KLASA: UP/II-008-07/21-01/865
URBROJ: 401-01/06-21-2
Zagreb, 7. prosinca 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Državnog sudbenog vijeća, Broj: PPI-33/21-4 od 13. listopada 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Državnog sudbenog vijeća, Broj: PPI-33/21-4 od 13. listopada 2021. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Državnog sudbenog vijeća odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražio uvid u imovinsku karticu sutkinje ......... sa Vrhovnog suda Republike Hrvatske za razdoblje od 2010. do 2020. godine, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a iz razloga što se imovinska kartica suca koji je razriješen od obnašanja sudačke dužnosti s danom razrješenja isključuje iz sustava javne objave tako da se navedeno pravo javnosti odnosi samo na uvid u imovinu osobe koja obnaša sudačku dužnost, a da je imenovana sutkinja 12. siječnja 2021. godine razriješena sudačke dužnosti, čime je to okolnost koja isključuje pravo na uvid u podatke o njezinoj imovini.
Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako je njime odbijen njegov zahtjev za uvid u imovinsku karticu sutkinje ......... s obrazloženjem da ona više nije sudac. Navodi kako njega zanimaju prihodi ......... u vrijeme dok je bila sudac a ne nakon njezinog razrješenja, a obzirom da ona nije bila običan sudac već predsjednica Kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Žalitelj ističe da su nakon njezinog razrješenja ostale njezine odluke i njezin rad, koji da nisu poništeni njezinim razrješenjem, pa drugostupanjskom tijelu predlaže da udovolji njegovom traženju i da mu se omogući uvid u prihode ......... za vrijeme dok je bila sudac. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje je aktom Državnog sudbenog vijeća Broj: PPI-33/21-6 od 11. studenoga 2021. godine dostavljen spis po žalbi žalitelja na nadležno postupanje, a čiji je sastavni dio i informacija koja je predmet ovog postupka.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj dana 20. rujna 2021. godine temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama Državnom sudbenom vijeću podnio zahtjev za uvid u imovinsku karticu sutkinje ......... sa Vrhovnog suda Republike Hrvatske, za razdoblje od 2010. do 2020. godine.
Nadalje, utvrđeno je kako je Državno sudbeno vijeće aktom Broj: PPI-33/21-2 od 29. rujna 2021. godine temeljem navedenog zahtjeva obavijestilo žalitelja da ......... nije sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske s obzirom da je razriješena sudačke dužnosti 12. siječnja 2021. godine, nakon čega je žalitelj dana 11. listopada 2021. godine Državnom sudbenom vijeću ponovio svoj zahtjev za uvid u imovinsku karticu suca odnosno da mu se tražene informacije dostave za vrijeme kad je ......... bila sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Također je utvrđeno da je Državno sudbeno vijeće povodom predmetnog zahtjeva žalitelja donijelo osporeno rješenje Broj: PPI-33/21-4 od 13. listopada 2021. godine, kojim je odbijen njegov zahtjev za pristup informacijama, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U obrazloženju osporenog rješenja u bitnome se navodi da se podaci o imovini suca javno objavljuju na mrežnoj stranici Državnog sudbenog vijeća, da javnost ima pravo na uvid u podatke o imovini suca te analogno ima pravo i na one podatke koji nisu javno objavljeni jer su prikupljani za period koji je prethodio javnoj objavi, ali da se imovinska kartica suca koji je razriješen od obnašanja sudačke dužnosti s danom razrješenja isključuje iz sustava javne objave tako da se navedeno pravo javnosti odnosi na samo na uvid u imovinu osobe koja obnaša sudačku dužnost. Također je navedeno da je u zahtjevu imenovana sutkinja 12. siječnja 2021. godine razriješena sudačke dužnosti, čime je to okolnost koja isključuje pravo na uvid u podatke o njezinoj imovini, pa je stoga odlučeno kao u izreci navedenog rješenja.
Uzimajući u obzir da u osporenoj odluci nije navedeno temeljem kojeg je zakonskog ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama prvostupanjsko tijelo odbilo pristup traženoj imovinskoj kartici, da iz spisa predmeta proizlazi da tijelo javne vlasti nije po predmetnom zahtjevu provelo test razmjernosti i javnog interesa, a da je uvidom u imovinsku karticu koja je predmet ovog postupka utvrđeno kako ista sadrži osobne podatke, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku razmotrio može li se istoj odobriti pristup sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku u odnosu na sadržaj predmetne imovinske kartice razmotrio razlog za ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, uzeo u obzir žalbene navode, navode prvostupanjskog tijela te odredbe relevantnih posebnih propisa koji se odnose na objavu imovinskih kartica sudaca na kojima je tijelo javne vlasti temeljilo prvostupanjsku odluku.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Prema članku 16. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa procjena je razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) definirano je da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonite obrade osobnih podataka.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
U odnosu na zaštitu osobnih podataka u konkretnom slučaju, u žalbenom je postupku utvrđeno da se radi o podacima koji se prikupljaju temeljem zakonom propisanih ovlasti i u zakonom propisane svrhe.
Naime, u članku 42. stavku 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, broj 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18. i 126/19.) je propisano da u djelokrug Vijeća spada: imenovanje sudaca, imenovanje i razrješenje predsjednika sudova, odlučivanje o imunitetu sudaca, premještaj sudaca, vođenje stegovnog postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti sudaca, odlučivanje o razrješenju sudaca, sudjelovanje u osposobljavanju i usavršavanju sudaca i sudskih službenika, donošenje Metodologije izrade ocjene sudaca, vođenje osobnih očevidnika sudaca, davanje odobrenja za obavljanje druge službe ili posla uz obnašanje sudačke dužnosti i vođenje i kontrola imovinskih kartica sudaca.
Člankom 87. stavkom 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću je propisano da je sudac dužan u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost Vijeću podnijeti izvješće o svojoj imovini te imovini svoga bračnog druga, izvanbračnog druga odnosno životnog partnera i maloljetne djece sa stanjem na dan stupanja na dužnost (imovinska kartica suca). Stavkom 2. navedenog članka je propisano da je ako je tijekom godine došlo do bitne promjene u imovini suca i osoba iz stavka 1. ovoga članka, sudac dužan najkasnije do 1. ožujka sljedeće godine Vijeću podnijeti izvješće o nastalim promjenama u imovini.
U članku 88. stavku 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću propisano je da podaci o imovini suca obuhvaćaju podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini suca i osoba iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 88.a stavak 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću propisuje da se izvješće o imovini suca podnosi u elektroničkom obliku. Stavak 2. navedenog članka propisuje da sadržaj obrasca izvješća o imovini suca, način njegova podnošenja i sadržaj podataka o imovini suca koji se objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća uređuje Vijeće pravilima. U stavku 3. navedenog članka propisano je da se podaci o imovini suca objavljuju radi osiguranja dostupnosti i jačanja povjerenja javnosti te jačanja integriteta, transparentnosti i sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja u obnašanju sudačke dužnosti. Stavkom 4. istog članka propisano je da se na obradu i objavu osobnih podataka iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju propisi o zaštiti osobnih podataka.
U članku 89. Zakona o Državnom sudbenom vijeću je u stavku 1. propisano da Vijeće vodi osobne očevidnike sudaca, u stavku 2. da sudac ima pravo uvida u svoj osobni očevidnik, a u stavku 3. da Pravilnik o sadržaju osobnih očevidnika, načinu vođenja osobnih očevidnika suca i pravo uvida donosi Vijeće.
Člankom 5. stavkom 1. Pravila o sadržaju obrasca izvješća o imovini suca i načinu njegova podnošenja („Narodne novine“, broj 22/19. i 96/20.) propisano je da se imovinska kartica suca čuva u zbirci isprava „Izvješća o imovini sudaca“ do isteka šest mjeseci od dana prestanka dužnosti suca, a nakon proteka tog roka pohranjuje se u arhivu i izlučuje u skladu s odredbama pravilnika kojim se uređuje zaštita arhivskog i registraturnog gradiva Vijeća. Stavak 4. navedenog članka propisuje da se imovinska kartica suca koji je razriješen od obnašanja sudačke dužnosti s danom razrješenja isključuje iz sustava javne objave, ali ostaje pohranjena u mrežnoj aplikaciji za podnošenje izvješća o imovini.
U žalbenom je postupku razmatranjem svih gore navedenih odredbi zaključeno kako se ne mogu prihvatiti navodi žalitelja o tome da njega zanima imovinska kartica sutkinje u vrijeme dok je obnašala sudačku dužnost, obzirom da je tada njezina imovinska kartica bila javno objavljena, ali je ......... razriješena od obnašanja sudačke dužnosti, pa prema mišljenju žalbenog tijela pojedinačni interes žalitelja ne predstavlja dostatan pravni temelj za dostupnost imovinske kartice koja sadrži osobne podatke ..........
Naime, odredbom članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi, a objavljene informacije su podložne različitim tumačenjima i korištenju od trećih osoba, a u konkretnom slučaju se radi o osobnim podacima osobe koja više nije sudac i koja kao i sve druge fizičke osobe ima pravo da se njezini podaci koje je dala u točno određenu svrhu zakonito obrađuju u svrhu za koju su i prikupljeni, a da bi se u konkretnom slučaju radilo o korištenju tih podataka bez privole te fizičke osobe odnosno u svrhu za koju oni nisu prikupljeni, jer njihova daljnja obrada nije nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade, a nije prepoznat niti širi javni interes za dostupnošću tih podataka osim što oni zanimaju žalitelja.
Naime, u žalbenom postupku izvršen je uvid i u javno dostupne informacije vezane za imovinske kartice sudaca, između ostalih i ........., primjerice u člancima iz 2013. godine objavljenima na poveznici https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ekskluzivno-prvi-uvid-u-imovinu-hrvatskih-sudaca-zamjenica-sefa-vrhovnog-suda-nije-prijavila-dohodak-od-cak-125.000-kuna-1205645 ili https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/koliko-su-bogati-suci-vrhovnog-suda-20130325, iz kojih je vidljivo kako je imovinska kartica ......... bila javno dostupna u periodu kada je obnašala sudačku dužnost.
Međutim, pretragom javno objavljenih informacija na mrežnim stranicama Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Državnog sudbenog vijeća te iz spisa predmeta je utvrđeno kako imenovana sutkinja ......... nije više sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske te je 12. siječnja 2021. godine razriješena sudačke dužnosti, a uzimajući u obzir da je objava imovinskih kartica strogo vezana za obnašanje sudačke dužnosti te da se iste ulažu u osobne očevidnike sudaca, da odluku o pravu uvida u navedene očevidnike donosi Državno sudbeno vijeće sukladno svojoj nadležnosti, a osobito imajući u vidu načelo slobodnog raspolaganja informacijom iz članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, u ovom žalbenom postupku nisu prepoznati razlozi za odobravanje pristupa imovinskoj kartici koju je zahtjevom tražio žalitelj.
S obzirom na sve navedeno, a procjenom svih činjenica i okolnosti u žalbenom je postupku zaključeno da razlozi koje žalitelj navodi u žalbi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženim informacijama za koje ne postoji širi javni interes osim interesa žalitelja. U tom smislu, žalbeno tijelo prihvaća stav prvostupanjskog tijela da nema pravnog uporišta tvrdnja da bi javna dostupnost predmetne imovinske kartice mogla biti od javnog interesa.
Osim toga, iz spisa predmeta niti iz javno dostupnih informacija ne proizlazi da su se nakon što je sutkinja ......... razriješena sudačke dužnosti vodile bilo kakve javne rasprave vezano zatraženu informaciju, niti da se ista odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.
Nakon provedenog žalbenog postupka je zaključeno da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka u odnosu na neprovođenje testa razmjernosti i javnog interesa od strane Državnog sudbenog vijeća, no to nije bilo od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, s obzirom da je u žalbenom postupku utvrđeno kako u konkretnom slučaju preteže interes za ograničenjem pristupa informacijama prema posebnim propisima, a čime je potvrđen i stav prvostupanjskog tijela iz osporenog rješenja.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan