KLASA: UP/II-008-07/20-01/1151
URBROJ: 401-01/03-21-3
Zagreb, 2. prosinca 2021. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Kliničkog bolničkog centra Zagreb KLASA: 4.5.1-20/2936-3 od 1. listopada 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Kliničkog bolničkog centra Zagreb KLASA: 4.5.1-20/2936-3 od 1. listopada 2020. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici sljedećih dokumenata odabrane kandidatkinje:
- životopisu na način da se na istom prekrije podatak o adresi, broju mobitela, adresi elektroničke pošte i radnom iskustvu, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,
- svjedodžbi o završnom ispitu Srednje škole Čapljina, Čapljina, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina, Ur.broj: 02-2-0302-679/2010. od 24. lipnja 2010. godine, na način da se na istoj prekrije podatak o matičnom broju, JMBG-u, imenu roditelja, datumu rođenja, mjestu, općini i državi rođenja, državljanstvu, narodnosti, nazivu završene osnovne škole, datumu upisa u obrazovni program, razdoblju polaganja završnog ispita, postignutom uspjehu po predmetima te općem uspjehu na završnom ispitu, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,
- rješenju Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih KLASA: UP/I-602-05/19-01/1159, URBROJ: 332-07Č03/1-19-02 od 19. prosinca 2019. godine na način da se na istom prekrije podatak o adresi, datumu rođenja, mjestu i državi rođenja, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,
- izjavi odabrane kandidatkinje o poznavanju rada na računalu od 20. srpnja 2020. godine na način da se na istoj prekrije podatak o adresi, broju mobitela, adresi elektroničke pošte, datumu rođenja, mjestu i državi rođenja i vlastoručnom potpisu, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,
- svjedodžbi o završenom razredu Srednje škole Čapljina, Čapljina, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina od 19. lipnja 2007. godine na način da se na istoj prekrije podatak o broju matične knjige, imenu roditelja, datumu rođenja, mjestu, općini i državi rođenja, državljanstvu, nacionalnosti, školskoj godini i rednom broju pohađanja prvog razreda, svim predmetima i ocjenama iz svih predmeta osim predmeta informatika, postignutom vladanju, ukupno uspjehu o završenom prvom razredu, ukupnom broju izostanaka i broju neopravdanih izostanaka, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,
- tablici s rezultatima testiranja za radno mjesto samostalni referent operativne nabave na način da se na istom prekrije podatak o datumu rođenja i iskustvu, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Nalaže se Kliničkom bolničkom centru Zagreb da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem u točki 1. djelomično je odobren zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 25. rujna 2020. godine neposrednim uvidom u dokumentaciju ......... vezano za natječaj za prijam u radni odnos na radno mjesto Samostalni referent operativne nabave u Službi nabave i opskrbe, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da prvostupanjsko tijelo smatra da se radi o informacijama koja su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, dok je u točki 2. djelomično odbijen zahtjev za pristup informacijama žalitelja kojim je tražio presliku rezultata testiranja kandidata Tamare Obradovac za prijam u radni odnos, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. i točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da prvostupanjsko tijelo smatra da se radi o informacijama koje predstavljaju profesionalnu tajnu i koja su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu, i to u pogledu točke 1. osporenog rješenja navodi kako se javljao na natječaje u druge javne ustanove te da mu je omogućeno dostavljanje kopije dokumenata sa skrivenim pojedinim dijelovima (adresa, OIB i ostalo GDPR) te da ne vidi razlog da isto dobije od prvostupanjskog tijela na e-mail kako bi bio informiran o stručnim kvalifikacijama i bivšim radnim mjestima i odgovornostima odabranog kandidata za radno mjesto Samostalni referent operativne nabave te stoga moli dostavu (sa skrivenim GDPR dijelovima) kopije životopisa s ranijim poslodavcima i radnim mjestom, kopije završene svjedodžbe, kopije „dokaza o poznavanju rada na računalu“ te u pogledu točke 2. osporenog rješenja moli dostavu (sa skrivenim GDPR dijelovima) rezultata testiranja odabranog kandidata za radno mjesto Samostalni referent operativne nabave. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 25. rujna 2020. godine od prvostupanjskog tijela tražio presliku dokumenata iz natječaja predloženog kandidata (.........) za prijam u radni odnos po natječaju od 17. srpnja 2020. za radno mjesto Samostalni referent operativne nabave u Službi nabave i opskrbe: 1. Kopija životopisa predloženog kandidata za prijam u radni odnos, 2. Kopija završne svjedodžbe predloženog kandidata za prijam u radni odnos, 3. Kopija dokaza o poznavanju rada na računalu predloženog kandidata za prijam u radni odnos i 4. Kopija rezultata testiranja predloženog kandidata za prijam u radni odnos.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Prema odredbi članka 16. stavka 1. istog Zakona tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljene su informacije koje su predmet postupka, a koje su detaljno opisane u točki 2. ovog rješenja.
Iz dostavljene odluke o izboru kandidata na radno mjesto samostalnog referenta operativne nabave u Službi nabave i opskrbe Kliničkog bolničkog centra Zagreb, KLASA: 4.5.1.-20/3054-2 od 24. rujna 2020. godine, proizlazi da je odabrana kandidatkinja .......... U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je u točki 2. osporenog rješenja došlo do očite pogreške kod pisanja prezimena odabrane kandidatkinje te umjesto Obradovac trebalo je pisati Obradović.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da se zatražene informacije iz točke 1. odnose na osobne podatke, dok se zatražene informacije iz točke 2. odnose na osobne podatke i da djelomično predstavljaju i profesionalnu tajnu. U pogledu točke 1. osporenog rješenja proizlazi da se žaliteljevu zahtjevu pod točkom 1., 2. i 3. djelomično udovoljava jer sudionici natječajnog postupka imaju pravo uvida u osobne podatke izabranog kandidata provedenog natječaja i to u one osobne podatke kojima se dokazuje da izabrani kandidat zadovoljava sve uvjete natječaja te se žalitelju omogućava samo uvid i to u one osobe podatke koji su nužni i relevantni za ispunjenje uvjeta iz natječaja (dokaz o stručnoj spremi i kvalifikacijama) dok se uvid u ostale osobne podatke izabranog kandidata (privatna adresa, kontakt podaci) i sve one podatke koji nisu relevantni za natječaj nije moguće dati s obzirom na karakter osobnih podataka. U pogledu točke 2. osporenog rješenja proizlazi da zatražene informacije iz žaliteljevog zahtjeva pod točkom 4. ne predstavljaju informacije nužne za ostvarivanje javnog interesa, već da se odnose na osobne podatke pojedinca zaštićene propisima o zaštiti osobnih podataka koji sukladno zakonu predstavljaju i profesionalnu tajnu. Navodi se da rezultat psihologijskog testiranja temeljem Zakona o psihološkoj djelatnosti i smjernica Hrvatskog psihološkog društva predstavlja profesionalnu tajnu.
Navedeni stav prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Uvidom u zahtjev za pristup informacijama utvrđeno je da je žalitelj zatražio dostavljanje preslike dokumenata koji sadrže traženu informaciju.
Člankom 17. stavkom 2. alinejom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti obvezna omogućiti pristup informacijama uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenata.
Uzimajući u obzir navedenu odredbu, jasno je da se pristup informacijama ostvaruje dobivanjem preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju, a što je žalitelj zahtjevom i zatražio.
Naime, kad bi se pristup informacijama samo omogućavao uvidom u informacije, bez preslika istih, izgubio bi se smisao Zakona o pravu na pristup informacijama.
Sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama korisnik ima pravo javno iznositi informaciju kojom raspolaže sukladno odredbama navedenog Zakona.
Ako korisnik ne bi imao presliku informacije, javno iznošenje informacije bi se svelo na iznošenje zabilješki o informacijama u koje su korisnici izvršili uvid, te na taj način ne bi mogla biti ostvarena svrha Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno pravo svake fizičke i pravne osobe da pod jednakim uvjetima dobiju informaciju sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
U odnosu na pozivanje prvostupanjskog tijela na zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, ističe se kako slijedi.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.
Uvidom u tekst natječaja od 17. srpnja 2020. godine, koji je objavljen na internetskim stranicama prvostupanjskog tijela, utvrđeno je da su kandidati za radno mjesto pod točkom 9. – samostalni referent operativne nabave u Službi nabave i opskrbe (a koje je predmet ovog postupka), trebali ispunjavati sljedeće uvjete: završena srednja škola općeg, upravnog ili ekonomskog smjera te poznavanje rada na računalu te da su kandidati bili dužni priložiti sljedeće dokumente: životopis, presliku završne svjedodžbe i dokaza o poznavanju rada na računalu. U tekstu natječaja se navodi da će se prije donošenja odluke o odabiru, kandidati koji ispunjavaju formalne uvjete prema Odluci Ravnatelja mogu biti testirani u svrhu provjere znanja, vještina i sposobnosti bitnih za obavljanje poslova radnog mjesta za koje se kandidiraju.
Iz navedenog teksta natječaja proizlazi da za radno mjesto samostalnog referenta operativne nabave nije potrebno radno iskustvo.
S obzirom da će se sredstva za rad odabranog kandidata financirati iz javnih sredstava, Povjerenik za informiranje smatra da javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom ispunjava li odabrani kandidat uvjete iz natječaja.
Uvidom u životopis odabrane kandidatkinje utvrđeno je da isti sadrži podatak o adresi, broju mobitela, adresi elektroničke pošte i radnom iskustvu.
Uvidom u svjedodžbu o završnom ispitu odabrane kandidatkinje utvrđeno je da ista sadrži podatak o matičnom broju, JMBG-u, imenu roditelja, datumu rođenja, mjestu, općini i državi rođenja, državljanstvu, narodnosti, nazivu završene osnovne škole, datumu upisa u obrazovni program, razdoblju polaganja završnog ispita, postignutom uspjehu po predmetima te općem uspjehu na završnom ispitu, te imenu i prezimenu razrednika i ravnatelja.
Iz rješenja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih proizlazi da isto sadrži podatke o adresi, datumu rođenja, mjestu i državi rođenja odabrane kandidatkinje.
Uvidom u izjavu odabrane kandidatkinje o poznavanju rada na računalu utvrđeno je da ista sadrži podatak o adresi, broju mobitela, adresi elektroničke pošte, datumu rođenja, mjestu i državi rođenja i vlastoručnom potpisu.
Uvidom u svjedodžbu o završenom razredu odabrane kandidatkinje utvrđeno je da ista sadrži podatak o broju matične knjige, imenu roditelja, datumu rođenja, mjestu, općini i državi rođenja, državljanstvu, nacionalnosti, školskoj godini i rednom broju pohađanja prvog razreda, svim predmetima i ocjenama iz svih predmeta, postignutom vladanju, ukupnom uspjehu o završenom prvom razredu, ukupnom broju izostanaka i broju neopravdanih izostanaka, te o imenu i prezimenu razrednika i ravnatelja.
Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku temeljem ovlaštenja iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje u odnosu na navedene osobne podatke koji su izričito navedeni u točki 2. izreke smatra da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedene osobe. U odnosu na ocjene koje su sadržane u navedenim svjedodžbama ukazuje se da je u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: USII-194/18 od 4. listopada 2018. godine zauzet stav da u odnosu na podatke o ocjenama prevladava potreba zaštite na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, što je primijenjeno i na konkretan slučaj. Stoga je temeljem članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke.
U odnosu na ime i prezime razrednika i ravnatelja utvrđeno je da se radi o osobama koje potpisuju svjedodžbu kao javnu ispravu tako da u odnosu na te podatke ne prevladava potreba ograničenja iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U odnosu na podatke o radnom iskustvu odabrane kandidatkinje, Povjerenik za informiranje ističe da u odnosu na isto ne prevladava javni interes, već potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da iz teksta natječaja proizlazi da za radno mjesto samostalnog referenta operativne nabave proizlazi nije potrebno radno iskustvo.
U pogledu žaliteljevog zahtjeva za dostavom preslike rezultata testiranja odabrane kandidatkinje, u drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je u natječajnom postupku proveden usmeni razgovor, testiranje rada na računalu, poznavanje engleskog jezika i psihologijsko testiranje.
Povjerenik za informiranje smatra kako je potrebno omogućiti pristup informacijama o rezultatu testiranja odabrane kandidatkinje i to podatak o ukupnom broju bodova koji je ostvarila odabrana kandidatkinja, kao i podatke o bodovima ostvarenim temeljem životopisa/ocjene, usmenog razgovora, testiranja rada na računalu, poznavanja engleskog jezika i psihološkog testiranja. U pogledu podataka u tablici o ostvarenim bodovima u natječajnom postupku za odabranu kandidatkinju o godini rođenja i radnom iskustvu, koji su izričito navedeni u točki 2. izreke, Povjerenik za informiranje smatra da ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedene osobe, pa je temeljem članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke.
U odnosu na pozivanje tijela javne vlasti na profesionalnu tajnu, potrebno je istaknuti da je člankom 18. Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 98/19) propisano da je podatke o osobnom ili obiteljskom životu korisnika psiholoških usluga ovlašteni psiholog dužan čuvati kao profesionalnu tajnu. Međutim, u konkretnom slučaju nije moguće primijeniti institut profesionalne tajne, jer se isti odnosi isključivo na psihologe, a ne i na prvostupanjsko tijelo. Osim toga, tablica sadržava broj bodova na testiranju te ne sadrži podatke o tome što je bilo predmet testiranja niti koji su bili rezultati.
Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je riješiti kao pod točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan