URBROJ: 401-01/04-21-2

Zagreb, 2. prosinca 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Promet d.o.o., Hercegovačka 20, Split, Broj: 1810/2/2021 od 12. listopada 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Promet d.o.o. Broj: 1810/2/2021 od 12. listopada 2021. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup informaciji o imenima i prezimenima članova Povjerenstva za reklamacije potrošača trgovačkog društva Promet d.o.o.

3. Nalaže se trgovačkom društvu Promet d.o.o. da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući ......... pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem trgovačkog društva Promet d.o.o. djelomično je odbijen je zahtjev za dopunu/ispravak informacije ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražio sljedeće informacije: 1. Odluku Uprave o imenovanju članova Povjerenstva za reklamacije potrošača, 2. Datum donošenja Odluke o imenovanju članova Povjerenstva za reklamacije potrošača iz članka 25. stavka 3. Zakona o zaštiti potrošača, 3. Imena i prezimena članova Povjerenstva za reklamacije potrošača, 4. Ime i prezime predstavnika udruge za zaštitu potrošača, 5. Kontakt (adresa, e-mail) Povjerenstva za reklamacije potrošača. Zahtjev za dopunu/ispravak informacije žalitelja djelomično je odbijen temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Žalitelj je protiv pobijanog rješenja pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako su mu pobijanim rješenjem uskraćeni podaci o imenu i prezimenu članova Povjerenstva za reklamaciju potrošača trgovačkog društva Promet d.o.o. radi zaštite osobnih podataka. Nadalje, navodi kako je tijelo javne vlasti kontradiktorno sa samim sobom jer mu je dopisom Broj: 1655/2/2021 od 28. rujna 2021. godine dostavilo podatak o imenu i prezimenu predsjednika Povjerenstva za reklamaciju potrošača, a pobijanim rješenjem mu je odbilo dostaviti taj isti podatak. Ističe, kako se u pobijanom rješenju navodi „da tražena informacija sadrži osobne podatke te da u odnosu na javni interes za poznavanjem takvih podataka, prevladava pravo djelatnika, kao i vanjskog suradnika na zaštitu osobnih podataka“ i ako je to istinito zanima ga zašto to nije vrijedilo i kod sastavljanja dopisa trgovačkog društva Promet d.o.o. Broj: 1655/2/2021 od 28. rujna 2021. godine. Nadalje, ističe kako smatra da ne prevladava pravo djelatnika, kao i vanjskog suradnika, na zaštitu osobnih podataka iz sljedećih razloga: 1. jer je tijelo javne vlasti pružatelj javne usluge, 2. jer je Povjerenstvo za reklamaciju potrošača unutarnja ustrojstvena jedinica tijela javne vlasti, osnovana Zakonom o zaštiti potrošača, čija je svrha odlučivati o pravima i interesima potrošača, 3. jer članak 12. Zakona o pravu na pristup informacijama obvezuje tijelo javne vlasti na javnost rada, poglavito glede dnevnog reda zasjedanja Povjerenstva za reklamaciju potrošača, vremena zasjedanja, načina rada itd., 4. jer žalitelj kao potrošač ima pravo znati tko imenom i prezimenom štiti njegova prava i interese. Također, ističe kako je tijelo javne vlasti prekršilo propisano u članku 10. Zakona o pravu na pristup informacijama jer na svojim internet stranicama nije objavilo na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku niti jednu informaciju o zaštiti potrošača, postojanju prvostupanjskog prigovornog postupka, drugostupanjskog reklamacijskog postupka i itd., niti je objavilo akt iz članka 25. stavka 10. Zakona o zaštiti potrošača - Pravilnik o radu Povjerenstva za zaštitu potrošača, dok se pretraživanjem weba može utvrditi da su više-manje svi pružatelji javnih usluga objavili informacije koje se odnose na zaštitu potrošača. Žalitelj navodi kako smatra da je tijelo javne vlasti u konkretnom slučaju pogriješilo te da javni interes prevladava nad pravom djelatnika i vanjskog suradnika na zaštitu osobnih podataka. Nadalje, navodi kako je pobijano rješenje formalno nezakonito jer nisu navedeni razlozi ZA javni interes nego samo razlozi PROTIV, a s obzirom da je trgovačko društvo Promet d.o.o. pružatelj javne usluge, a Povjerenstvo za zaštitu potrošača je tijelo čija je svrha zaštita potrošača i čiji bi rad trebao biti javan i transparentan, njegovi članovi se ne bi trebali pozivati na zaštitu osobnih podataka jer potrošač ima pravo znati tko odlučuje o njegovim pravima i pravnim interesima. Žalitelj zaključuje kako je očito da je pobijano rješenje nezakonito jer u obrazloženju rješenja nisu navedeni razlozi iz kojih bi se mogla ispitati valjanost odluke testa razmjernosti i javnog interesa i jer se u potpunosti ignorirala činjenica da se radi o tijelu koje odlučuje o pravima i pravnim interesima potrošača i jer potrošač ima pravo znati tko odlučuje o njegovim pravima i pravnim interesima. Predlaže da se njegova žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 15. rujna 2021. godine, zatražio od trgovačkog društva Promet d.o.o. da mu se dostave podaci o Povjerenstvu za reklamacije potrošača tog trgovačkog društva iz članka 25. stavka 3. Zakona o zaštiti potrošača. Nadalje, utvrđeno je da je trgovačko društvo Promet d.o.o. dopisom Broj: 1655/2/2021 od 28. rujna 2021. godine, žalitelja obavijestilo da je njegov zahtjev usvojen i da mu je pružena sljedeća informacija: „Temeljem Odluke Uprave TD Promet d.o.o. (broj: 3170) imenovano je Povjerenstvo za reklamacije potrošača koje obavlja dužnost sukladno Zakonu o zaštiti potrošača. Povjerenstvo je sačinjeno od pet članova, a istim predsjedava g. ........., dipl. iur.“ Također je utvrđeno da je žalitelj dana 28. rujna 2021. godine, putem elektroničke pošte, podnio zahtjev za dopunu/ispravak informacije, koji je tijelo javne vlasti trgovačko društvo Promet d.o.o. urudžbiralo dana 29. rujna 2021. godine, a kojim je tražio mu se dostave sljedeće informacije: „1. Odluka Uprave Promet Split d.o.o. (broj 3170), 2. Kad je donesena Odluka Uprave Promet Split d.o.o. (broj: 3170)?, 3. Tko su ostali članovi Vašeg povjerenstva za reklamacije potrošača iz članka 25. stavka 3. Zakona o zaštiti potrošača?, 4. Tko je predstavnik potrošača u Vašem povjerenstvu za reklamacije potrošača iz članka 25. stavka 3. Zakona o zaštiti potrošača?, 5. Koji je kontakt (adresa, e-mail i sl.) Vašeg povjerenstva za reklamacije potrošača iz članka 25. stavka 3. Zakona o zaštiti potrošača?.“ O žaliteljevom zahtjevu za dopunu/ispravak informacije trgovačko društvo Promet d.o.o. donijelo je rješenje Broj: 1810/2/2021 od 12. listopada 2021. godine, kojim je djelomično odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Iz obrazloženja pobijanog rješenja razvidno je da je trgovačko društvo Promet d.o.o. odbilo zahtjev žalitelja u pogledu dostave imena i prezimena članova Povjerenstva za reklamacije potrošača pa tako i u pogledu imena i prezimena predstavnika udruge za zaštitu potrošača.

Dopisom trgovačkog društva Promet d.o.o. Broj: 1811/2/2021 od 12. listopada 2021. godine žalitelj je obaviješten da je njegov zahtjev za dopunu/ispravak informacije djelomično usvojen te se u citiranom dopisu navodi: da mu se dostavlja Odluka Uprave Promet d.o.o. o imenovanju članova Povjerenstva za reklamacije potrošača, da je Odluka o imenovanju članova Povjerenstva za reklamacije potrošača donesena 1. ožujka 2019. godine, da se Povjerenstvu za reklamacije potrošača može obratiti pisanim putem na adresu sjedišta Promet d.o.o., Hercegovačka 20, 21000 Split (s naznakom „Za Povjerenstvo za reklamacije potrošača“) ili na e-mail adresu primjedbe@promet-spli.hr s gore navedenom naznakom. Uvidom u Odluku Uprave trgovačkog društava Promet d.o.o. o imenovanju članova Povjerenstva za reklamacije potrošača, koja je dostavljena žalitelju, razvidno je da su na istoj prekrivena imena članova Povjerenstva za reklamacije potrošača.

Trgovačko društvo Promet d.o.o. u obrazloženju pobijanog rješenja citira odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama te ističe da se podaci iz točke 3. i 4. žaliteljevog zahtjeva odnose na osobne podatke i to imena i prezimena djelatnika i vanjskog suradnika društva, te da u odnosu na te podatke prevladava pravo djelatnika i vanjskog suradnika na zaštitu osobnih podataka u odnosu na javni interes. Također se u obrazloženju pobijanog rješenja navodi kako je žalitelju pružanjem ostalih informacija omogućeno ostvarivanje prava propisanih Zakonom o zaštiti potrošača i da se žalitelj za ostvarivanje svojih prava obraća Povjerenstvu za reklamacije potrošača kao tijelu, pri čemu mu nisu potrebna imena i prezimena pojedinih članova istoga.

U žalbenom postupku trgovačko društvo Promet d.o.o. dostavilo je Povjereniku za informiranje Odluku Uprave trgovačkog društava Promet d.o.o. o imenovanju članova Povjerenstva za reklamacije potrošača iz koje su vidljiva imena i prezimena članova navedenog Povjerenstva.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Člankom 8. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, te da su korisnici ravnopravni u njegovom ostvarivanju.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. navedenog Zakona propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Test razmjernosti i javnog interesa odredbom članka 5. stavka 1. točke 7. Zakona o pravu na pristup definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za dopunu/ispravak informacije nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje te pogrešno primijenilo zakonske odredbe.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.

Odredbom članka 24. stavka 1. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 41/14, 110/15 i 14/19) propisano je da se javnim uslugama u smislu ovog Zakona smatraju: 1. distribucija električne energije, 2. distribucija prirodnog plina, 3. distribucija toplinske energije, 4. elektroničke komunikacijske usluge, 5. javna vodoopskrba i javna odvodnja, 6. opskrba plinom u javnoj usluzi, 7. obavljanje dimnjačarskih poslova, 8. opskrba električnom energijom u univerzalnoj usluzi, 9. poštanske usluge, 10. prijevoz putnika u javnom prometu i 11. prikupljanje miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada. Nadalje, odredbom članka 25. stavka 5. istog Zakona propisano je da je trgovac koji pruža javne usluge iz članka 24. stavka 1. ovog Zakona dužan osnovati povjerenstvo za reklamacije potrošača u čijem radu sudjeluje i predstavnik udruge za zaštitu potrošača.

Iz dosadašnje prakse Povjerenika za informiranje te prakse Visokog upravnog suda Republike Hrvatske o ostvarivanju prava na pristup informacijama o podacima osoba zaposlenih u tijelima javne vlasti ili financiranih iz proračunskih sredstava, a koja je dostupna putem Tražilice odluka i mišljenja Povjerenika za informiranje i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (TOM), na poveznici http://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php, razvidno je da imena i prezimena osoba zaposlenih u tijelima javne vlasti nisu osobni podaci koji se štite. Primjerice presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: UsII-262/21-5 od 23. rujna 2021. godine, odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za poništenje rješenja tuženika Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/21-01/387, URBROJ: 401-01/05-21-8 od 12. srpnja 2021. godine, kojim je tuženik poništio rješenje tužitelja i korisniku prava na pristup informacijama odobrio pristup informaciji o imenima članova povjerenstva koje provodi postupak vrednovanja zahtjeva za dodjelu potpore za samozapošljavanje.

U odnosu na predstavnika udruge za zaštitu potrošača, neovisno o tome da li se istome isplaćuje naknada za rad odnosno prisustvo na sjednicama Povjerenstva za reklamacije potrošača ili mu se isplaćuju primjerice samo stvarni troškovi dolaska na sjednicu ili mu se uopće ne isplaćuju naknada za rad niti stvarni troškovi dolaska, iz same činjenice da se radi o osobi koja sudjeluje u radu Povjerenstva, koje je osnovalo tijelo javne vlasti temeljem zakonske obveze i koje sukladno zakonskim odredbama raspravlja o reklamacijama potrošača vezano za javnu uslugu, očit je javni interes da se zna koja je osoba kao predstavnik udruge za zaštitu potrošača imenovana za člana Povjerenstva za reklamacije potrošača.

Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje nije utvrdio razloge za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer zatražena informacija u ovom slučaju ne može biti uskraćena kao zaštićeni osobni podatak.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan