URBROJ: 401-01/03-21-5
Zagreb, 9. prosinca 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Borovo d.d. Broj: B-IP-2021-0684 od 21. listopada 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Borovo d.d. Broj: B-IP-2021-0684 od 21. listopada 2021. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup informaciji koliko je iznosila bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti (svi zaposleni) i broj osoba kojim je isplaćena bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti (broj zaposlenih) za siječanj, ožujak, lipanj i kolovoz 2021. godine.
3. Odobrava se ......... pravo na pristup informaciji koliko je iznosila bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti po pojedinom direktoru/predsjedniku uprave/članu uprave za siječanj, ožujak, lipanj i kolovoz 2021. godine.
4. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama obrazaca JOPPD – stranica A za isplatu plaća za siječanj, ožujak, lipanj i kolovoz 2021. godine, na način da se prekrije privatna adresa elektroničke pošte ovlaštene osobe koja je sastavila i potpisala obrazac JOPPD – stranica A za ožujak, lipanj i kolovoz 2021. godine, te se u tim dijelovima zahtjev odbija.
5. Nalaže se trgovačkom društvu Borovo d.d. da postupi sukladno točki 2., 3. i 4. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem trgovačkog društva Borovo d.d. odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio informacije za siječanj, ožujak, lipanj i kolovoz 2021. godine koliko je iznosila bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti za navedeni mjesec (svi zaposleni), broj osoba kojima je isplaćena bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti za navedeni mjesec (broj zaposlenih) i obrazac JOPDD stranica A koji je poslan Poreznoj pravi za isplatu plaća za navedene mjesece, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 2 i točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer je zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka i jer je informacija poslovna tajna. U izreci rješenja tijelo javne vlasti navodi da je sukladno članku 23. stavka 1. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama dana 22. listopada 2021. godine obavijestilo žalitelja da su informacije koliko je iznosila bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti za navedeni mjesec po pojedinom direktoru/predsjedniku uprave/članu uprave za siječanj, ožujak, lipanj i kolovoz 2021. godine, javno objavljene na stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u Registru dužnosnika (https://www.sukobinteresa.hr/hr/registar-dužnosnika).
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno utvrđenog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Navodi da tražene informacije predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima i da se primjenjuje odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, slijedom čega je isključena primjena ograničenja poslovne tajne. Nadalje navodi da podaci o bruto plaći ne sadrže niti jedan osobni podatak i da trebaju biti dostupni. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 9. listopada 2021. godine zatražio od tijela javne vlasti za mjesece siječanj, ožujak, lipanj i kolovoz 2021. godine sljedeće informacije: koliko je iznosila bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti (svi zaposleni), broj osoba kojima je isplaćena bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti (broj zaposlenih), koliko je iznosila bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti po pojedinom direktoru/predsjedniku uprave/članu uprave i obrazac JOPDD, stranica A, koji je poslan Poreznoj upravi za isplatu plaća za navedene mjesece.
Tijelo javne vlasti je pobijanim rješenjem odbilo žaliteljev zahtjev koji se odnosi na informacije koliko je iznosila bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti (svi zaposleni), broj osoba kojima je isplaćena bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti (broj zaposlenih) i obrazac JOPDD, stranica A, koji je poslan Poreznoj upravi za isplatu plaća za navedene mjesece. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da bi se davanjem zatraženih podataka povrijedile odredbe o poslovnoj tajni ili identificirala određena pravna osoba, odnosno da se daju njeni podaci i da treba uzeti u obzir da se tijelo javne vlasti bavi isključivo gospodarskom djelatnosti i da nije ovisno o proračunskim sredstvima. Navodi se da je proveden test razmjernosti i javnog interesa kojim je zaključeno da je potrebno ograničiti pristup informacijama u konkretnom slučaju jer javni interes ne prevladava u odnosu na štetu koja bi mogla nastati za zaštićene interese (povreda poslovne tajne i zaštite osobnih podataka) više osoba u ovom slučaju tijela javne vlasti. U odnosu na dio zahtjeva za pristup informacijama koliko je iznosila bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti po pojedinom direktoru/predsjedniku uprave/članu uprave u obrazloženju osporenog rješenja se navodi da je podatak javno objavljen i da je o istome obaviješten žalitelj sukladno članku 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama dana 22. listopada 2021. godine.
Iz pobijanog rješenja, odnosno provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes jer je informacija poslovna tajna, sukladno zakonu i jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje osobnih podataka.
Navedeni stav prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koje predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
U konkretnom slučaju, prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju, odnosno priloženom testu razmjernosti i javnog interesa, ne daje nikakve argumente u prilog omogućavanja pristupa traženoj informaciji, a svrha navedenog testa razmjernosti i javnog interesa svakako nije u tome da se pronađu razlozi za onemogućavanje pristupa informacijama. Slijedom navedenog, prvostupanjsko tijelo je pogrešno primijenilo odredbu članka 16. u vezi sa člankom 15. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Nadalje, prvostupanjsko tijelo uopće nije ispitivalo mogućnost primjene članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da će se, ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. navedenog članka, preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim.
Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. tog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Republika Hrvatska je većinski vlasnik tijela javne vlasti, odnosno sukladno javno objavljenim podacima na internetskoj stranici Centra za restrukturiranje i prodaju http://www.cerp.hr/portfelj-cerp-a/dionice-i-poslovni-udjeli/114, Republika Hrvatska je imatelj 99.99% dionica u tijelu javne vlasti.
U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid u tražene informacije te je utvrđeno da iste sadrže podatke o ukupnom bruto iznosu naknade plaće koje je tijelo javne vlasti isplatilo, o ukupnom broju zaposlenih kojima je isplaćena naknada plaće, o bruto iznosu naknade plaće predsjednika i člana uprave društva te podatke o ukupnom iznosu plaćenog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za tražene mjesece.
U drugostupanjskom postupku, Povjerenik za informiranje je utvrdio da ukupan iznos bruto naknade plaće, podatak o ukupnom broju zaposlenih, bruto iznos naknade plaće predsjedniku i članu uprave te ukupan iznos plaćenog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, predstavljaju podatak o raspolaganju javnim sredstvima te da su sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama tražene informacije dostupne javnosti bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.
U pogledu navoda tijela javne vlasti iz obrazloženja osporenog rješenja da se radi o informacijama koje predstavljaju poslovnu tajnu sukladno zakonskim i podzakonskim propisima, napominje se da je definicijom poslovne tajne iz članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, utvrđeno da poslovna tajna treba biti određena zakonom, propisom ili općim aktom, da treba imati određen sadržaj te da bi priopćavanjem neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese trgovačkog društva. U drugostupanjskom postupku nije utvrđeno da bi omogućavanjem pristupa traženim informacijama mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese tijela javne vlasti jer se radi o informacijama o ukupnom bruto iznosu naknade plaće, ukupnom broju zaposlenih te o ukupnom iznosu plaćenog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. S obzirom da se radi o tijelu javne vlasti u kojem Republike Hrvatske ima većinsko vlasništvo radi se o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima i iste ne mogu predstavljati poslovnu tajnu.
U pogledu navoda tijela javne vlasti iz obrazloženja osporenog rješenja kojim se odbija pristup traženim informacijama i priloženog testa razmjernosti i javnog interesa da se radi o informacijama zaštićenim zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka jer traženi podatak predstavlja skup osobnih podataka, a da povreda osobnih podataka znači kršenje sigurnosti koje dovodi do neovlaštenog otkrivanja osobnih podataka, potrebno je navesti sljedeće.
Člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) definirano je da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje.
Uvidom u dostavljene informacije o ukupnom bruto iznosu naknade plaće koje je tijelo javne vlasti isplatilo i ukupnom broju zaposlenih, utvrđeno je da tražena informacija sadrži zbroj svih isplaćenih naknada plaća za traženi mjesec i ukupan broj zaposlenih u tijelu javne vlasti kojima je ta naknada plaće isplaćena, te da tražena informacija ne sadrži nikakav osobni podatak na koji bi bilo primjenjivo zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osim toga, dostupnost podataka o bruto plaći zaposlenika tijela javne vlasti postao je standard u upravnom postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama, koji je višestruko potvrđivan upravnosudskim presudama, i to neovisno radi li se o financiranju iz javnih sredstava ili vlastitih sredstava tijela javne vlasti (primjerice, presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni brojevi: UsII-468/18-9 od 17. siječnja 2019., UsII-151/18-7 od 11. srpnja 2018., UsII-124/18-6 od 23. veljače 2016. godine).
Sukladno navedenom, prema mišljenju Povjerenika za informiranje, u pogledu traženih informacija koliko je iznosila bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti (svi zaposleni) i broj osoba kojim je isplaćena bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti (broj zaposlenih) za siječanj, ožujak, lipanj i kolovoz 2021. godine, nije moguće primijeniti zakonska ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, te je sukladno točki 2. izreke rješenja trebalo žalitelju u cijelosti omogućiti pristup traženim informacijama.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine, broj 47/09) i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točki 1., 2. i 5. izreke rješenja.
U drugostupanjskom je postupku uvidom u traženu informaciju obrazac JOPPD – stranica A za isplatu plaća za siječanj, ožujak, lipanj i kolovoz 2021. godine, utvrđeno da je tijelo javne vlasti uz traženu informaciju dostavilo i potvrde o zaprimanju obrasca, koje nisu predmet ovog postupka i ne dostavljaju se žalitelju.
U pogledu tražene informacije obrasca JOPPD – stranica A koji je poslan Poreznoj upravi za isplatu plaća za siječanj, ožujak, lipanj i kolovoz 2021. godine, utvrđeno je da se radi o informaciji o ukupnom iznosu plaćenog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje informaciji, odnosno da se radi o informaciji o raspolaganju javnim sredstvima i koja je dostupna javnosti bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.
U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid u predmetne obrasce te je utvrđeno da sadrže podatke o imenu i prezimenu osoba koje su ga sastavile i potpisale, njihovoj službenoj i privatnoj adresi elektroničke pošte te opće podatke o tijelu javne vlasti, podatke o ukupnom iznosu predujma poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, individualne kapitalizirane štednje, doprinosa za zdravstveno osiguranje i isplaćenih neoporezivih primitaka.
U pogledu tražene informacije obrasca JOPPD – stranica A za ožujak, lipanj i kolovoz koja sadrži podatak o privatnoj adresi elektroničke pošte ovlaštene osobe koja ga je sastavila i potpisala, Povjerenik za informiranje, provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku temeljem ovlasti iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, smatra da u odnosu na navedene podatke ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa bi u odnosu na iste trebalo odbiti zahtjev žalitelja.
Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao pod točkom 4. izreke ovog rješenja.
U odnosu na tražene informacije koliko je iznosila bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti po pojedinom direktoru/predsjedniku uprave/članu uprave za tražene mjesece, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da tijelo javne vlasti u izreci osporenog rješenja navodi da se radi o javno dostupnom podatku na stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u Registru dužnosnika (https://www.sukobinteresa.hr/hr/registar-dužnosnika) i da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje sukladno članku 23. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Stoga, utvrđeno je kako je izreka osporenog rješenja u pogledu tražene informacije kontradiktorna jer tijelo javne vlasti navodi da se ne donosi rješenje kada se korisnik obavještava o javno objavljenoj informaciji, a s druge strane o istome donosi i rješenje.
U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da tijelo javne vlasti nije obavijestilo žalitelja o imenu i prezimenu predsjednice i članice uprave društva, međutim navedeni podatak je javno objavljeni podatak u sudskom registru te pretragom aktivnog i povijesnog izvatka iz sudskog registra može se utvrditi tko je bio predsjednik, a tko član uprave tijela javne vlasti u traženom periodu.
S obzirom na to da je tijelo javne vlasti uputilo žalitelja na javno objavljene podatke u Registru dužnosnika, daje se zaključiti kako je prvostupanjsko tijelo u pogledu imena i prezimena predsjednice i članice uprave u traženom razdoblju, kao i u pogledu podataka o bruto plaći i ostalih podataka koji su objavljeni u Izvješćima o imovinskom stanju istih, utvrdilo da se na te informacije ne primjenjuje zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid na stranicu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u Registar dužnosnika (https://www.sukobinteresa.hr/hr/registar-dužnosnika), gdje se pretragom po pojedinom dužnosniku može izvršiti uvid u dostavljena Izvješća o imovinskom stanju. U drugostupanjskom postupku izvršen je uvid u Izvješće o imovinskom stanju predsjednice uprave od 26. listopada 2017. godine i članice uprave od 19. siječnja 2020. godine u kojem je javno objavljen podatak o primanju na mjesečnoj razini od dužnosti za koju se podnosi predmetno izvješće.
Prema odredbi točke 2. Odluke Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava („Narodne novine“, broj 83/09, 03/11, 03/12, 46/12, 22/12, 25/14 i 77/14, dalje u tekstu: Odluka Vlade RH) plaće predsjednika i članova uprave trgovačkih društava ne mogu se odrediti u većem iznosu od 3,2 prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj za mjesec travanj u tekućoj godini koju je objavio Državni zavod za statistiku.
U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da je žalitelj u zahtjevu za pristup informacijama zatražio informacije koliko je iznosila bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti po pojedinom direktoru/predsjedniku uprave/članu uprave za točno određene mjesece, a da se u javno objavljenim podacima u Izvješćima o imovinskom stanju dužnosnika navode bruto i neto iznosi mjesečnih primanja koji se vežu s datumom podnošenja Izvješća.
Nadalje, treba uzeti u obzir odredbu točke 2. Odluke Vlade RH da se plaća predsjednika i članova uprave dovodi u vezu s prosječnom mjesečnom isplaćenom neto plaćom po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj za mjesec travanj u tekućoj godini koju je objavio Državni zavod za statistiku, odnosno da navedeni podaci koje objavljuje Državni zavod za statistiku mogu biti izmjenjivi.
U drugostupanjskom postupku, Povjerenik za informiranje je utvrdio da je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama kada je primjenom odredbe članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama o istome donijelo rješenje. Nadalje, uvidom u javno objavljene podatke u Izvješćima o imovinskom stanju dužnosnika za predsjednicu i članicu uprave društva utvrđeno je da se objavljeni podaci ne odnose na traženo razdoblje iz predmetnog zahtjeva za pristup informacijama. Odnosno, bez uvida u tražene informacije nije se moglo sa sigurnošću utvrditi da se objavljeni podaci odnose i na traženo razdoblje.
U pogledu tražene informacije koliko je iznosila bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti po pojedinom direktoru/predsjedniku uprav/članu uprave, Povjerenik za informiranje je utvrdio da se radi o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima i da su iste dostupne javnosti bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, utvrđeno je da se radi o informacijama koji su dužnosnici dužni dostaviti u Izvješću o imovinskom stanju sukladno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“, broj 26/11, 12/12, 126/1, 57/15 i 98/19).
Sukladno navedenom, prema mišljenju Povjerenika za informiranje, u pogledu traženih informacija koliko je iznosila bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti po pojedinom direktoru/predsjedniku uprave/članu uprave za siječanj, ožujak, lipanj i kolovoz 2021. godine, nije moguće primijeniti zakonska ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, te je sukladno točki 3. izreke rješenja trebalo žalitelju u cijelosti omogućiti pristup traženim informacijama.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan