KLASA: UP/II-008-07/21-01/462

URBROJ: 401-01/04-22-5

Zagreb, 11. siječnja 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatske liječničke komore KLASA: UP/I-034-02/19-09/05, URBROJ: 385-02/04-21-13 od 1. ožujka 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Hrvatske liječničke komore KLASA: UP/I-034-02/19-09/05, URBROJ: 385-02/04-21-13 od 1. ožujka 2021. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Hrvatske liječničke komore odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 29. kolovoza 2019. godine u dijelu koji se odnosi na „Popis 10 osoba (uključujući fizičke i pravne) kojim je tijekom 2018. godine Hrvatska liječnička komora u kumulativu isplatila najveći novčani iznos. Za traženih 10 osoba molim specificirati datume s iznosima i opisom/svrhom uplata“. Zahtjev žalitelja odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 4., a u vezi s člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što se ne radi o informaciji prema Zakonu o pravu na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da mu pobijanim rješenjem Hrvatska liječnička komora neosnovano odbija dostaviti tražene informacije uz obrazloženje da se ne radi o informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama te da bi se do traženih informacija došlo jedino dodatnim naporima i aktivnostima Hrvatske liječničke komore, a takvo obrazloženje žalitelj smatra neprihvatljivim te u suprotnosti s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.

Iz spisa predmeta je utvrđeno da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 29. kolovoza 2019. godine zatražio od Hrvatske liječničke komore da mu se dostave sljedeće informacije: pod točkom 1. popis 10 osoba (uključujući fizičke i pravne) kojima je tijekom 2018. godine Hrvatska liječnička komora u kumulativu isplatila najveći novčani iznos te da se za iste specificiraju datumi s iznosima i opisom/svrhom uplata, pod točkom 2. informacije vezane za rashodnu stavku „donacija“ u 2018. godini (7.105.149,00) i to popis primatelja i za svakog primatelja iznos donacije, pri tome je ujedno naveo da ukoliko iz objektivnih razloga tijelo javne vlasti smatra neprikladnim navoditi imena i prezimena fizičkih osoba kojima je dodijeljena donacija, primjerice ako se radi o članovima teške socijalne situacije i slično da tijelo može zaštititi njihove podatke na način da umjesto imena i prezimena navede samo inicijale primatelja i početno slovo grada iz kojeg je primatelj donacije. Pod točkom 3. zahtjeva žalitelj je zatražio informacije vezane za rashodnu stavku „Intelektualne i osobne usluge“ u 2018. godini (1.602.772,00 kn) i to popis fizičkih i pravnih osoba kojima su ta sredstva plaćena na način da se za svaku transakciju navede ime/naziv primatelja, datum i opis/svrha plaćanja, a može i dostava konto kartica za tu stavku. Nadalje je utvrđeno da je rješenjem Hrvatske liječničke komore KLASA: UP/I-034-02/19-09/05, URBROJ: 385-03/10-19-01 od 29. listopada 2019. godine, odbijen zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u svezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. i točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer su zatražene informacije poslovna tajna te jer se radi o informacijama zaštićenim zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Također je utvrđeno da je žalitelj izjavio žalbu na citirano rješenje Hrvatske liječničke komore od 29. listopada 2019. godine, te da je postupajući po žalbi Povjerenik za informiranje donio rješenje KLASA: UP/II-008-07/19-01/873, URBROJ: 401-01/04-21-6 od 7. siječnja 2021. godine, kojim je poništio rješenje Hrvatske liječničke komore i u točki 2. izreke rješenja odobrio žalitelju pravo na pristup preslici određenih konto kartica, dok je u točki 3. izreke rješenja djelomično žalitelju odobrio pristup preslici Pregleda neoporezivih primitaka II po poreznim obveznicima od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018., na način da se na istoj prekriju osobni identifikacijski brojevi fizičkih osoba, u kojem dijelu se zahtjev za pristup informacijama odbija. Točkom 3. izreke rješenja naloženo je Hrvatskoj liječničkoj komori da u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti rješenja omogući žalitelju pristup odobrenim informacijama, sukladno točkama 2. i 3. izreke rješenja. Nadalje, točkom 5. izreke rješenja predmet je u dijelu zahtjeva, koji se odnosi na „Popis 10 osoba (uključujući fizičke i pravne) kojima je tijekom 2018. godine Hrvatska liječnička komora u kumulativu isplatila najveći novčani iznos. Za traženih 10 osoba molim specificirati datume s iznosima i opisom/svrhom uplata.“, dostavljen Hrvatskoj liječničkoj komori, kao prvostupanjskom tijelu, na ponovni postupak. Postupajući po rješenju Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/19-01/873, URBROJ: 401-01/04-21-6 od 7. siječnja 2021. godine, Hrvatska liječnička komora je donijela rješenje KLASA: UP/I-034-02/19-09/05, URBROJ: 385-02/04-21-13 od 1. ožujka 2021. godine, kojim je odbila zahtjev žalitelja u dijelu koji se odnosi na „Popis 10 osoba (uključujući fizičke i pravne) kojim je tijekom 2018. godine Hrvatska liječnička komora u kumulativu isplatila najveći novčani iznos. Za traženih 10 osoba molim specificirati datume s iznosima i opisom/svrhom uplata.“, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4., a u vezi s člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što se ne radi o informaciji prema Zakonu o pravu na pristup informacijama.

U obrazloženju pobijanog rješenja se u bitnome navodi kako je člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti te da je ponovnim uvidom u sadržaj dijela zahtjeva žalitelja, utvrđeno kako je istim zatražen popis 10 osoba (uključujući i fizičke i pravne) kojima je tijekom 2018. godine Hrvatska liječnička komora u kumulativu isplatila najveći novčani iznos, uz zamolbu da se za traženih 10 osoba specificiraju datumi s iznosima i opisom/svrhom uplata. Nadalje, navodi se kako je povodom podnesenog zahtjeva, Hrvatska liječnička komora bila dužna provjeriti koje već izrađene informacije (na koje se zahtjev žalitelja odnosi) ima u svom posjedu, ali nije bila dužna izrađivati novu informaciju, a s obzirom da su predmetnim zahtjevom zatražene informacije do kojih se može doći jedino dodatnim naporom i aktivnostima Hrvatske liječničke komore, jer se ne radi o podacima koje tijelo javno vlasti posjeduje u obliku traženog dokumenta, Hrvatska liječnička komora zaključuje kako bi sastavljanje odgovora povodom predmetnog zahtjeva značilo izrađivanje odnosno stvaranje nove informacije.

Dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: 008-04/21-01/137, URBROJ: 401-01/04-21-2 od 7. travnja 2021. godine, Hrvatskoj liječničkoj komori dostavljena je žaliteljeva žalba te je ista zamoljena da ukoliko žalbu iz priloga ne riješi u smislu članka 113. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) i o tome izvijesti Ured povjerenika za informiranje, da žalbu i ostale akte ovog predmeta dostavi na rješavanje. Ujedno je u citiranim dopisom od Hrvatske liječničke komore zatraženo, s obzirom da iz dostavljene žalbe proizlazi kako je zahtjev odbijen jer da bi se do zatraženih informacija došlo jedino „dodatnim naporima i aktivnostima Hrvatske liječničke komore“, pojašnjenje koje bi sve radnje trebalo poduzeti da bi se došlo do traženih informacija. U dopisu je navedeno kako je u predmetu ........., KLASA: UP/II-008-07/19-01/873, u žalbenom postupku Povjereniku za informiranje bila dostavljena Tablica s popisom osoba i isplaćenim iznosima, koja je očito izrađena povodom traženja žalitelja te nije postojala u trenutku podnošenja zahtjeva te da se postavlja pitanje da li bi se iz nekog računovodstvenog dokumenta primjerice bilance na dan 31. prosinca 2018. godine ili neke druge računovodstvene evidencije mogle utvrditi osobe kojima su u toj godini isplaćeni najveći novčani iznosi (primjerice iz pojedinih konto kartica odnosno analitičkih kartica za te iste osobe i svrha/opis plaćanja). Pojašnjeno je kako tražene informacije ne moraju sve biti u jednom dokumentu, već iste mogu biti sadržane u više različitih dokumenata i proizlaziti iz različitih evidencija, te je Hrvatska liječnička komora zamoljena da kao dio spisa predmeta dostavi dokumentaciju koju posjeduje, a iz koje bi proizlazile tražene informacije.

Dopisom KLASA: UP/I-034-02/19-09/05, URBROJ: 385-02/04-21-15 od 10. svibnja 2021. godine, koji je Ured povjerenik za informiranje zaprimio dana 25. svibnja 2021. godine, Hrvatska liječnička komora dostavila je žalbu i spis predmeta na nadležno postupanje. U citiranom dopisu Hrvatske liječničke komore u bitnom se navodi, a vezano za činjenicu da je u predmetu ........., KLASA: UP/II-008-07/19-01/873, u žalbenom postupku bila dostavljena Tablica s popisom osoba i isplaćenim iznosima te vezano za dopis Ureda povjerenika za informiranje KLASA: 008-04/21-01/137, URBROJ: 401-01/04-21-2 od 7. travnja 2021. godine, kojim je između ostalog, zatražena dostava dokumentacije iz koje bi proizlazile tražene informacije, kako se rashodi neprofitne organizacije, temeljem zakonski određenog kontnog plana, knjiže na razred konta „4“ koji ima skupine „4x“ sa pripadajućim podskupinama „4xx“ i njenim odjeljcima „4xxx“, a da su zbog specifičnosti poslovanja Hrvatske liječničke komore u upotrebi još i pododjeljci „4xxxx“ sa pripadajućim odsjecima „4xxxxx“. Nadalje, navodi se kako je u 2018. godini na kontima razreda „4“ izvršeno ccc 5.500 knjiženja temeljem raznih dokumenata (ulazni računi, ugovor, obračuni, izvodi...) i sva u krajnjim iznosima što je predočeno u zakonom određenim financijskim izvještajima predanim nadležnim financijskim ustanovama. Također se navodi kako slijedom prethodno navedenog, pronalazak predmetnih isplata iziskuje otvaranje svakog od navedenih 5.500 knjiženja, klasifikaciju isplata, komparaciju iznosa, formiranje tablica, usporedbu ukupnih isplata te konačno kompletiranje tablica. U dopisu se zaključuje kako je jasno da Hrvatska liječnička komora ne posjeduje informacije u obliku popisa kako to žalitelj traži već je riječ o velikoj količini dokumenata te bi sastavljanje odgovora povodom predmetnog zahtjeva značilo izrađivanje odnosno stvaranje nove informacije do koje bi Hrvatska liječnička komora mogla doći jedino dodatnim naporom i aktivnostima.

U dopisu Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/21-01/462, URBROJ: 401-01/04-21-2 od 3. studenoga 2021. godine, upućenom Hrvatskoj liječničkoj komori, a vezano za dostavljeno očitovanje Hrvatske liječničke komore od 10. svibnja 2021. godine, istaknuto je kako je u presudi Suda Europske unije, broj C-491/15 od 11. siječnja 2017. godine zauzeto stajalište da sve informacije koje se unaprijed programiranim alatima za pretraživanje mogu izdvojiti iz elektroničke baze podataka u okviru njezine uobičajene uporabe, čak i ako te informacije još nisu bile prikazane u tom obliku, ili ih osoblje nikad nije pretraživalo, moraju kvalificirati kao gotovi dokumenti, odnosno da tijela javne vlasti radi ispunjavanja zahtjeva za pristup informacijama mogu biti dovedena u situaciju da primjenom postojećih alata za pretraživanje izrade dokument iz informacija sadržanih u bazi podataka (paragrafi 37 i 38 presude). Nadalje, u citiranom dopisu Ureda povjerenika za informiranje je navedeno kako je razlika između postojećeg i novog dokumenta jasno naznačena u mišljenju nezavisnog odvjetnika u navedenom predmetu ......... od 21. rujna 2016. godine u kojem se ističe sljedeće: „…49. U skladu s negativnom definicijom, „novi dokument” u smislu Uredbe ne bi nastao ako bi se samo brisali ili filtrirali neki od postojećih podataka (uključujući i njihovo anonimiziranje) iz baze ili skupa podataka. Ovisno o točnoj strukturi baze podataka, takve operacije načelno ipak ne mogu zahtijevati znatno (intelektualno) ulaganje pa onda i ne dovode do stvaranja „novog dokumenta”, nego je isključivo riječ o preuređenju postojećeg…“ (citirana presuda i mišljenje nezavisnog odvjetnika dostupni na poveznici http://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=en&num=C-491/15). Također, u citiranom dopisu Ureda povjerenika za informiranje navedeno je kako se s obzirom da je u predmetu ........., KLASA: UP/II-008-07/19-01/873, u žalbenom postupku Povjereniku za informiranje bila dostavljena Tablica s popisom osoba i isplaćenim iznosima, nameće logičan zaključak da je Hrvatska liječnička komora na jednostavan način, dakle bez otvaranja svakog od navedenih 5.500 knjiženja, klasifikaciju isplata, komparaciju iznosa, formiranje tablica, usporedbu ukupnih isplata te konačno kompletiranje tablica, došla do podataka sadržanih u gore navedenoj Tablici, koju je dostavila Povjereniku za informiranje kao dokument koji sadrži tražene informacije. Istaknuto je kako je sukladno svemu navedenom i dalje nejasno na koji način odnosno na temelju kojih podataka je izrađena predmetna Tablica, koju je Hrvatska liječnička komora dostavila Povjereniku za informiranje kao dokument koji sadrži tražene informacije. Primjerice da li su podaci o imenima i prezimenima/nazivima i iznosima izvučeni iz elektroničke baze podataka putem alata za pretraživanje. Naime, ukoliko se tražene informacije nalaze u elektroničkoj bazi podataka te bi se do istih moglo doći unaprijed programiranim alatima za pretraživanje u okviru uobičajene uporabe elektroničke baze, tada bi se radilo o gotovom dokumentu, a ne o stvaranju nove informacije. Stoga je citiranim dopisom Ureda povjerenika za informiranje od 3. studenoga 2021. godine, Hrvatska liječnička komora zamoljena za očitovanje o svemu navedenom i dostavu odgovarajuće dokumentacije koja potkrepljuje tvrdnje Hrvatske liječničke komore.

Dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/21-01/462, URBROJ: 401-01/04-21-3 od 9. prosinca 2021. godine, upućenog na e-mail adresu Hrvatske liječničke komore: hlk@hlk.hr, požureno je traženje od 3. studenoga 2021. godine.

Dana 5. siječnja 2022. godine, Ured povjerenika za informiranje zaprimio je dopis Hrvatske liječničke komore KLASA: UP/I-034-02/19-09/05, URBROJ: 385-02/04-21-18 od 28. prosinca 2021. godine, u kojem se u bitnom navodi kako je predmetna Tablica s popisom osoba i isplaćenim iznosima, koja je ranije bila dostavljena Povjereniku za informiranje, izrađena u računovodstvu Hrvatske liječničke komore za potrebe Ureda povjerenika te da se u ovom slučaju ne radi o pravu na pristup informacijama već se zapravo traži kreiranje nove informacije. U dopisu se ističe, kako Hrvatska liječnička komora velik dio svojih isplata bazira na isplatama s osnove drugog dohotka po raznim osnovama, a što čini veliku količinu podataka, koju bez programiranog alata za pretraživanje nije moguće dostaviti u skladu s odredbama zakona koji uređuje pravo na pristup informacijama pa je za izradu predmetne Tablice od računovodstva Hrvatske liječničke komore bio zatražen dodatan angažman u vidu izvršenja novog posla, koji ne ulazi u redovan opis poslova navedenog računovodstva. Nadalje se ističe, a vezano za navode Ureda povjerenika za informiranje o unaprijed programiranim alatima za pretraživanje, kojima bi se na jednostavan način došlo do traženih informacija, kako računovodstvo Hrvatske liječničke komore nije u obvezi imati niti ima takve unaprijed programirane alate za pretraživanje, a pogotovo ne one pomoću kojih bi se moglo doći do traženih informacija u okviru uobičajene uporabe elektroničke baze. Također se u dopisu ističe, kako nije opravdano očekivati da bi Hrvatska liječnička komora mogla na jednostavan način izraditi predmetni popis izdvajanjem informacija sadržanih u elektroničkoj bazi podataka, u okviru njezine uobičajene uporabe, unaprijed programiranim alatima za pretraživanje te da je za sastavljanje odgovora povodom zahtjeva žalitelja potrebno uložiti dodatan napor i aktivnosti kako bi se izradile odnosno stvorile informacije čiju je dostavu žalitelj zatražio u obliku popisa.

Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i ostalu dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti, a zbog prirode ove upravne stvari predmet je potrebno vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Prema ocjeni drugostupanjskog tijela u prvostupanjskom postupku činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisu ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.

Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Vezano za tumačenje gore citirane odredbe ističe se kako je nevažno u kakvom obliku tijelo javne vlasti posjeduje tražene informacije odnosno dijelove informacija na koje se odnosi predmetni zahtjev, budući da je pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti dužno utvrditi posjeduje li dokumente ili druge zapise podataka koji sadrže tražene podatke u bilo kakvom obliku. Stoga, ukoliko su traženi podaci iz zahtjeva sadržani u određenoj elektroničkoj bazi podataka koju vodi tijelo javne vlasti, tada ono nije dužno po zahtjevu za pristup informacijama izrađivati novu informaciju, nego je dužno razmotriti mogu li se traženi podaci na jednostavan način izdvojiti iz postojeće baze te kao takvi dostaviti korisniku odnosno korisniku se može dostaviti i više informacija iz kojih on sam može grupirati podatke na željeni način. Općepoznata je činjenica da bi svako tijelo javne vlasti trebalo voditi podatke o potrošnji sredstava odnosno o isplatama koje vrši sa svoga računa te takve informacije posjedovati u materijaliziranom obliku, a do kojih bi se na jednostavan način moglo doći ispisivanjem iz računalnog programa u kojem se vodi knjigovodstvo tijela javne vlasti. Dakle, pravo na pristup informaciji uključuje pravo na pristup onoj dokumentaciji iz koje su razvidne informacije koje žalitelj traži, odnosno preslikama dokumenata iz kojih bi žalitelj samostalnom obradom došao do traženih podataka, a što u konkretnom slučaju znači da tijelo javne vlasti nije dužno po zahtjevu žalitelja sastavljati informaciju odnosno zatraženi popis osoba.

Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) je propisano da kad je za donošenje novog rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci ovog rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe iz ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan