KLASA: UP/II-008-07/22-01/72

URBROJ: 401-01/06-22-2

Zagreb, 4. veljače 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba KLASA: 008-02/21-002/495, URBROJ: 251-02-02/014-21-13 od 13. prosinca 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba KLASA: 008-02/21-002/495, URBROJ: 251-02-02/014-21-13 od 13. prosinca 2021. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 28. listopada 2021. godine, kojim je tražila informacije o kupoprodajnim ugovorima sklopljenim od 1. travnja 2020. godine do 1. listopada 2021. godine, u Gradu Zagrebu, na području Donjeg grada za stanove i poslovne prostore te postignutim cijenama za prodane stanove, temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tijelo javne vlasti ne posjeduje u zahtjevu zatražene informacije

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi kako istu ulaže temeljem argumentacije iz prethodnog e-maila Povjereniku za informiranje, od 28. studenog 2021. godine (žalba zbog nedonošenja odluke o zahtjevu). Ujedno, žaliteljica ističe da je rješenjem odbijeno davanje informacije koju nije niti tražila, a da je navedeno razvidno iz priloga žalbe kojim je tijelu javne vlasti dopunjena informacija koja se traži. Uvidom u poruku elektroničke pošte kojom je žaliteljica izjavila raniju žalbu zbog tzv. „šutnje uprave“ vidljivo je kako je istu bila izjavila iz razloga što joj u svom odgovoru Grad Zagreb nije dostavio tražene informacije. U tom podnesku žaliteljica je navela kako registar eNekretnine sadrži barem dio informacija obuhvaćenih podnesenim zahtjevom odnosno da se do istih može doći elektronskom pretragom tog registra te je predložila da izvrši osobni uvid u registar koji sadrži tražene informacije, ukoliko je to tijelu javne vlasti zahtjevno, a uzimajući u obzir da tijelo javne vlasti obavlja poslove pripreme i unosa podataka, vođenja zbirke kupoprodajnih cijena, evaluaciju podataka, izdavanje izvadaka iz zbirke kupoprodajnih cijena iz eNekretnina. U tom ranijem podnesku žaliteljica je istaknula kako joj je tijelo javne vlasti već u dva navrata odobrilo pristup informacijama iz tog registra. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Grad Zagreb je dana 28. siječnja 2022. godine aktom KLASA: 008-02/21-002/495, URBROJ: 251-02-02/014-22-18 od 20. siječnja 2022. godine dostavio Povjereniku za informiranje spis predmeta na nadležno postupanje.

Članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. navedenog Zakona propisuje kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo javne vlasti izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 28. listopada 2021. godine od Grada Zagreba zatražila sljedeće informacije: „1. Broj kupoprodajnih ugovora sklopljenih od 1. travnja 2020. godine do 1. listopada 2021. godine na području Donjeg grada: a) za stanove, b) za poslovne prostore; 2. Prosječnu, minimalnu i maksimalno postignutu cijenu za stanove do 50 metara četvornih na navedenom području u navedenom razdoblju?; i 3. prosječnu, minimalnu i maksimalno postignutu cijenu za stanove od 50 do 100 metara četvornih na navedenom području u navedenom razdoblju?“.

Nadalje, utvrđeno je kako je Grad Zagreb povodom navedenog zahtjeva žaliteljici najprije dostavio odgovor u prilogu kojeg je dostavio i očitovanje nadležnog Gradskog ureda za upravljanje imovinom grada od 4. studenoga 2021. godine iz kojeg proizlazi kako informacije koje je žaliteljica zatražila zapravo ne postoje, obzirom da u traženom razdoblju nije došlo do prodaje stanova niti poslovnih prostora na području Gradske četvrti Donji grad, a nakon čega je žaliteljica izjavila žalbu zbog tzv. „šutnje uprave“, obzirom da se obavijest koja joj je dostavljena nije mogla smatrati rješavanjem zahtjeva odnosno jer ista nije bila izdana sukladno odredbama članka 23. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Također je utvrđeno da je povodom predmetnog zahtjeva, a postupivši po gore navedenoj žalbi zbog nedonošenja odluke o predmetnom zahtjevu Grad Zagreb donio osporeno rješenje KLASA: 008-02/21-002/495, URBROJ: 251-02-02/014-21-13 od 13. prosinca 2021. godine, kojim je prema odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama odbačen zahtjev žaliteljice jer tijelo javne vlasti ne posjeduje u zahtjevu zatražene informacije.

U obrazloženju osporenog rješenja citiran je sadržaj zahtjeva žaliteljice, odredba članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama te je navedeno kako je nadležni Gradski ured za upravljanje imovinom Grada Zagreba dostavio službeniku za informiranje očitovanje u kojem je istaknuto da je Grad Zagreb u razdoblju za koje se traže podaci proveo tri javna natječaja za prodaju stanova, da je objavljen jedan popis poslovnih prostora koji su predmet neposredne prodaje, ali da nije prodan niti jedan stan niti poslovni prostor na području Gradske četvrti Donji grad.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je prvostupanjsko tijelo u provedenom postupku zaključilo kako ne posjeduje u predmetnom zahtjevu tražene informacije, obzirom da se njezino traženje odnosi na prodane stanove i postignute cijene za u zahtjevu navedeno razdoblje te da je tek nakon uložene žalbe žaliteljice zbog tzv. „šutnje uprave“ odlučilo o zahtjevu u zakonski propisanoj formi odnosno osporenim rješenjem, obzirom da ne posjeduje informacije tražene u predmetnom zahtjevu.

U odnosu na navode žaliteljice u kojima se kao argument u prilog postojanja traženih podataka kod prvostupanjskog tijela ističe da je navedeno razvidno iz priloga njezine žalbe (Odgovor 2) u žalbenom postupku je izvršen uvid u navedeni prilog te je utvrđeno kako je žaliteljica nakon što je od Grada Zagreba zaprimila očitovanje nadležnog gradskog ureda, porukom elektroničke pošte zahvalila službenici za informiranje te dodala kako se nisu razumjele te da je tražila podatak iz zbirke kupoprodajnih cijena koje jedinice lokalne samouprave vode sukladno Zakonu i Uredbi o procjeni nekretnina.

Uvidom u spis predmeta je zaključeno kako se ne mogu prihvatiti žalbeni argumenti u kojima žaliteljica navodi kako joj je osporenim rješenjem odbijeno davanje informacije koju nije ni tražila, jer je zapravo nebitno iz kojeg registra, zbirke ili zapisa podataka je žaliteljica tražila predmetne informacije, s obzirom da je u postupku utvrđeno kako u razdoblju koje je žaliteljica navela u svom zahtjevu nisu prodani stanovi, niti poslovni prostori odnosno da informacije iz predmetnog zahtjeva kao takve ne postoje. Osim toga, ističe se kako je svoj zahtjev od 28. listopada 2021. godine žaliteljica postavila jasno i precizno te je prvostupanjsko tijelo, prema mišljenju žalbenog tijela, pravilno protumačilo koje se informacije od njega traže.

Stoga se ne mogu prihvatiti navodi žaliteljice o tome da tražene informacije moraju biti kod prvostupanjskog tijela u nekoj od zbirki podataka, jer iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama ne proizlazi obveza tijelima javne vlasti na posjedovanje informacija u ovisnosti o traženjima podnositelja zahtjeva za pristup informacijama ili njihovim pretpostavkama o postojanju informacija kod tijela javne vlasti.

Posebno se napominje i to da u nadležnosti Povjerenika za informiranje nije utvrđivanje obveze tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji za koju je nedvojbeno utvrđeno da jest u posjedu tijela javne vlasti.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan