URBROJ: 401-01/11-22-2
Zagreb, 18. siječnja 2022.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv odgovora Grada Rovinja Klasa: 008-02/21-01/27, Ur.broj: 2171-01-03-01/01-21-13 od 9. lipnja 2021. godine, koji ima značenje odbijajućeg rješenja, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se odgovor Grada Rovinja Klasa: 008-02/21-01/27, Ur.broj: 2171-01-03-01/01-21-13 od 9. lipnja 2021. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim odgovorom od 9. lipnja 2021. godine, koji ima značenje rješenja, odbijen je zahtjev za dopunu i ispravak informacija ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 23. svibnja 2021. godine kojim je tražila informaciju o svim prometima na računu (ili računima) Grada Rovinja u 2019. godini, tj. izvatke prometa po računu (računima) grada ili slične isprave na kojima su vidljive te transakcije, temeljem članka 23. stavka 4. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Žaliteljica je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavila žalbu, u kojoj u bitnom navodi da odgovor tijela javne vlasti nesporno predstavlja rješenje kojim je u upravnom postupku riješeno o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe neposrednom primjenom zakona, drugih propisa i općih akata te da joj je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama, pa rješenje osporava u cijelosti. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta, utvrđeno je da žaliteljica dana 13. studenoga 2020. godine putem elektroničke pošte tijelu javne vlasti podnijela zahtjev za pristup informacijama sljedećeg sadržaja: „Poštovani, molimo Vas da nam odgovorom na ovaj e-mail dostavite informaciju o svim prometima na računu (ili računima) Vašeg grada u 2019. godini – tj. izvatke prometa po računu (računima) grada (u elektroničkom obliku), na kojima su te transakcije vidljive, ili slične isprave istog sadržaja.“ Nadalje, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je tijelo javne vlasti postupajući po predmetnom zahtjevu donijelo rješenje Klasa: UP/I-008-04/20-01/15, Ur. broj: 2124/01-03-01/3-20-2 od 19. studenoga 2020. godine kojim se zahtjev odbija temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u žalbenom postupku isto je rješenjem Povjerenika za informiranje poništeno i predmet vraćen Gradu Rovinju na ponovni postupak.
Također, uvidom u spis utvrđeno je da je u ponovljenom postupku tijelo javne vlasti je dopisom Klasa: 008-02/20-01/27, Urbroj: 2171-01-03-01/1-21-09 od 8. travnja 2021. godine zatražilo od žaliteljice da u roku od 5 dana upotpuni svoj zahtjev za pristup informacijama na način da pojasni koja je informacija predmet traženja, odnosno da pojasni što se podrazumijeva pod navodom „slična isprava drugog sadržaja“ iz koje bi bili vidljivi prometi po računima Grada Rovinja. Povodom navedenog traženja, žaliteljica je putem elektroničke pošte dana 26. travnja 2021. godine dostavila podnesak u kojem navodi da su drugi gradovi kao traženu informaciju prepoznali upravo ono što je navedeno u zahtjevu te da su, kako bi izbjegli kopiranje takve informacije izradili elektroničke kopije bankovnih izvadaka i iz istih uklonili osobne podatke. Nadalje, utvrđeno je da je tijelo javne vlasti žalitelju dostavio dopis Klasa: 008-02/21-01/27, Ur.broj: 2171-01-03-01/01-21-11 od 7. svibnja 2021. godine žalitelju u kojem navodi da dostavlja presliku izvatka prometa po računu Grada Rovinja u 2019. godini.
Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica dana 23. svibnja 2021. godine tijelu javne vlasti podnijela zahtjev za dopunu i ispravak u kojem u bitnome navodi da informacija koju je zaprimila dana 7. svibnja 2021. godine nije informacija koju je zatražila, odnosno da iz sadržaja tablica u .xls formatu koja joj je dostavljena proizlazi da se radi o novoj informaciji koju je tijelo javne vlasti proizvelo te da pravne osobe, pa tako i Grad Rovinj, dobivaju od poslovnih banaka u kojima imaju otvoren račun ili račune, izvatke prometa po računu te informacija postoji u posjedu tijela javne vlasti kao bankovni izvadci prometa po računu (računima) grada i navodi kako traži da mu se dostavi informacija s cjelovitim sadržajem.
Postupajući po navedenom zahtjevu za dopunu i ispravak informacija, Grad Rovinj dostavio je žaliteljici odgovor Klasa: 008-02/21-01/27, Ur.broj: 2171-01-03-01/01-21-13 od 9. lipnja 2021. godine, koji ima značenje odbijajućeg rješenja, a u kojem navodi da se isti odbija temeljem odredbe članka 23. stavka 4. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a obrazloženje se dostavlja u obliku pravnog mišljenja odvjetnika ..........
U dokumentu Broj: 21-8-112 od 7. lipnja 2021. godine kojeg je sastavio odvjetnik ......... u bitnome se navodi da s obzirom na količinu informacija, odnosno brojnost kartica bankovnih izvadaka, Grad Rovinj nije u mogućnosti na drugi način dostaviti tražene informacije, a da ne mora ručno prekrivati svaki pojedini zaštićeni podatak na svakoj pojedinoj stranici izvatka čime bi se prekomjerno opteretili rad i redovito funkcioniranje gradskih tijela, a u kojem slučaju bi došlo do ispunjenja uvjeta iz članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, navodi se da izvadci poslovnih banaka u integralnom obliku sadrže podatke o isplatama koje vrši Grad Rovinj, a koje predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje se ne provodi test razmjernosti i javnog interesa te podatke o uplatama i druge podatke koji ne predstavljaju takvu vrstu podataka, a za koje treba provesti test razmjernosti da se ustanovi prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje pristupa takvim podacima iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes. Također, navodi se da takav dokument ne smije biti dostavljen u izvornom, nepromijenjenom obliku, već iz njega moraju biti uklonjene informacije iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, a što je Grad Rovinj i učinio sukladno zakonu i uputama Povjerenika za informiranje. Odvjetnik Aleksandar Puh u citiranom mišljenju od 7. lipnja 2021. godine ističe kako je mišljenja da je Grad Rovinj u konkretnom slučaju utvrdio sve odlučne činjenice te ispravno postupio dostavljajući djelomično ograničenu informaciju, odnosno dostavljajući informaciju s izostavljenim podacima koji su zaštićeni odredbom članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama te da žaliteljičin dopunski zahtjev treba odbiti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Sukladno svemu navedenome u drugostupanjskom postupku Povjerenik za informiranje utvrdio je da je tijelo javne vlasti, Grad Rovinj, po žaliteljevom zahtjevu za dopunu i ispravak informacije od 23. svibnja 2021. godine nije vodilo računa o pravilima postupka te nije samostalno utvrđivalo odlučne činjenice na temelju kojih je donijelo pobijanu odluku.
Naime, kao osnovu za odbijanje žaliteljičinog zahtjeva za dopunu i ispravak informacija tijelo javne vlasti navodi, u Zakonu o pravu na pristup informacijama nepostojeći članak 23. stavak 4. točku 3. zbog čega nije moguće niti preispitivati svrhovitost pobijanog rješenja. Zatim, razvidno je da tijelo javne vlasti nije ni poštivalo odredbe članka 97. i članka 98. Zakona o općem upravnom postupku koji propisuju oblik i sadržaj rješenja, pri čemu osobito valja istaknuti da Mišljenje odvjetnika ......... od 7. lipnja 2021. godine ne može se smatrati obrazloženjem rješenja, sukladno odredbi članka 98. stavka 5. citiranog Zakona.
Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da je tijelo javne vlasti žaliteljici dopisom od 7. svibnja 2021. godine dostavilo određene tablice s podacima o kontu, nazivu konta, datumu, temeljnici, prometu dugovno i prometu potražno, a iz sadržaja Mišljenja odvjetnika ......... od 7. lipnja 2021. godine proizlazi da su na istima uklonjeni podaci koji predstavljaju osobne podatke, odnosno u odnosu na koje treba primijeniti ograničenje propisano člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Međutim, iz spisa predmeta ne proizlazi da je Grad Rovinj u odnosu na podatke koje je uklonio iz dostavljenih tablica, proveo test razmjernosti i javnog interesa te o ograničavanju prava na pristup informacijama tim uklonjenim podacima donio odgovarajuće rješenje sukladno odredbi članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Također, Grad Rovinj, postupajući po žaliteljičinom zahtjevu za dopunu i ispravak informacije nije uzeo u obzir tvrdnju žaliteljice da informacije koje su joj dostavljene nisu one koje je zatražila, odnosno da iste ne predstavljaju izvatke prometa po računima Grada Rovinja, a koje tijelo javne vlasti dobiva od poslovnih banaka u kojima ima otvoren račun.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.), riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu, s obzirom da je u ovom konkretnom slučaju nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela.
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.
Prilikom rješavanja zahtjeva tijelo javne vlasti, Grad Rovinj, treba imati u vidu da se zahtjevom traže informacije o raspolaganju javnim sredstvima, koje moraju biti dostupne svakome i bez provođenja postupka testa razmjernosti i javnog interesa te u odnosu na koje se, prema stajalištu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, ne može razmatrati pitanje zlouporabe prava na pristup informacijama. Naime, u presudama Poslovni broj UsII-167/19 od 16. svibnja 2019. godine, Poslovni broj UsII-170/19 od 20. ožujka 2019. godine, Poslovni broj: UsII-191/19 od 12. rujna 2019. godine te Poslovni broj: UsII-298/20 od 23. rujna 2020. godine zauzeto je stajalište da se u slučaju informacija o raspolaganju javnim sredstvima iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ne može razmatrati pitanje zlouporabe prava na pristup informacijama. Sve navedene presude javno su dostupne na internetskim stranicama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske na poveznici https://sudovi.hr/hr/vusrh/sudska-praksa/sudska-praksa. Stoga je, sukladno navedenome, u žalbenom postupku utvrđeno da informacije koje su predmet žaliteljičinog zahtjeva predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima, koje moraju biti dostupne svakome i pristup kojima nadilazi eventualno opterećenje redovitog rada tijela javne vlasti.
Nadalje, prilikom odlučivanja tijelo javne vlasti mora uzeti u obzir da predmetne informacije mogu sadržavati i druge podatke u odnosu na koje su moguća ograničenja koja su propisana u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama te je stoga u obvezi primijeniti odredbu iz stavka 5. citiranog članka iz koje proizlazi obveza tijela javne vlasti da u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. No, pri tome valja voditi računa ako tijelo javne vlasti utvrdi da za zatraženu informaciju postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona, a kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja, Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti u obvezi je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva u tom dijelu.
Kada je predmet zahtjeva za pristup informacijama obimna dokumentacija, valja napomenuti tijela javne vlasti imaju pravo postupiti u skladu s odredbom članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno imaju pravo tražiti od korisnika naknadu stvaranih i materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, sukladno članku 17. ovog Zakona, kao i naknadu troškova dostave tražene informacije, a na izračun navedene naknade primjenjuju se Kriteriji za određivanje visine naknade stvarnih i materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.) (dalje u tekstu: Kriteriji). Ako se radi o iznosu koji prelazi 150kn, sukladno članku 4. stavku 2. Kriterija tijelo javne vlasti može zatražiti od korisnika da unaprijed položi iznos stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije, a ako korisnik ne položi zahtijevani iznos troškova u roku od 8 dana, tada se smatra da je korisnik odustao od zahtjeva.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan