KLASA: UP/II-008-07/21-01/816

URBROJ: 401-01/06-21-8

Zagreb, 8. prosinca 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Vodica, KLASA: UP/I-008-01/21-01/07, URBROJ: 2182/04-03/13-21-4 od 19. listopada 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Grada Vodica, KLASA: UP/I-008-01/21-01/07, URBROJ: 2182/04-03/13-21-4 od 19. listopada 2021. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Grada Vodica odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražena dostava dokumenta o uplati razrezanog poreza za 2021. godinu za korištenje javne gradske površine od strane ugostiteljskog objekta na adresi Kamila Pamukovića 5 u Vodicama, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer zatražena informacija predstavlja poreznu tajnu.

Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi da istu podnosi jer mu je navedenom odlukom uskraćena informacija o tome da li je i kada uplaćen porez za korištenje javne površine od strane vlasnika konobe Rustika. Navodi da u rješenju koje mu je dostavljeno 28. lipnja 2021. godine piše da odobrenje za korištenje predmetne javne površine nije izrađeno jer nije plaćen porez, a da se u to vrijeme javna površina već bila koristila od strane vlasnika navedene konobe. U prilogu žalbe žalitelj dostavlja odobrenje za korištenje javne površine od 6. rujna 2021. godine te da postoji osnovana sumnja da do tada nije bio uplaćen porez premda je vlasnik konobe cijelo to vrijeme koristio javnu površinu. Žalitelj ističe da je takav prekršaj osnova za oduzimanje odobrenja u redovnom postupku, pa stoga navode tijela javne vlasti iz obrazloženja osporenog rješenja drži neutemeljenima te da iz istih proizlazi kako tijelo javne vlasti smatra da neplaćanje poreza doprinosi bolje uređenom društvu a ne suprotno. Također, žalitelj navodi kako je u osporenom rješenju navedeno da se u predmetnom zahtjevu radi o osobnom interesu žalitelja, a koji navod proizlazi iz toga da se žalitelj dugi niz godina ne slaže sa činjenicom da ispred njegove kuće odnosno njegovih ulaznih vrata u dvorište koja su za čitavu širinu puta na javnoj površini koja je u biti prilazni put širine svega 2m, njegov susjed drži ugostiteljsku terasu i poslužuje goste jelom i pićem, pa postavlja upit tijelu javne vlasti drže li njihovi susjedi štekat pred njihovim ulazom u kuću i ometa li slobodan ulaz pješke ili autom u garažu te zaključuje da to sigurno nije tako. Žalitelj zaključuje kako je iz svega navedenog vidljiva opravdanost njegova zahtjeva i traži da mu se dostavi traženi dokument kao potvrda da je vlasnik konobe Rustika platio porez za korištenje javne površine te datum kad je isti uplaćen, a što je bitno za utvrđivanje zakonitosti postupka pri dodjeli i korištenju javnih površina Grada Vodica. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 14. listopada 2021. godine Gradu Vodicama podnio zahtjev za pristup informacijama sljedećeg sadržaja: „Moli da mu se dostavi kopija uplatnice ili potvrde o uplati računa R1 Račun RNJPV-2021-1888 koja sadrži datum kad je izvršena uplata za razrezani porez po Rješenju Upravnog odjela za financije i javne prihode Grada Vodica, KLASA: UP/I-410-23/21-01/63, UR.BR:: 2182/04-02/03-21-1 od 6. svibnja 2021. g. od U.O:RUSTIKA, vl. ........., Kamila Pamukovića 5, Vodice. OIB: ........., za korištenje javne gradske površine na predmetnoj lokaciji za 2021. godinu.“

Nadalje, uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je odlučujući o zahtjevu žalitelja Grad Vodice donio osporeno rješenje, kojim je odbio zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija porezna tajna.

U obrazloženju rješenja je navedeno da je sukladno odredbi članka 3. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 115/16. i 106/18.) porezno tijelo, tijelo državne uprave, upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave ili upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi utvrđivanja i/ili nadzora i/ili naplate poreza. U nastavku je citirana i odredba članka 8. stavka 1. Općeg poreznog zakona te odredbe članka 15. stavka 2. točke 3., članka 23. stavka 5. točke 2. te članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, navedeno je kako je Grad Vodice provodeći test razmjernosti i javnog interesa zaključio da bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji došlo do povrede porezne tajne t da ne prevladava javni interes u odnosu na interes zaštićen Općim poreznim zakonom te je stoga odlučeno kao u izreci rješenja.

U žalbenom postupku, Grad Vodice je aktom KLASA: UP/l-008-01/21-01/07, URBROJ: 2182/04-03/13-21-6 od 22. listopada 2021. godine, dostavio spis predmeta na nadležno postupanje, a slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: UP/II-008-07/21-01/816, URBROJ: 401-01/06-21-5 od 2. studenoga 2021. godine, dopisom KLASA: UP/l-008-01/21-01/07, URBROJ: 2182/04-03/13-21-9 od 9. studenoga 2021. godine, i traženu nadopunu spisa predmeta.

S obzirom da je u žalbenom postupku bilo moguće ispitati pravilnost zaključka prvostupanjskog tijela samo iz navoda obrazloženja osporenog rješenja, iz kojih proizlazi da tijelo javne vlasti nije uzelo u obzir razloge za omogućavanje, već samo razloge za ograničenje pristupa informacijama, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku izvršio uvid u informaciju koja je predmet postupka odnosno traženja žalitelja iz zahtjeva te je razmotrio može li se istoj odobriti pristup sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, iz osporenog rješenja te iz dokumentacije u spisu predmeta, nije razvidno na koji način je tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa i u pogledu koje informacije, s obzirom da tijelo javne vlasti nije dostavilo akt o provođenju istoga.

Na temelju uvida u dostavljenu informaciju, u žalbenom postupku utvrđivano je da li se pristup toj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu.

U članku 3. Općeg poreznog zakona je propisano da porezno tijelo jest tijelo državne uprave, upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave ili upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi utvrđivanja i/ili nadzora i/ili naplate poreza.

Člankom 8. stavkom 1. Općeg poreznog zakona propisano je da je porezno tijelo dužno kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima. U stavcima 2., 5., 6. 7. i 11. istog članka Općeg poreznog zakona propisano je što se ne smatra poreznom tajnom, odnosno navode se slučajevi kada se obveza čuvanja porezne tajne ne smatra povrijeđenom.

Iz citirane odredbe članka 8. stavka 1. Općeg poreznog zakona proizlazi kako su svi podaci iz poreznog postupka porezna tajna, neovisno o tome je li ih sam porezni obveznik prijavio ili iznio tijekom postupka, ili ih je saznalo porezno tijelo.

U članku 57. stavku 1. Općeg poreznog zakona je propisano da je porezni akt svaki akt kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja ili dovršava neka radnja u poreznom postupku. Stavkom 2. navedenog članka je propisano da porezni akt iz stavka 1. ovoga članka porezno rješenje, zaključak, zapisnik, obavijest, poziv i drugi akti.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je „test razmjernosti i javnog interesa“ procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Odlučujući o žalbi Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku izvršio uvid u sadržaj informacije koja je predmet ovog postupka te je razmotrio zakonom propisani razlog za ograničenje pristupa informacijama, uzeo je u obzir da se informacija koja je predmet ovog postupka odnosi na porezni postupak u kojem je porezni obveznik obrt u privatnom vlasništvu te je ispitano postoji li u konkretnom slučaju prevladavajući javni interes za omogućavanjem pristupa u zahtjevu zatraženim informacijama.

Iz odredbi Općeg poreznog zakona o obvezi čuvanja porezne tajne je vidljivo kako je u poreznom postupku prihvaćeno načelo zatvorenog postupanja, a radi zaštite poslovnih, imovinskih i drugih interesa poreznih obveznika, pri čemu se svi podaci koje porezno tijelo sazna u postupku razreza i naplate poreza i svi drugi podaci kojima u vezi s poreznim postupkom ono raspolaže, mogu davati samo na zahtjev nadležnih službenih tijela.

Općim poreznim zakonom su u članku 8. stavcima 2., 5., 6., 7. i 11. propisane i iznimke od obveze čuvanja porezne tajne, a uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako se takve iznimke ne odnose na informaciju koja je predmet ovog postupka,

U žalbenom je postupku razmotren i potencijalni javni interes za pristup zatraženoj informaciji iz zahtjeva žalitelja te je u tom smislu izvršen uvid u javno objavljene informacije vezano za izvršenje proračuna Grada Vodica, kojim je utvrđeno kako se na mrežnim stranicama Grada Vodica javno objavljuju informacije o proračunskim prihodima i rashodima, koje uključuju i informacije o prihodima od poreza, a što je vidljivo primjerice, na poveznici https://www.grad-vodice.hr/assets/financije/files/izvjestaj-o-izvrsenju-proracuna-grada-vodica-11-31122020-web.pdf.

Nadalje, na poveznici https://www.grad-vodice.hr/assets/sggv/files/2018/04-2018/122-odluka-o-gradskim-porezima-i-o-prirezu-poreza-na-dohodak.pdf objavljena je Odluka o gradskim porezima i o prirezu poreza na dohodak iz koje je vidljivo da je istom utvrđen i porez za korištenje javnih površina.

Članak 13. stavak 1. Odluke o gradskim porezima i o prirezu poreza na dohodak propisuje da se porez za korištenje javnih površina plaća po dobivanju rješenja, a prije izdavanja odobrenja za korištenje javne površine bez kojeg odobrenja se ne može legalno koristiti ista. Stavak drugi navedenog članka propisuje da će se Odobrenje za korištenje iz stavka 1. ovog članka izdati nakon podmirenja rješenjem utvrđenog poreza i svih odnosnih dugovanja iz prethodnih godina. U stavku 3. istog članka propisano je da na zahtjev korisnika nadležno tijelo Grada može odrediti i drugačiju dinamiku plaćanja.

Osim toga, daljnjom pretragom mrežnih stranica Grada Vodica utvrđeno je da je na poveznici https://www.grad-vodice.hr/assets/sggv/files/2019/09-2019/117-odluka-o-komunalnom-redu-grada-vodica.pdf objavljena Odluka o komunalnom redu Grada Vodica iz koje je vidljivo kako su komunalni redari osobe kojima se građani mogu obratiti vezano za korištenje javnih površina Grada Vodica mimo odobrenja navedenog tijela javne vlasti.

Naime, u članku 77. Odluke o komunalnom redu Grada Vodica je propisano da se korištenje javne površine ili zemljišta u vlasništvu Grada neće odobriti podnositelju zahtjeva: 1. ukoliko javna površina ili zemljište u vlasništvu Grada ne zadovoljava propisane uvjete za namjenu za koju se traži korištenje; 2. ako ima dugovanja prema Gradu i trgovačkim društvima u vlasništvu Grada po bilo kojoj osnovi; 3. ukoliko ne priloži potrebnu dokumentaciju; 4. ako je prethodno koristio javnu površinu ili zemljište u vlasništvu Grada, suprotno odobrenju, odnosno ako se nije držao uvjeta iz odobrenja, uslijed čega je doneseno rješenje o ukidanju odobrenja.

Članak 78. Odluke o komunalnom redu Grada Vodica propisuje da se za korištenje javnih površina ili zemljišta u vlasništvu Grada plaća porez sukladno Odluci o porezu na korištenje javnih površina na području Grada Vodica.

U članku 168. Odluke o komunalnom redu Grada Vodica je, između ostalog, propisano da nadzor nad provedbom komunalnog reda propisanog ovom Odlukom provode komunalni redari, a u članku 169. navedene Odluke propisana su njihova ovlaštenja.

Nadalje, člancima 171., 172., 173. i 174. Odluke o komunalnom redu Grada Vodica, između ostalog je propisano da komunalni redar može fizičkim i pravnim osobama rješenjem ili na drugi propisani način narediti mjere za održavanje komunalnog reda, da može od počinitelja prekršaja naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, kao i da može izdati obavezni prekršajni nalog ako počinitelj prekršaja ne pristane platiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja.

Iz gore citiranih te drugih odredbi Odluke o komunalnom redu Grada Vodica je vidljivo kako je istom detaljno propisan način korištenja javnih površina, odnosno da se iste mogu koristiti samo uz odobrenje nadležnog gradskog tijela, nakon uplate poreza, a da je zabranjeno korištenje javnih površina i zemljišta u vlasništvu Grada Vodica bez navedenog odobrenja ili suprotno tom odobrenju.

Posebno se napominje kako iz pojedinačnog interesa žalitelja ne proizlazi automatski javni interes za dostupnošću informacija iz pojedinih poreznih postupaka koji se tiču pojedinačnih poreznih obveznika, osobito imajući na umu činjenicu da se u konkretnom slučaju ne radi o isplatama tijela javne vlasti nego uplati poreza od strane obrta u privatnom vlasništvu, a omogućavanjem pristupa informacijama, koje se smatraju poreznom tajnom, može se nanijeti potencijalna šteta samom poreznom obvezniku ili njegovu poslovanju.

Sukladno svemu navedenom u žalbenom postupku je, uvažavajući i načelo jednakosti iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano kako pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, a korisnici su ravnopravni u njegovu ostvarivanju, utvrđeno da informacije iz poreznog postupka u konkretnom slučaju predstavljaju poreznu tajnu te kako ne postoje izuzetci od obveze čuvanja porezne tajne. Naime, utvrđeno je kako bi omogućavanjem tražene informacije žalitelju temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama u konkretnom slučaju došlo do povrede porezne tajne zaštićene Općim poreznim zakonom te da ne prevladava javni interes u odnosu na zaštićeni interes.

Naime, uzimajući u obzir sve gore navedene odredbe u žalbenom je postupku zaključeno kako nije utvrđeno postojanje prevladavajućeg javnog interesa u odnosu na informaciju koja je zatražena predmetnom zahtjevom, osim pojedinačnog interesa žalitelja, koji je on sam još dodatno obrazložio u žalbi, navodeći kao činjenicu da mu smeta obavljanje ugostiteljske djelatnosti ispred njegove kuće a od strane njegovog susjeda. U odnosu na navode žalitelja o korištenju javne površine od strane obrta koji navodi u zahtjevu, a mimo odobrenja grada Vodica, ističe se kako navedeno nije predmet ovog žalbenog postupka niti je Povjerenik za informiranje nadležno tijelo za prijavljivanje takvog postupanja, a žalitelj se vezano za to sukladno gore navedenoj Odluci o komunalnom redu Grada Vodica mogao obratiti komunalnom redaru nadležnom za nadzor nad provedbom komunalnog reda.

Stoga je nakon provedenog žalbenog postupka zaključeno da razlozi koje žalitelj navodi u žalbi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženoj informaciji za koju ne postoji širi javni interes osim interesa žalitelja. Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano zatraženu informaciju, niti da se iste odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Slijedom svega navedenog zaključeno je da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, jer Grad Vodice u spisu predmeta nije potkrijepio navode iz obrazloženja osporenog rješenja o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa, no to nije bilo od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, s obzirom da je u žalbenom postupku utvrđeno kako u konkretnom slučaju preteže interes za ograničenjem pristupa informacijama zbog zaštite porezne tajne, a čime je potvrđen i stav prvostupanjskog tijela iz osporenog rješenja.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan