KLASA: UP/II-008-07/21-01/931

URBROJ: 401-01/03-21-2

Zagreb, 20. prosinca 2021. godine

 

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o., Klasa: ZGH-09-21-1170, Ur. broj: 01-01-02/20-21-2 od 29. studenoga 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

1.    Poništava se rješenje trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o., Klasa: ZGH-09-21-1170, Ur. broj: 01-01-02/20-21-2 od 29. studenoga 2021. godine u dijelu u kojem ......... nije omogućen pristup podatku o imenu i prezimenu odabranog kandidata na natječaju za direktora trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja d.o.o.

2.    Obavještava se ......... da je podatak o imenu i prezimenu odabranog kandidata na natječaju za direktora trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. javno dostupan na poveznici https://www.zgh.hr/aktualnosti-10/novosti-170/imenovani-novi-voditelji-podruznica-i-vrsitelji-duznosti-u-zagrebackom-holdingu/11546.

3.    Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o., Klasa: ZGH-09-21-1170, Ur. broj: 01-01-02/20-21-2 od 29. studenoga 2021. godine u preostalom dijelu kao neosnovana.

 

O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 16. studenoga 2021. godine, u dijelu u kojem je od trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. pod točkom 3. navedenog zahtjeva zatražio popis kandidata (ime i prezime) koji su se javili na javni natječaj za Direktora/ice TD Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su informacije koje se odnose na popis kandidata koji su se prijavili na predmetni natječaj zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da istu ulaže zbog pogrešne primjene zakona i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te nelogičnosti, s obzirom da se prvostupanjsko tijelo pozvalo na ograničenje prava na pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obrazloženjem da podaci prikupljeni u jednu svrhu ne mogu biti raspoloživi za drugu svrhu. Žalitelj ukazuje na to da se tražena informacija odnosi na završene i verificirane javne činjenice odnosno na natječaj koji je završen, da se zaštita imena i prezimena pojedinca ne odnosi na zaštitu interesa privatnih osoba koje su u statusu kandidata, jer završetkom natječaja oni to više ne mogu biti. Također, navodi kako je u javnom interesu učiniti dostupnim imena i prezimena kandidata, s obzirom da se radi o upravljačkim pozicijama na lokalnoj razini koje se financiraju javnim novcem, tim više što je za neka radna mjesta natječaj poništen i raspisani novi, drugačiji uvjeti, a što bi po žalitelju značilo da isto tijelo javne vlasti za isto radno mjesto u istom vremenskom razdoblju bira kandidate prema različitim kriterijima, pa da stoga kod testa razmjernosti prevladava javni interes. Od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje te mu omogući pristup traženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 16. studenoga 2021. godine od trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. zatražio da mu se dostave sljedeći podaci: 1. Koliko se kandidata/kandidatkinja javilo za radno mjesto Direktora/ice TD Vodoopskrba i odvodnja d.o.o.? 2. Koliko je kandidata zadovoljilo sve formalne uvjete za radno mjesto Direktora/ice TD Vodoopskrba i odvodnja d.o.o.? i 3. Popis kandidata (ime i prezime) koji su se javili na natječaj za Direktora/icu TD Vodoopskrba i odvodnja d.o.o.?

Nadalje, utvrđeno je da je trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. u odnosu na točku 3. predmetnog zahtjeva donio osporeno rješenje Klasa: ZGH-09-21-1170, Ur. broj: 01-01-02/20-21-2 od 29. studenoga 2021. godine, kojim je odbio zahtjev u tom dijelu iz razloga što su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

U odnosu na točke 1. i 2. zahtjeva prvostupanjsko tijelo je žalitelju dostavilo tražene informacije, a što proizlazi iz elektroničke poruke tijela javne vlasti od 30. studenog 2021. godine.

U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je u odnosu na prve dvije točke zahtjeva u zakonski propisanom roku udovoljeno podnositelju dostavom traženih podataka, ali da je u pogledu 3. točke zahtjev odbijen, s obzirom da tijela javne vlasti sukladno članku 15. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama mogu ograničiti pristup informacijama ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka te su u nastavku kao pravni temelj za navedeno citirane odredbe Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka).

U žalbenom postupku, dana 13. prosinca 2021. godine Povjereniku za informiranje dostavljen je spis po žalbi žalitelja na nadležno postupanje, a čiji su sastavni dio bilješka o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa te informacija koja je predmet ovog postupka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.

U žalbenom postupku izvršen je uvid u popis kandidata koji je predmet ovog postupka, a iz javno dostupnih podatka na poveznici https://www.zgh.hr/aktualnosti-10/novosti-170/imenovani-novi-voditelji-podruznica-i-vrsitelji-duznosti-u-zagrebackom-holdingu/11546 proizlazi da je objavljen podatak o imenu i prezimenu izabranog kandidata na natječaju za direktora trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja d.o.o.

Povjerenik za informiranje posebno ističe da je žalitelj tražio popis svih kandidata, što uključuje izabrane i neizabrane kandidate.

Prema ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje i upravnosudskoj praksi, podatak o imenu i prezimenu izabranog kandidata ne predstavlja podatak u odnosu na koji prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, već prevladava javni interes s obzirom na to da će se rad izabranog kandidata financirati iz sredstava tijela javne vlasti.

Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (“Narodne novine”, broj 47/09) trebalo je poništiti prvostupanjsko rješenju u dijelu koji se odnosi na izabranog kandidata.

Kako je podatak o imenu i prezimenu izabranog kandidata javno dostupan, Povjerenik za informiranje je riješio ovu upravnu stvar na temelju odredbe članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama na način da je žalitelju izdao obavijest da je tražena informacija javno objavljena, iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkama 1. i 2. izreke ovog rješenja.

U odnosu na imena i prezimena neizabranih kandidata, ističe se kako slijedi.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Uvodna odredba broj 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala biti zakonita i poštena.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

U odnosu na imena i prezimena kandidata koji su se prijavili na predmetni natječaj za radno mjesto direktora trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. i na istom nisu izabrani, ističe se da osnovano prvostupanjsko tijelo navodi da u odnosu na te osobne podatke ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informacijama, zbog zaštite osobnih podataka. Naime, prijavljeni kandidati u konkretnom slučaju nisu primljeni na radno mjesto u tijelu javne vlasti i neće biti plaćeni za svoj rad iz javnih sredstava, pa je stoga u žalbenom postupku zaključeno kako ne postoji javni interes za dobivanjem navedenih informacija, već postoji samo žaliteljev osobni interes.

Osim toga, ukazuje se na ustaljenu praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, izraženu u presudama poslovni broj UsII-282/19 od 3. srpnja 2019. godine i UsII-338/17 od 14. ožujka 2018. godine, a u kojim slučajevima je potvrđen stav Povjerenika za informiranje da u odnosu na podatke neizabranih kandidata (što uključuje i ime i prezime tih kandidata) ne prevladava javni interes, već potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Stoga je na temelju provedenog žalbenog postupka drugostupanjsko tijelo utvrdilo da razlozi koje žalitelj navodi u žalbi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženoj informaciji za koju ne postoji širi javni interes osim interesa žalitelja, da je prvostupanjski postupak proveden u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te da je osporeno rješenje pravilno i osnovano na zakonu, s obzirom da u konkretnom slučaju iskazani privatni interes žalitelja ne može biti stavljen ispred zaštite privatnosti pojedinaca te je se zbog zaštite osobnih podataka ne može žalitelju omogućiti pristup zatraženim informacijama.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao pod točkom 3. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                                POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan