KLASA: UP/II-008-07/21-01/992

URBROJ: 401-01/06-22-3

Zagreb, 3. siječnja 2022. godine

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Br: 5-21-4-6 od 1. rujna 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Br: 5-21-4-6 od 1. rujna 2021. godine.

2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup Obrascu IP Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba koji sadrži podatke o plaći Gordane Buljan Flander u 2021. godini, na način da se na istom prekriju podaci o adresi, osobnom identifikacijskom broju, te svi podaci u tablici u stupcima s brojem 4, 5, 6, 7, 8, i 9, te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.

3. Nalaže se Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijena je točka 4. zahtjeva za pristup informacijama od 4. lipnja 2021. godine koji je Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba podnijela ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica), a kojom je zatražila podatak o tome koliki je osobni dohodak u bruto iznosu primila u 2021. godini ravnateljica tijela javne vlasti Gordana Buljan Flander, u prvih pet mjeseci, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je prvostupanjsko tijelo zaključilo kako žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da joj je osporenim rješenjem uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama, da ga osporava u cijelosti zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Žaliteljica također navodi kako je tijelo javne vlasti pogrešno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što na traženje konkretnih informacija koje su u javnom interesu i prema više odluka Povjerenika za informiranje zakonska obveza tijela javne vlasti, odgovara svojim subjektivnim dojmovima o njoj, kao i da je na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama. Pojašnjava da se u konkretnom slučaju ne radi o zlouporabi prava na pristup informacijama, nego o traženju informacije koja je u javnom interesu i prema Zakonu o pravu na pristup informacijama mora biti javna te da je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje njezinog zahtjeva i uskratu tražene informacije. Zaključno predlaže Povjereniku za informiranje da poništi osporeno rješenje i omogući joj pristup traženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica elektroničkom poštom od 4. lipnja 2021. godine, tijelu javne vlasti, Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba podnijela zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražila dostavu sljedećih podataka: „1. Koliko je prijava, zbog opravdanje sumnje da postoji zlostavljanje i zanemarivanje djeteta, podnijela Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba nadležnim tijelima, od 2016. do 2021. godine? Molim razvrstati broj prijava/obavještavanja službama za zaštitu djece, po godinama. Molim razvrstati broj prijava/obavještavanja po nadležnim tijelima koja su obaviještena o opravdanoj sumnji na zlostavljanje i zanemarivanje djeteta (policija, državno odvjetništvo, centri za socijalnu skrb). Tražim da se razdvoje, po godinama, prijave zbog opravdane sumnje stručnjaka Poliklinike na vrstu zlostavljanja: seksualno, fizičko i emocionalno zlostavljanje djeteta; 2. Ukupan broj multidisciplinarnih dijagnostičkih obrada djece, po godinama, od 2016. do 2021. Koliko je u tom periodu obrada, po godinama, djece koja imaju prebivalište izvan Grada Zagreba? Koliko je od tih ukupnih obrada broj onih koje su napravljene na preporuku centara za socijalnu skrb?; 3. Koliko su medijskih nastupa od 2016. do danas, ukupno imali (po godinama) ravnateljica Poliklinike, a koliko drugi stručnjaci Poliklinike? Koliko je od ukupnog broja medijskih nastupa ravnateljice i drugih stručnjaka Poliklinike, bilo u tom razdoblju na temu «otuđenja od roditelja»?; 4. Koliki osobni dohodak je primila u 2021. godini ravnateljica Poliklinike Gordana Buljan Flander u brutto iznosu, u prvih pet mjeseci 2021. godine?; 5. Koliko je edukacija/predavanja o «otuđenju od roditelja» ravnateljica Gordana Buljan Flander održala u RH od 2016. godine do danas?; 6. Koliko edukacija je ravnateljica Gordana Buljan Flander održala na temu otuđenje od roditelja izvan RH. Kada i gdje?; 7. Koja je cijena edukacije/predavanja o otuđenju od roditelja Gordane Buljan Flander na domaćem tržištu?; 8. Koja je cijena edukacije/predavanja o otuđenju od roditelja Gordane Buljan Flander na međunarodnom tržištu?; 9. Tko je autor/tko su autori «28 istina struke u zaštiti djece od emocionalnog zlostavljanja u razvodu roditelja»?; 10. Koji je ukupan broj djece od 2016. do 2021. koja u Polikliniku dolaze na tretmanski rad (psihoterapiju) zbog traumatskih iskustava? Koliko od tog ukupnog broja djece u psihoterapijskom tretmanu ima ravnateljica Gordana Buljan Flander, po godinama, od 2016. do 2021.?; 11. Koliko je ukupno djece u multidisciplinarnim obradama Poliklinike, prema mišljenu stručnog tima Poliklinike, utvrđeno «otuđenje od roditelja» od 2016. do danas? Po godinama, tražim podatke.; 12. Poliklinika postavlja dijagnoze prema MKB-u, a u važećem MKB-u nema dijagnoze «otuđenja od roditelja», pa tražim da mi se dostavi pod kojim šiframa Poliklinika vodi slučajeve «otuđenja od roditelja».; 13. Koliko je od ukupnog broja djece za koju su stručnjaci Poliklinike od 2016. godine do danas donijeli stručno mišljenje da su «otuđena», djece koju su, prema mišljenju/nalazu stručnjaka Poliklinike, otuđile majke, a koliko je djece koju su otuđili očevi? Također tražim da mi se taj podatak razvrsta po godinama?; 14. Tražim da mi izlistate od 1.01.2016. godine do svibnja 2021. godine, sve obrte, pravne i fizičke osobe i dionička društva kojima je Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba platila intelektualne i osobne usluge, te stručno usavršavanje zaposlenika (savjetovanja, edukacije, simpoziji, konferencije, radionice, treninzi, tečajevi). Zanimaju me točni iznosi i svrhe plaćanja u gore navedenom periodu; i 15. Koliko je od ukupnog broja djece za koju su stručnjaci Poliklinike utvrdili da su otuđena, s uspjehom, razotuđeno i reunificirano s odbačenim roditeljem, prema podacima Poliklinike od 2016. do 2021.?“.

Također, utvrđeno je da je Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, postupajući po rješenju Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/21-01/655, URBROJ: 401-01/06-21-1 od 20. kolovoza 2021. godine, povodom zahtjeva žaliteljice pod točkom 4. od 4. lipnja 2021. godine, donijela osporeno rješenje Br: 5-21-4-6 od 1. rujna 2021. godine, kojim je odbila isti temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz razloga što prvostupanjsko tijelo smatra da žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Naime, po prethodnoj žalbi žaliteljice izjavljenoj zbog nedonošenja odluke o predmetnom zahtjevu od 4. lipnja 2021. godine Povjerenik za informiranje je utvrdio kako zahtjev žaliteljice nije bio u cijelosti riješen te je citiranim rješenjem naložio prvostupanjskom tijelu da odluči o dijelu navedenog zahtjeva žaliteljice pod točkom 4.

U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako se žaliteljica Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama obraćala u više navrata, da je žaliteljici temeljem njezinih traženja iscrpno odgovarano, da je za prikupljanje podataka bilo angažirano više djelatnika tijela javne vlasti, a nakon toga i temeljem više povezanih žalbi drugostupanjskom tijelu. U nastavku osporenog rješenja prvostupanjsko tijelo navodi svoje viđenje motiva za postupanje žaliteljice i podnošenje zahtjeva Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba odnosno da žaliteljica informacije od prvostupanjskog tijela traži u svrhu jednostranog optuživanja djelatnika i suradnika tijela javne vlasti. Također se navodi kako prvostupanjsko tijelo smatra potrebnim zaštititi svoje djelatnike od lažnih optužbi, a koje žaliteljica iznosi na društvenim mrežama, a koje da je iznijela i u seriji svojih članaka koji su javno objavljeni na internetskom portalu H-Alter. Istaknuto je kako je žaliteljica na svoja pitanja dobila iscrpne odgovore koje je nakon toga neistinito prikazala u svojim tekstovima, a da je takvo zlonamjerno prikazivanje rada Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i aludiranje na kriminal i nestručnost dovelo do brojnih negativnih reakcija u javnosti. Navedeno je kako bi davanje traženih podataka žaliteljici pružilo dodatni materijal za lažno optuživanje prvostupanjskog tijela i njegove ravnateljice, kao i da žaliteljica sa svojih šest povezanih zahtjeva zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, jer učestalim zahtjevima za dostavu istih ili istovrsnih informacija opterećuje rad i redovito funkcioniranje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, pa je slijedom navedenog odlučeno sukladno odredbi članka 25. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

S obzirom na razlog uskrate prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku kao mjerodavno pravo razmatrana odredba članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

U odnosu na žaliteljicu razmotreni su objektivni i subjektivni kriteriji zlouporabe prava na pristup informacijama. Kako bi se moglo utvrditi objektivne kriterije koji se odnose na količinu podnesenih zahtjeva za pristup informacijama bilo je potrebno izvršiti uvid u Službene upisnike o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba za 2020. i 2021. godinu, a također je bilo neophodno razmotriti obrazloženje osporenog rješenja, navode iz žalbe žalitelja te sadržaj svih zahtjeva žaliteljice upućenih navedenom tijelu javne vlasti te zahtjeva podnesenog u konkretnom slučaju.

Međutim, kao dio spisa predmeta prvostupanjsko tijelo dostavilo je samo zahtjeve žaliteljice evidentirane u Službeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2021. godinu (u aktu kojim je dostavljen spis predmeta je pojašnjeno kako žaliteljica nije podnosila zahtjeve za pristup informacijama prvostupanjskom tijelu u 2020. godini).

Uvidom u dostavljene izvatke iz Službenog upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2021. godinu prvostupanjskog tijela, utvrđeno je kako je u navedenom tijelu javne vlasti 2021. godine ukupno evidentirano 9 zahtjeva za pristup informacijama od strane žaliteljice (uključujući i zahtjev u konkretnom slučaju).

Uzimajući u obzir navedeno uvidom u spis je utvrđeno kako prvostupanjsko tijelo ne zaprima veliki broj zahtjeva za pristup informacijama na godišnjoj razini i da se istima u većini slučajeva traže informacije o radu i financijama prvostupanjskog tijela. Izvršenim uvidom u sve navedene zahtjeve te zahtjeve podnesene od strane žalitelja razvidno je da se istima od prvostupanjskog tijela nisu tražile iste informacije, kao i da se u svim navedenim slučajevima ne radi o traženju velike količine informacija, a da se gotovo sve zatražene informacije odnose na raspolaganje javnim sredstvima, koje bi po prirodi stvari trebale postojati kod prvostupanjskog tijela.

Razmatranjem dokumentacije u spisu predmeta te procjenom svih činjenica i okolnosti, te ukupnog broja zahtjeva žaliteljice zaprimljenih u navedenom tijelu javne vlasti u 2020. godini i 2021. godini te informacija koje je u istima tražila žaliteljica, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žaliteljice u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te je zaključeno da osporeno rješenje treba poništiti.

Osim navedenog, u odnosu na sadržaj konkretnog zahtjeva za pristup informacijama u cjelini te u odnosu na navode prvostupanjskog tijela iz obrazloženja osporneog rješenja, ističe se da članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. navedenog Zakona propisuje kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo javne vlasti izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Stoga omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno temeljem podnesenog zahtjeva za pristup informaciji davati odgovore na pitanja, pojašnjenja ili davati tumačenja te na taj način izrađivati novu informaciju, nego je dužno provjeriti ima li u posjedu izrađenu informaciju koja se odnsoi na traženje korisnika te ovisno o utvrđenom donijeti odluku o zahtjevu suklando odredbi članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U žalbenom postupku, a slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akata KLASA: 008-04/21-01/636, URBROJ: 401-01/06-21-2 od 15. rujna 2021. godine, KLASA: 008-04/21-01/636, URBROJ: 401-01/06-21-3 od 26. listopada 2021. godine i KLASA: 008-04/21-01/637, URBROJ: 401-01/06-21-4 od 6. prosinca 2021. godine, Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba je u prilogu akta od 27. prosinca 2021. godine dana 30. prosinca 2021. godine putem elektroničke pošte, vezano za isplatu plaće Gordani Buljan Flander u 2021. godini kao informaciju koja je predmet ovog postupka dostavila Povjereniku za informiranje pripadajući IP obrazac iz kojeg su vidljivi traženi podaci.

U poruci elektroničke pošte kojom je od strane prvostupanjskog tijela dostavljen navedeni obrazac je navedeno kako se isti dostavlja za cijelu 2021. godinu jer ga, prema objašnjenju računovodstva, nije moguće kreirati samo za prvih pet mjeseci 2021. godine te je stoga u ovom postupku odlučeno o dostupnosti IP obrasca za Gordanu Buljan Flander za 2021. godinu.

Uvidom u navedenu dostavljenu informaciju utvrđeno je da ista sadrži: podatke o tijelu javne vlasti, o fizičkoj osobi za koju je ispisan obrazac te ostale podatke (po stupcima) iz kojih je u stupcu pod brojem 1 vidljiv mjesec isplate plaće, pod brojem 2 šifra općine/grada, pod brojem 3 isplaćena plaća, pod brojem 4 uplaćeni doprinosi iz plaće, pod brojem 5 dohodak, pod brojem 6 osobni odbitak, pod brojem 7 porezna osnovica, pod brojem 8 uplaćeni porez i prirez te pod brojem 9 neto isplata.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Stoga je Povjerenik za informiranje u drugostupanjskom postupku izvršio uvid u dostavljenu informaciju te je razmotrio može li se istoj odobriti pristup temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 3. navedneog članka propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

S obzirom da je Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, kao zdravstvena ustanova sekundarne zdravstvene zaštite, koja je osnovana temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine”, broj 100/18., 125/19. i 147/20.) i koja se financira iz javnih sredstava, predstavlja tijelo javne vlasti, informacija o troškovima navedenog tijela za isplate plaća predstavlja informaciju o raspolaganju javnim sredstvima.

Uzimajući u obzir sve navedeno, razvidno je da isplate zaposlenima od strane prvostupanjskog tijela predstavljaju raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te da se za navedene informacije zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste javna sredstva. Također, sukladno članku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije kojima tijela javne vlasti omogućavaju pristup moraju biti potpune i točne, pa uzimajući u obzir navedeno, očito je da javnost ima pravo biti upoznata ne samo s iznosom koji je isplaćen određenoj osobi, već i s podatkom o imenu i prezimenu navedene osobe. Prihvaćanje suprotnog stava značilo bi kršenje navedenog načela, čime bi se dovelo u pitanje ustavno jamstvo pristupa informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti iz članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske.

Međutim, uvidom u predmetni obrazac IP iz kojeg su vidljive zatražene informacije iz predmetnog zahtjeva, a koje su dostavljene od strane prvostupanjskog tijela, utvrđeno je da iste sadrže i sljedeće osobne podatke: osobni identifikacijski broj i adresu Gordane Buljan Flander, uplaćene doprinose iz plaće, dohodak, osobni odbitak, poreznu osnovicu, uplaćeni porez i prirez te neto iznos plaće.

U odnosu na navedene podatke Povjerenik za informiranje smatra da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes, jer bi omogućavanjem pristupa istim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život imenovane fizičke osobe.

Osim navedenog, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava navedenih osobnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Naime, iako u konkretnom slučaju nedvojbeno postoji javni interes za podacima o isplatama i imenu i prezimenu osobe kojoj su isplate izvršene, a što je i predmet zahtjeva žaliteljice, Povjerenik za informiranje smatra da je navedeni interes zadovoljen podacima o imenu i prezimenu te iznosu isplaćene plaće koji je u dostavljenom obrascu IP naveden u stupcu pod brojem 3, dok bi navođenje ostalih podataka koji su navedeni u stupcima pod brojevima 4, 5, 6, 7, 8 i 9 predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život Gordane Buljan Flander, a imajući u vidu činjenicu da se informacije kojima je omogućen pristup primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama mogu javno iznositi.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09. i 110/21.) u vezi s člankom 15. stavkom 5. i člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.     

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan