjeva žalitelja je navedeno i to da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje preslike promemorija obavljenih razgovora koje je tražio žalitelj te je slijedom navedenog valjalo odbaciti zahtjev u tom dijelu sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. U odnosu na traženje pod točkom 2. zahtjeva žalitelja navedeno je kako se u tom dijelu nije radilo o zahtjevu za pristup informacijama pa je žalitelj temeljem odredbe članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama obaviješten o tome putem elektroničke pošte. Vezano za traženje pod točkom 3. zahtjeva je navedeno kako je žalitelju dostavljena zatražena građevinska dozvola.
U odnosu na traženje pod točkom 2. zahtjeva žalitelja iz spisa predmeta je utvrđeno da je zahtjev postavio u obliku pitanja, slijedom čega je prvostupanjsko tijelo zaključilo da bi u svrhu udovoljavanja navedenom traženju trebalo izraditi odgovor odnosno izraditi novu informaciju, pa je dostavilo žalitelju obavijest pozivajući se na odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, premda je u istoj navelo kako ne posjeduje takve informacije, iz čega proizlazi da je i u tom dijelu trebalo odbaciti zahtjev, a kako je to pravilno u žalbi naveo i žalitelj.
Međutim, navedena obavijest nije predmet konkretnog žalbenog postupka, jer je predmetna žalba izjavljena protiv osporenog rješenja, iako žalitelj navedenu obavijest komentira u žalbi, sukladno članku 115. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09. i 110/21.) prema kojem drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.
Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. navedenog Zakona propisuje kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo javne vlasti izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Prema navedenoj odredbi pristup informacijama u zakonskom smislu znači dobivanje preslike gotove informacije, npr. određenog dokumenta, cd-a ili drugog zapisa podataka, te tijelo javne vlasti nije dužno odgovarati na pitanja i tako izrađivati novu informaciju prema traženjima korisnika. Naime, tijela javne vlasti bi u okviru korektnog i etički ispravnog odnosa sa građanima i u skladu sa aktima koji uređuju njihovo postupanje trebala uredno odgovarati na pitanja građana i davati im određena objašnjenja, ali to ne spada u područje primjene Zakona o pravu na pristup informacijama.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je prvostupanjsko tijelo u provedenom postupku zaključilo kako ne posjeduje u predmetnom zahtjevu tražene promemorije vezane za obavljanje razgovora čelnika prvostupanjskog tijela sa upravom trgovačkog društva Belje d.d., jer je u žalbenom postupku zaključeno kako se ne mogu prihvatiti navodi žalitelja o tome da Osječko-baranjska županija mora imati u posjedu izrađene informacije o tome. Naime, u aktu od 1. veljače 2022. godine kojim je žalbenom tijelu dostavljen spis predmeta Osječko-baranjska županija se dodatno očitovala kako je iz poveznica koje je žalitelj naveo u žalbi vidljivo da je riječ o gostovanju župana Ivana Anušića u televizijskoj emisiji, odnosno da se radi o javnom nastupu u kojem čelnik prvostupanjskog tijela iznosi i argumentira svoje vlastite stavove kao osoba koja obnaša javnu dužnost, a tumačenja žalitelja o pojedinim temama ili izjavama čelnika tijela javne vlasti ne predstavljaju pravni temelj iz kojeg bi proizlazila obveza nekog tijela na posjedovanje informacija u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.
S time u vezi posebno se napominje da u nadležnosti Povjerenika za informiranje nije utvrđivanje obveze tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju, odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji za koju je nedvojbeno utvrđeno da jest u posjedu tijela javne vlasti.
S obzirom na sve navedeno te da iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama ne proizlazi obveza tijelima javne vlasti na posjedovanje informacija u ovisnosti o traženjima podnositelja zahtjeva za pristup informacijama ili njihovim pretpostavkama o postojanju informacija kod tijela javne vlasti, u žalbenom je postupku zaključeno kako Osječko-baranjska županija ne posjeduje tražene informacije o kojima je odlučeno osporenim rješenjem te je stoga pravilno postupila kada je odbacila zahtjev žalitelja kao u izreci navedenog rješenja pozivom na odredbu članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan