KLASA: UP/II-008-07/20-01/1350

URBROJ: 401-01/03-21-12

Zagreb, 28. prosinca 2021. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d.o.o. broj i znak: 2.5.1.2079-1/20; NB od 21. listopada 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se točka 2. i 3. rješenja trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d.o.o. broj i znak: 2.5.1.2079-1/20; NB od 21. listopada 2020. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:

- Potvrda Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja KLASA: 360-01/20-19/18, URBROJ: 531-04-2-20-4 od 9. ožujka 2020. godine o obavljanju djelatnosti građenja na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj,

- Potvrda o poslovanju iz Registra privrednih subjekata Privredne komore u Ankari, Republika Turska od 22. studenoga 2019. godine i Uvjerenje o djelatnostima Trgovačke komore u Istambulu, Republika Turska od 29. srpnja 2019. godine,

- Polica osiguranja za pokriće od odgovornosti iz djelatnosti gradnje za otklanjanje štete koja može nastati u vezi s obavljanjem djelatnosti gradnje, s iznosom osiguranja po štetnom događaju od 38.000.000,00 HRK i s rokom trajanja za sve vrijeme trajanja Ugovora o javnoj nabavi,

- Popunjena tablica Ključni proizvodi i sklopovi (Obrazac 12), sa svom pratećom dokumentacijom koja je bila tražena u obrascu,

- Vlastita izjava da će ukupno predviđena količina: prednapregnutih armirano-betonskih pragova (zajedno s elastičnim kolosiječnim pričvrsnim priborom), tračnica, skretnica i elemenata elektroenergetskog podsustava (koji odgovaraju Grafičkim prilozima, opisima u Troškovniku, Tehničkim specifikacijama i aktima Naručitelja) biti proizvedena isključivo za predmetnu nabavu (Obrazac 13 – Izjava o proizvodnji tračnica, skretnica i elemenata elektroenergetskog podsustava) sa svom pratećom dokumentacijom koja je bila tražena u obrascu,

- Organizacijska shema ponuditelja (Obrazac 14), sa svom pratećom dokumentacijom koja je bila tražena u obrascu,

- Preliminarni vremenski plan (Obrazac 15), sa svom pratećom dokumentacijom koja je bila tražena u obrascu,

- Plan osiguranja kvalitete (Obrazac 16) sa svom pratećom dokumentacijom koja je bila tražena u obrascu,

- Ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji od 26. veljače 2020. godine između odabranog ponuditelja i trgovačkog društva koje će pružati geodetske usluge prilikom izvršenja ugovora o javnoj nabavi,

- Dokaz o raspolaganju propisanom mehanizacijom/opremom potrebnom za izvođenje radova (dokaz o posjedovanju, ugovor o najmu, pismo namjere vlasnika o davanju u najam ili neki drugi dokaz).

3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:

- Suglasnost Državne geodetske uprave KLASA: UP/I 930-03/18-03/97, URBROJ: 541-07-01/1-18-2 od 21. studenog 2018. godine za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe gradnje i Potvrda Hrvatske komore ovlaštenih inženjera KLASA: 936-01/19-05/227, URBROJ: 507-02-02-19-1 od 5. studenoga 2019. godine, na način da se na istima prekrije OIB i adresa ovlaštenog inženjera geodezije, te se u tim dijelovima zahtjev odbija,

- Prijedlog izvođača (Obrazac 11), sa svom pratećom dokumentacijom koja je bila tražena u obrascu (1 od 2, stranice 1-325), koji sadrži Izvještaj o nezavisnoj ocjeni sigurnosti (eng. Safety Assessment Report) za proizvode/sklopove pod točkom 1., 3. i 4. iz tablice u Obrascu 11 (Prijedlog izvođača) za generički proizvod kojim se potvrđuje sigurnosna razina (SIL 4), sukladno normama HRN EN 50129 i HRN EN 50128 ili jednakovrijednima i Potvrda/e željezničke uprave za proizvode/sklopove pod točkama 1., 3. i 4. iz tablice u Obrascu 11 (Prijedlog izvođača) koja potvrđuje da je takva vrsta proizvoda/sklopova ugrađena na konvencionalnim prugama, s istim tipom električne vuče 25kV/50Hz te da je u komercijalnoj upotrebi te da potvrda mora sadržavati datum puštanja opreme u komercijalnu upotrebu, na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:

- na stranici 27., 33., 34., 35., 36., 37., 43., 48., 51., 55., 57., 60., 62., 68., 69., 70., 71., 72., 78., 83., 86., 90., 92., 95. – ime i prezime osobe odgovorne za ispitivanje, osobe operatera, odnosno ispitivača, te vlastoručni potpis osobe odgovorne za ispitivanje, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- na stranici 110., 111., 112. i 122. – ime i prezime ocjenjivača, glavnog ocjenjivača, recezenta i autora revizije, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- na stranici 148. i 154. – ime i prezime i adresa e-pošte menadžera za potvrde i sigurnosti, koordinatora sigurnosti, voditelja projekta i vlasnika proizvoda, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- na stranici 170. i 176. – imena i prezimena i vlastoručni potpisi fizičkih osoba, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- na stranici 224., 225., 227., 248., 251., 252., 254. i 275. – ime i prezime autora, stručnjaka, revizora i voditelja projekta te vlastoručni potpisi autora, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- na stranici 284. i 288. – imena i prezimena autora, te se u tim dijelovima zahtjev odbija,

- na stranici 285. – ime i prezime stručnjaka, revizora i voditelja projekta, te se u tim dijelovima zahtjev odbija,

- Prijedlog izvođača (Obrazac 11), sa svom pratećom dokumentacijom koja je bila tražena u obrascu (2 od 2, stranice 1-439), koji sadrži Izvještaj o nezavisnoj ocjeni sigurnosti (eng. Safety Assessment Report) za proizvode/sklopove pod točkom 1., 3. i 4. iz tablice u Obrascu 11 (Prijedlog izvođača) za generički proizvod kojim se potvrđuje sigurnosna razina (SIL 4), sukladno normama HRN EN 50129 i HRN EN 50128 ili jednakovrijednima i Potvrda/e željezničke uprave za proizvode/sklopove pod točkama 1., 3. i 4. iz tablice u Obrascu 11 (Prijedlog izvođača) koja potvrđuje da je takva vrsta proizvoda/sklopova ugrađena na konvencionalnim prugama, s istim tipom električne vuče 25kV/50Hz te da je u komercijalnoj upotrebi te da potvrda mora sadržavati datum puštanja opreme u komercijalnu upotrebu, na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:

- na stranici 9., 13., 17. – imena i prezimena autora, te se u tim dijelovima zahtjev odbija,

- na stranici 14. – ime i prezime stručnjaka, revizora i voditelja projekta, te se u tim dijelovima zahtjev odbija,

- na stranici 63. – imena i prezimena i vlastoručni potpisi autora, te se u tim dijelovima zahtjev odbija,

- na stranici 68., 69., 71., 87., 106., 111., 112., 114., 130. i 149. – ime i prezime autora, stručnjaka, revizora, voditelja projekta, fizičkih osoba zaposlenika pravnih osoba koji su prisustvovali ispitivanju te vlastoručni potpis autora, te se u tim dijelovima zahtjev odbija,

- na stranici 173. – ime i prezime i vlastoručni potpis osobe koja je vršila testiranje, te se u tim dijelovima zahtjev odbija,

- na stranici 326., 373., 385., 386., 387., 388., 391., 416., 417., 418. i 419. – ime i prezime osobe koja je izradila, kontrolirala i odobrila tehničku dokumentaciju, te se u tim dijelovima zahtjev odbija,

- Certifikat kvalitete ISO 9001.2008 za proizvodnju ključnih proizvoda i sklopova navedenih u Obrascu 12 i Potvrda/potvrde željezničke uprave da su proizvodi navedeni u Obrascu 12 (tračnica, prednapregnuti armirano-betonskih pragovi (s kolosiječnim priborom), skretnice, elementi elektroenergetskog podsustava, ugrađeni u najmanje 10 km konvencionalnih pruga (skretnice ne manje od 10 komada), a bili su nabavljeni i isporučeni od strane proizvođača u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i najviše u 7 godina koje joj prethode, na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:

- na stranici 60. i 62. – ime i prezime koordinatora zavarivanja i predstavnika koordinatora zavarivanja, te se u tim dijelovima zahtjev odbija,

- na stranici 64. i 65. – ime i prezime, adresa e-pošte i telefon osobe za kontakt, te se u tim dijelovima zahtjev odbija,

- Životopisi stručnjaka 2-8, na način da se na istima prekriju datum i mjesto rođenja, državljanstvo, adresa stanovanja, telefon/fax/e-pošta, razdoblje obrazovanja, znanje stranih jezika, ostale vještine i vlastoručni potpis, te se u tim dijelovima zahtjev odbija,

- Dokazi da su stručnjaci 1-8 zaposlenici izvođača/podugovaratelja, na način da se na istima prekriju reg.br.soc.zaštite, plaća u TL, dodatak u TL i fiskalni kod, te se u tim dijelovima zahtjev odbija.

4. Nalaže se trgovačkom društvu HŽ Infrastruktura d.o.o. da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

5. Odbija se žalba ......... na točku 1. rješenja trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d.o.o. broj i znak: 2.5.1.2079-1/20; NB od 21. listopada 2020. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem u točki 1. odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 9. listopada 2020. godine kojim je tražio: izvadak iz sudskog registra Republike Hrvatske iz kojeg mora biti vidljivo da je gospodarski subjekt registriran za obavljanje djelatnosti građenja, potvrdu (o podacima iz imenika, upisnika, evidencija ili zbirke isprava) nadležne Hrvatske komore za ovlaštenog voditelja građenja zaposlenika gospodarskog subjekta, koja mora sadržavati sljedeće podatke: naziv tvrtke zaposlenja, navod o aktivnom statusu ovlaštenog člana, navod da nije izrečena mjera zabrane obavljanja poslova, dokaze da su stručnjaci 1 - 8 upisani u odgovarajući Imenik ovlaštenih voditelja građenja/radova ili u Evidenciju stranih ovlaštenih osoba te u slučaju zajednice gospodarskih subjekata - dokument o pravnom obliku ustrojstva zajednice (potpisan i ovjeren od svih članova zajednice gospodarskih subjekata), temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Osporenim rješenjem u točki 2. odbijen je zahtjev za pristup informacijama žalitelja kojim je tražio životopise stručnjaka 2 - 8 te dokaze da su stručnjaci 1 - 8 zaposlenici izvođača/podugovaratelja, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi sa člankom 15. stavkom 2. točkom 4. istog Zakona jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Osporenim rješenjem u točki 3. odbijen je zahtjev žalitelja kojim je tražio: važeću Obavijest Ministarstva nadležnog za poslove graditeljstva i prostornog uređenja o obavljanju djelatnosti na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, strukovni ili obrtni registar ili odgovarajući dokument iz kojeg mora biti vidljivo da u zemlji poslovnog nastana ima pravo obavljati djelatnost građenja. Ukoliko se u zemlji poslovnog nastana gospodarskog subjekta ne izdaje dokument iz kojeg je vidljivo obavljanje djelatnosti građenja, gospodarski subjekt dostavlja Izjavu, koju daje osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe, kojom izjavljuje da se u zemlji poslovnog nastana pravne osobe takav dokument ne izdaje, Suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe gradnje, policu osiguranja za pokriće odgovornosti iz djelatnosti gradnje za otklanjanje štete koja može nastati u vezi s obavljanjem djelatnosti gradnje, s iznosom osiguranja po štetnom događaju od 38.000.000,00 HRK i s rokom trajanja za sve vrijeme trajanja Ugovora o javnoj nabavi, Prijedlog Izvođača (Obrazac 11), sa svom pratećom dokumentacijom koja je bila tražena u obrascu, izvještaj o nezavisnoj ocjeni sigurnosti (eng. Safety Assessment Report) za proizvode/sklopove pod točkama 1., 3. i 4. iz tablice u Obrascu 11 (Prijedlog izvođača) za generički proizvod kojim se potvrđuje sigurnosna razina (SIL 4), sukladno normama HRN EN 50129 i HRN EN 50128 ili jednakovrijednima, potvrda/e željezničke uprave za proizvode/sklopove pod točkama 1., 3. i 4. iz tablice u Obrascu 11 (Prijedlog izvođača) koja potvrđuje da je takva vrsta proizvoda/sklopova ugrađena na konvencionalnim prugama, s istim tipom električne vuče 25kV/50Hz te da je u komercijalnoj upotrebi te da potvrda mora sadržavati datum puštanja opreme u komercijalnu upotrebu, popunjenu tablicu Ključni proizvodi i sklopovi (Obrazac 12), sa svom pratećom dokumentacijom koja je bila tražena u obrascu, Certifikati kvalitete ISO 9001.2008 za proizvodnju ključnih proizvoda i sklopova navedenih u Obrascu 12 (tračnica, prednapregnutih armirano-betonskih kolosiječnih pragova (s kolosiječnim priborom), skretnica i elemenata elektroenergetskog podsustava) s tim da je DN propisano da će Naručitelj priznavati jednakovrijedne potvrde (certifikate) o sukladnosti sustava osiguranja kvalitete izdanim od tijela za potvrđivanje osnovanih u drugim državama članicama, odnosno dokaz o jednakovrijednim mjerama osiguranja kvalitete, pod uvjetom da gospodarski subjekt dokaže da su te mjere usklađene s traženim normama osiguranja kvalitete, potvrda/potvrde željezničke uprave da su proizvodi navedeni u Obrascu 12 (tračnice, prednapregnuti armirano-betonski pragovi (s kolosiječnim priborom), skretnice, elementi elektroenergetskog podsustava) ugrađeni u najmanje 10 km konvencionalnih pruga (skretnice ne manje od 10 komada), a bili su nabavljeni i isporučeni od strane proizvođača u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i najviše u 7 godina koje joj prethode, vlastitu izjavu da će ukupno predviđena količina prednapregnutih armirano-betonskih pragova (zajedno s elastičnim kolosiječnim pričvrsnim priborom), tračnica, skretnica i elemenata elektroenergetskog podsustava (koji odgovaraju Grafičkim prilozima, opisima u Troškovniku, Tehničkim specifikacijama i aktima Naručitelja) biti proizvedena isključivo za predmetnu nabavu (Obrazac 13 - Izjava o proizvodnji tračnica, skretnica i elemenata elektroenergetskog podsustava), sa svom pratećom dokumentacijom koja je bila tražena u obrascu, organizacijsku shema ponuditelja (Obrazac 14), sa svom pratećom dokumentacijom koja je bila tražena u obrascu, preliminarni vremenski plan (Obrazac 15), sa svom pratećom dokumentacijom koja je bila tražena u obrascu, plan osiguranja kvalitete (Obrazac 16), sa svom pratećom dokumentacijom koja je bila tražena u obrascu, dokumenti potrebni za obavljanje djelatnosti građenja propisane Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) te posebnim propisima kojima se ureduje gradnja sukladno točki 9.1. Dokumentacije o nabavi, dokument potreban za obavljanje stručnih geodetskih, poslova za potrebe gradnje propisan Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti sukladno točki 9.1. Dokumentacije o nabavi i dokaze o raspolaganju propisanom mehanizacijom/opremom potrebnom za izvođenje radova (dokaz o posjedovanju, ugovor o najmu, pismo namjere vlasnika 6. davanju u najam ili neki drugi dokaz), temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi sa člankom 15. stavkom 2. točkom 2. istog Zakona jer je informacija poslovna tajna, sukladno zakonu.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu, koja je ujedno i predstavka radi pokretanja inspekcijskog nadzora nad tijelom javne vlasti. U žalbi navodi da je osporenim rješenjem djelomično odbačen, a djelomično odbijen njegov zahtjev za pristup informacijama te navodi da osporeno rješenje nije pravilno i na zakonu utemeljeno. Navodi da u pogledu točke 3. osporenog rješenja da se tijelo javne vlasti pozvalo na pogrešno ograničenje iz Zakona o pravu na pristup informacijama jer poslovna tajna nije prepreka za pristup informacijama o raspolaganju javnim sredstvima. Navodi da je predmet žaliteljevog zahtjeva informacije koje se odnose na postupak javne nabave, čija je jedina bit i svrha postizanje zakonitog raspolaganja javnim sredstvima, ističe da bi jedini eventualni temelj za odbijanje zahtjeva bila činjenica da su tražene informacije klasificirani podaci. Napominje da tijelo javne vlasti nije dokazalo da bi proveo postupak klasifikacije traženih informacija sukladno odgovarajućim odredbama Zakona o tajnosti podataka, već je tijelo javne vlasti izričito ustvrdilo da iste predstavljaju poslovnu tajnu uređenu Zakonom o zaštiti tajnosti podataka. Nadalje, navodi da se tražene informacije odnose na raspolaganje javnim sredstvima u sklopu postupka javne nabave evidencijski broj nabave 30-EU/I 8-DS, broj objave u EOJN 2020/S 0F6-0011362, te da njihovo eventualno označavanje poslovnom tajnom nije moglo biti razlog za odbijanje zahtjeva. Nadalje, navodi da kada se i ne bi radilo o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima da tijelo javne vlasti nije dokazalo da se radi o poslovnoj tajni. Smatra da tijelo javne vlasti ne bi moglo internim pravilnikom proizvoljno odrediti kriterije na temelju kojih će se određivati što predstavlja poslovnu tajnu te da bi takav interni akt morao biti u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti tajnosti podataka čije su odredbe primarno relevantne za procjenu jesu li tražene informacije doista poslovna tajna. Navodi da je uvidom u tražene informacije, koje bi navodno trebale predstavljati poslovnu tajnu, vidljivo da se radi o dokumentima koji dokazuju sposobnosti Odabranog ponuditelja da uspješno izvrši radove koji su predmet Nabave. Smatra da ukoliko je Odabrani ponuditelj trebao zadovoljiti određene uvjete da bi predmet Nabave mogao izvršiti, dokazi o ispunjenju tih uvjeta trebaju biti dostupni svima te da tijelo javne vlasti koje bi takve dokaze proglasilo poslovnom tajnom ozbiljno dovodi u pitanje temeljna načela kako propisa koji uređuju javnu nabavu tako i propisa koja štite pravo na pristup informacijama. Smatra da nije bilo osnove da se tražene informacije označe poslovnom tajnom. Nadalje, navodi da tijelo javne vlasti u obrazloženju osporenog rješenja uvodi razloge koji ni u kojem slučaju ne mogu biti razlog za ograničenje pristupa informacijama i to kada navodi da traženi dokumenti nisu od interesa javnosti, tim više što je riječ o dokumentima koji su podložni pregledima ovlaštenih službi u bilo kojem trenutku te da se traženim dokumentima ne dokazuje nepostojanje razloga za isključenje, odnosno određene razine sposobnosti, već su dokumenti potrebni za izvršenje ugovora. Ističe kako činjenice da su određeni dokumenti podložni pregledima ovlaštenih službi, kao i da se radi o dokumentima potrebnim za izvršenje ugovora nisu ni na koji način relevantne u smislu ograničenja prava pristupa informacijama sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama. Nadalje, navodi kako u ovom predmetu sukladno odredbi članka 55. Zakona o javnoj nabavi prednosti imaju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, međutim da velik dio zatraženih informacija eksplicitno ne može biti učinjenim tajnim sukladno primjenjivim odredbama Zakona o javnoj nabavi, s obzirom da Zakon o javnoj nabavi izričito propisuje kako se podaci u vezi s kriterijima za odabir ponuda, podaci iz javnih isprava i registara ne mogu označiti tajnima. U pogledu točke 2. osporenog rješenja žalitelj navodi da su navodi u obrazloženju rješenja neosnovani. Ističe da je jedina svrha prikupljanja predmetnih podataka bila zakonito provođenje postupka Nabave, odnosno provjera zadovoljava li ponuditelj uvjete da u postupku Nabave bude odabran. Navodi kada bi se utvrdilo da bi objavom predmetnih osobnih podataka došlo do povrede odredbi koji štite osobne podatke, tijelo javne vlasti je moglo objaviti životopise na način da zacrni podatke koji se odnose na konkretni identitet stručnjaka kao i druge podatke pomoću kojih bi taj identitet bilo moguće utvrditi. Žalitelj je dostavio podnesak od 1. prosinca 2020. godine u prilogu kojeg je rješenje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave od 29. listopada 2020. godine, a vezano za analogne dokumente čiju dostavu žalitelj traži u ovom postupku, kojim je utvrđeno da se takvi dokumenti ne mogu smatrati dokumentima potrebnim za izvršenje ugovora, već da moraju biti sastavni dio ponude i kao takvi dostupni svim sudionicima na uvid. Predlaže da se žalba usvoji i omogući pristup informacijama.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zamolbom od 13. svibnja 2020. godine, zatražio od tijela javne vlasti kao naručitelja uvid u dokumentaciju otvorenog postupka javne nabave, evidencijski broj nabave 30-EU/18-DS, u kojem je sudjelovao kao nominirani podugovaratelj u šest ponuda ponuditelja/zajednica ponuditelja i to dokumentaciju pobrojanu u točkama 1., 2. i 3. osporenog rješenja, a koju je odabrani ponuditelj bio dužan dostaviti naručitelju sukladno dokumentaciji o nabavi prije potpisa ugovora o javnoj nabavi.

Uvidom u odgovor tijela javne vlasti, broj: 45/20 od 25. svibnja 2020. godine, proizlazi da je predmetni postupak javne nabave završio objavom rješenja Državne komisije, KLASA: UP/II-034-02/20-01/14, UR.BROJ: 354-1/20-13 od 6. veljače 2020. godine, čime je Odluka o odabiru postala izvršna, a postupak javne nabave i istek roka za žalbu su završili, te da gospodarski subjekt nema pravo na uvid u navedene dokumente jer nije bio dio postupka javne nabave, te da ne predstavljaju dokumente kojima se dokazuje nepostojanje razloga isključenja, već su dokumenti potrebni za izvršenje ugovora.

U žalbenom postupku izvršen je uvid u očitovanje žalitelja od 4. lipnja 2020. godine, te je utvrđeno da isti moli da mu se sukladno članku 333. Zakona o javnoj nabavi, a u vezi s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, omogući uvid u dokumentaciju zatraženu u dopisu od 13. svibnja 2020. godine.

Uvidom u požurnicu žalitelja od 9. rujna 2020. godine, proizlazi da ponovno traži da mu se omogući uvid u dokumentaciju zatraženu u dopisu od 13. svibnja 2020. godine.

Uvidom u obavijest tijela javne vlasti broj i znak: 2.5.1.1869-1/20; NB od 22. rujna 2020. godine, utvrđeno je da je tijelo javne vlasti obavijestilo žalitelja da se predmetni zahtjev sukladno članku 23. stavku 1. točki 6. Zakona o pravu na pristup informacijama ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je riječ o dokumentaciji koja čini cjelokupni spis predmeta postupka javne nabave.

U žalbenom postupku izvršen je uvid u žaliteljev zahtjev, zaprimljenim u tijelu javne vlasti dana 9. listopada 2020. godine, kojim je zatražio da mu se omogući uvid u dokumentaciju otvorenog postupka javne nabave sukladno odredbama čl. 310. Zakona o javnoj nabavi, primarno sve pobrojane isprave iz zahtjeva od 13. svibnja 2020. godine koje je odabrani ponuditelj bio dužan dostaviti tijelu javne vlasti sukladno dokumentaciji o nabavi te traži preuzimanje preslika tražene dokumentacije ili dostavu iste u elektroničkom obliku. Navodi se kako se ne traži uvid u cjelokupni spis predmeta već isključivo u isprave kako je navedeno u zahtjevu od 13. svibnja 2020. godine i od 4. lipnja 2020. godine.

Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da se u pogledu traženih informacija radi o dokumentima koje je odabrani ponuditelj tvrtka Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S. bila obvezna dostaviti nakon Odluke o odabiru u postupku javne nabave evidencijski broj nabave 30-EU/18-DS, broj objave u EOJN 2020/S OF6-0011362, Izvođenje radova na projektu „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica“.

U pogledu točke 1. osporenog rješenja u obrazloženju se navodi da je gospodarski subjekt Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S. registriran u Turskoj te da tijelo javne vlasti ne posjeduje Izvadak iz sudskog registra Republike Hrvatske niti da je isto primjenjivo jer je riječ o stranoj pravnoj osobi, da se s izmjenom Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ne inzistira na tome da stručnjaci budu upisani u odgovarajući imenik ovlaštenih voditelja građenja/radova te da nije ni bio uvjet natječaja javne nabave, te da u slučaju Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S. nije riječ o zajednici gospodarskih subjekata, tijelo javne vlasti ne posjeduje dokument o pravnom obliku ustrojstva zajednice.

U pogledu točke 2. osporenog rješenja u obrazloženju se navodi da je tijelo javne vlasti prilikom provođenja testa razmjernosti i javnog interesa utvrdilo da traženu dokumentaciju čine isključivo životopisi stručnjaka i potvrde o njihovom zapošljavanju koje odabrani ponuditelj ima na raspolaganju za provedbu sklopljenog ugovora te da bi se njihovom objavom izašlo iz okvira javnog interesa i da bi došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba.

U pogledu točke 3. osporenog rješenja u obrazloženju se navodi da je tražene dokumente odabrani ponuditelj bio obvezan dostaviti nakon Odluke o odabiru te da isti nisu bili dio postupka javne nabave, koji je završio objavom rješenja Državne komisije KLASA: UP/II-034-02/20-01/14, UR.BROJ: 354-1/20-13 od 6. veljače 2020. godine, čime je Odluka o odabiru u predmetnom postupku postala izvršna te je sukladno Zakonu o javnoj nabavi u trenutku dostave istih već nastao ugovorni odnos. Navodi se da tražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu i da bi omogućavanjem pristupa traženim informacijama mogla biti nanesena reputacijska šteta odabranom ponuditelju i naručitelju te da bi se posljedično mogao ugroziti proces dodjele bespovratnih sredstava iz fondova EU i status korisnika fondova EU.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Prema članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ako tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Prema odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Odredbom članka 16. stavka 3. istog Zakona propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. tog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljene su tražene informacije na CD-u (naziva: K-K radovi, uvid u spis) i u spisu predmeta (polica osiguranja).

S obzirom da iz spisa predmeta ne proizlazi da je žalitelju kao stranci omogućena dostupnost traženih informacija u smislu članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, potrebno je žaliteljev zahtjev razmotriti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

U pogledu navoda iz pobijanog rješenja iz kojih proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne može dati tražene informacije iz razloga što iste predstavljaju poslovnu tajnu, te da bi omogućavanjem pristupa traženim informacijama mogla biti nanesena reputacijska šteta odabranom ponuditelju i naručitelju te ugroziti proces dodjele bespovratnih sredstava iz fondova EU i do štete za gospodarske interese, navedeni zaključak se ne može prihvatiti iz sljedećih razloga.

Odredbom članka 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07) propisano je da stupanjem na snagu toga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka (“Narodne novine“, broj 108/96) osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog Zakona. Glava 8. odnosi se na poslovnu tajnu, dok se glava 9. odnosi se profesionalnu tajnu.

Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koje predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

U žalbenom postupku izvršen je uvid u odredbu članka 11. stavka 1. Pravilnika o zaštiti tajnosti podataka u HŽ infrastrukturi (Službeni vjesnik HŽ Hrvatske željeznice holding d.o.o., broj 5/10 i Službeni vjesnik HŽ Infrastrukture d.o.o., broj 4/19) kojom je propisano da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili tim Pravilnikom, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za zaposlenike, poslovne interese i/ili ugled Društva. U stavku 2. istoga članka propisano je da su poslovna tajna u smislu Pravilnika podaci nastali (kreirani) u okviru Društva, ili u poslovnom odnosu Društva s drugim pravnim i fizičkim osobama, a ne spadaju u skup podataka iz članka 8. toga Pravilnika. Članak 8. istog Pravilnika odnosi se na klasificirane podatke.

Uvidom u Registar ugovora za prvostupanjsko tijelo, a koji je dostupan u Elektroničkom oglasniku javne nabave na poveznici https://eojn.nn.hr/Oglasnik/ utvrđeno da je predmetni postupak javne nabave naveden pod evidencijskim brojem 30-EU/18-DS, Izvođenje radova na projektu „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica“ te da su navedeni podaci o ugovaratelju, datumu sklapanja ugovora, cijeni (2.418.073.115,76kn bez PDV-a), roku na koji je sklopljen.

Izvršen je uvid u Dokumentaciju o nabavi za otvoreni postupak javne nabave, evidencijski broj nabave: 30-EU/18-DS, Izvođenje radova na projektu „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica“ iz studenog 2018. godine, gdje se u točki 6.2. Sadržaj ponude navodi pod a) što sve ponude moraju sadržavati, pod b) dostava ažuriranih popratnih dokumenata (do Odluke o odabiru) te pod c) dostava ostalih dokumenata (nakon izvršnosti Odluke o odabiru, a do potpisa Ugovora) koje je ponuditelj koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu dužan dostaviti naručitelju do potpisa ugovora. Nadalje, u točki 6.2.c. navodi se kako se smatra da je ugovor o javnoj nabavi sklopljen na dan izvršnosti Odluke o odabiru, a da iznimno, sukladno članku 307. Zakona o javnoj nabavi (ZJN 2016.), ako prvotno odabrani ponuditelj nakon donošenja Odluke o odabiru ne dostavi sve što je naručitelj propisao točkom 6.2.c. te Dokumentacije o nabavi, smatrat će se da je ponuditelj odustao od svoje ponude te će naručitelj, sukladno članku 263. ZJN 2016., ponovno rangirati ponude i izvršiti njegovu provjeru, ne uzimajući u obzir ponudu prvotno odabranog ponuditelja i na temelju kriterija za odabir ponude donijeti novu Odluku o odabiru ili, ako postoje razlozi, poništiti postupak javne nabave. Nadalje, izvršen je uvid u točku 9.1. Uvjeti za izvršenje ugovora u kojoj se navodi da je ponuditelj koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu dužan naručitelju prije potpisa ugovora dostaviti dokumente potrebne za obavljanje djelatnosti građenja propisane Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, zatim dokument potreban za obavljanje stručnih geodetskih poslova, zatim dokumente vezano za stručnjake koji su potrebni za provedbu ugovora te dostaviti naručitelju policu osiguranja za pokriće odgovornosti iz djelatnosti gradnje.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da dokumenti iz točke 6.2.c. Dostava ostalih dokumenata (nakon izvršnosti Odluke o odabiru, a do potpisa Ugovora) i točke 9.1. Uvjeti za izvršenje ugovora Dokumentacije o nabavi, odnosno dokumenti koje je odabrani ponuditelj trebao dostaviti nakon izvršnosti Odluke o odabiru, a do sklapanja ugovora o javnoj nabavi, predmet žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama iz osporenog rješenja.

HŽ Infrastruktura d.o.o. je trgovačko društvo osnovano za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 20. srpnja 2006. godine temeljem članka 1. stavka 1. i članka 3. Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ – Hrvatske željeznice d. o. o. („Narodne novine“, broj 153/05 i 57/12) i u vlasništvu je Republike Hrvatske.

Odredbom članka 52. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj 120/16) propisano je da gospodarski subjekt u postupku javne nabave smije na temelju zakona, drugog propisa ili općeg akta određene podatke označiti tajnom, uključujući tehničke ili trgovinske tajne te povjerljive značajke ponuda i zahtjeva za sudjelovanje. Prema stavku 2. istoga članka ako je gospodarski subjekt neke podatke označio tajnima, obvezan je navesti pravnu osnovu na temelju koje su ti podaci označeni tajnima. U stavku 3. istoga članka propisano je da gospodarski subjekt ne smije označiti tajnom: cijenu ponude, troškovnik, katalog, podatke u vezi s kriterijima za odabir ponude, javne isprave, izvatke iz javnih registara te druge podatke koji se prema posebnom zakonu ili podzakonskom propisu moraju javno objaviti ili se ne smiju označiti tajnom.

Ukazuje se na odredbu članku 20. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti tajnosti podataka prema kojoj je pravna osoba dužna čuvati kao tajnu i podatke koji sadrže ponude na natječaj, do objavljivanja rezultata natječaja. Kako je u konkretnom slučaju okončan postupak javne nabave, tada se prvostupanjsko tijelo ne može s uspjehom pozivati na zaštitu poslovne tajne.

Prema članku 55. Zakona o javnoj nabavi odredbe toga poglavlja ne dovode u pitanje primjenu drugih odredaba toga Zakona, posebice onih koje se odnose na objavljivanje obavijesti o dodjeli ugovora te na sadržaj odluka i zapisnika koje naručitelj dostavlja gospodarskim subjektima te odredaba posebnih propisa, posebice onih kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

Sukladno članku 333. stavku 5. istoga Zakona javni naručitelj obvezan je omogućiti pristup dokumentaciji i ugovorima ili okvirnim sporazumima sukladno zakonu kojim se uređuje pravo na pristup informacijama. Stavkom 6. istog članka propisano je da iznimno od stavka 5. toga članka, javni naručitelj može uskratiti pristup određenim dokumentima ili podacima u mjeri i uz uvjete propisane posebnim zakonima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama, tajnost podataka te zaštita osobnih podataka.

Odredbom članka 310. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi propisano je da je javni naručitelj obvezan nakon dostave odluke o odabiru ili poništenju do isteka roka za žalbu, na zahtjev natjecatelja ili ponuditelja, omogućiti uvid u cjelokupnu dokumentaciju dotičnog postupka, uključujući zapisnike, dostavljene ponude ili zahtjeve za sudjelovanje, osim u one dokumente koji su označeni tajnim.

Napominje se da se odredba članka 310. Zakona o javnoj nabavi odnosi na mogućnost uvida u dokumentaciju postupka javne nabave nakon dostave odluke o odabiru ili poništenju do isteka roka za žalbu, a iz spisa predmeta proizlazi da je prema Dokumentaciji o nabavi i to u točki 6.2.c. Uputa ponuditeljima i u točki 9.1. Uvjeti za izvršenje ugovora, izabrani ponuditelj dužan dostaviti nakon izvršnosti odluke o odabiru, a prije potpisa Ugovora, dokumente koji se odnose na realizaciju samog projekta, tehničke i sigurnosne značajke proizvoda koji će koristiti prilikom izvršenja radova, potvrde željezničkih uprava o korištenju tih proizvoda, certifikate kvalitete za proizvodnju ključnih proizvoda i sklopova (tračnica, skretnica i sl.), dokaze o raspolaganju propisanom mehanizacijom, dokaze o ispunjavanju stručnih uvjeta stručnjaka koji će raditi na navedenom projektu.

Stoga, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da važnost navedenih dokumenata proizlazi iz činjenice da je tijelo javne vlasti kao naručitelj u postupku javne nabave sklapanje ugovora o javnoj nabavi uvjetovalo dostavom tih dokumenata koji dokazuju da odabrani ponuditelj ispunjava uvjete za izvršenje radova utvrđenih u postupku javne nabave „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica“.

U konkretnom slučaju radi se o informacijama vezanim za postupak javne nabave, pri čemu se ukazuje da je Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj UsII-285/19 od 27. studenog 2019. godine potvrdio stajalište Povjerenika za informiranje da načelo transparentnosti u djelovanju tijela javne vlasti podrazumijeva da javnosti ima pravo preispitivati u koju svrhu se koriste javna sredstva. Nadalje, ukazuje se da je Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj UsII-393/19-6 od 5. rujna 2019. godine naveo da tijela javne vlasti ne mogu sprječavati pristup informacijama pozivajući se na poslovnu tajnu privatno pravnih osoba, a privatno pravne osobe koje ulaze u ugovorne odnose s tijelima javne vlasti bi morale biti svjesne posljedica vezanih uz pristup informacijama koje mogu proizići iz takvih ugovornih odnosa u smislu da podliježu odgovarajućoj kontroli javnosti.

Vezano za obrazloženje osporenog rješenja da je sva dokumentacija od interesa javnosti za predmetnu javnu nabavu objavljena na stranicama Elektroničkog oglasnika javne nabave, važno je napomenuti sljedeće: činjenica da samo za određene informacije postoji obveza objave sukladno propisima o javnoj nabavi, ne znači da se presumira da za ostale informacije ne prevladava javni interes (koji se utvrđuje u svakom konkretnom slučaju), pri čemu treba voditi računa o odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da u postupcima javne nabave koje provode tijela javne vlasti dolazi do potrošnje javnih sredstava.

Prema mišljenju Povjerenika za informiranje za tražene informacije postoji interes javnosti jer se iste odnose na raspolaganje javnim sredstvima. Stoga, javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom na što se troše javna sredstva, s obzirom da na temelju tih dokumenata odabrani ponuditelj dokazuje da ispunjava uvjete potrebne za izvršenje predmeta javne nabave, stoga radi se o informacijama koje ne mogu predstavljati poslovnu tajnu u smislu odredbi članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, iz kojeg razloga se žalitelju omogućuje pristup traženim informacijama.

Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje smatra da tražene informacije predstavljaju informacije od javnog značaja, jer se omogućavanjem pristupa navedenim informacijama jača načelo transparentnosti u djelovanju tijela javne vlasti kroz mogućnost da građani imaju uvid u informacije koje upućuju na raspolaganje javnim sredstvima.

Stoga se u odnosu na informacije navedene pod točkom 2. izreke ovog rješenja, žalitelju u cijelosti omogućuje pristup istima, s obzirom da u žalbenom postupku nije utvrđeno postojanje zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U žalbenom je postupku utvrđeno da traženi dokumenti sadrže i određene osobne podatke (imena i prezimena, potpisi fizičkih osoba, adrese) te je trebalo ispitati može li se žalitelju u cijelosti ili djelomično omogućiti pristup traženim podacima, imajući u vidu odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Iz spisa predmeta proizlazi da je tijelo javne vlasti u točki 2. osporenog rješenja odbilo zahtjev za pristup informacijama žalitelja zbog zaštite osobnih podataka, međutim tijelo javne vlasti nije uzelo u obzir odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da ako tražene informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. toga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Naime, predmet zahtjeva žalitelja su dokumenti koje je odabrani ponuditelj obvezan dostaviti naručitelju kao uvjet sklapanja ugovora o javnoj nabavi, a činjenica što isti sadrže i osobne podatke, ne može biti razlog za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama u cijelosti.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.

Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na podatke navedene u točki 3. izreke ovog rješenja (u odnosu na koje je zahtjev odbijen) ne prevladava javni interes za omogućavanjem pristupa istim, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u njihov privatni život, posebno imajući u vidu da se ne radi o odgovornim osobama naručitelja i ponuditelja, iz kojeg razloga je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke.

Napominje se kako tijela javne vlasti imaju pravo postupiti u smislu članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno imaju pravo tražiti od korisnika naknadu stvaranih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, sukladno članku 17. tog Zakona, kao i naknadu troškova dostave tražene informacije, prema Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14) koje je donio Povjerenik za informiranje.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je riješiti kao pod točkama 1.-4. izreke ovog rješenja.

U pogledu točke 1. osporenog rješenja kojim je tijelo javne vlasti odbacilo zahtjev za pristup informacijama žalitelja kojim je tražio izvadak iz sudskog registra Republike Hrvatske iz kojeg mora biti vidljivo da je gospodarski subjekt registriran za obavljanje djelatnosti građenja, potvrdu (o podacima iz imenika, upisnika, evidencija ili zbirke isprava) nadležne Hrvatske komore za ovlaštenog voditelja građenja zaposlenika gospodarskog subjekta, koja mora sadržavati sljedeće podatke: naziv tvrtke zaposlenja, navod o aktivnom statusu ovlaštenog člana, navod da nije izrečena mjera zabrane obavljanja poslova, dokaze da su stručnjaci 1 - 8 upisani u odgovarajući Imenik ovlaštenih voditelja građenja/radova ili u Evidenciju stranih ovlaštenih osoba te u slučaju zajednice gospodarskih subjekata - dokument o pravnom obliku ustrojstva zajednice (potpisan i ovjeren od svih članova zajednice gospodarskih subjekata), proizlazi da tijelo javne vlasti kao naručitelj u postupku predmetne javne nabave ne posjeduje tražene informacije jer se radi o stranoj pravnoj osobi, da se u konkretnom slučaju ne radi o zajednici gospodarskih subjekata te da se temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, broj 118/18) ne traži uvjet upisa u odgovarajući imenik ovlaštenih voditelja građenja/radova.

Prema odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informacije te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

S obzirom da iz spisa predmeta proizlazi da tijelo javne vlasti ne posjeduje tražene informacije iz točke 1. osporenog rješenja, Povjerenik za informiranje je zaključio da je prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kada je u točki 1. odbacilo žaliteljev zahtjev, s obzirom na to da ne posjeduje tražene informacije te nema saznanja gdje se informacija nalazi. Posebno se naglašava da nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji.

Prema odredbi članka 116. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, drugostupanjsko će tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao pod točkom 5. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan