KLASA: UP/II-008-07/21-01/509

URBROJ: 401-01/06-21-2

Zagreb, 17. prosinca 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatske psihološke komore KLASA: UP/I-034-03/21-29/02, URBROJ: 251-375/02-05-21-2 od 17. svibnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ........., izjavljena protiv rješenja Hrvatske psihološke komore KLASA: UP/I-034-03/21-29/02, URBROJ: 251-375/02-05-21-2 od 17. svibnja 2021. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Hrvatske psihološke komore odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 19. lipnja 2020. godine, kojim je tražio popis sudionika na 44. sjednici Skupštine navedene Komore, temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi da ga smatra nevaljanim. U nastavku navodi sadržaj svog zahtjeva za pristup informacijama te dodaje kako službenik za informiranje nije odbio njegov izvorni zahtjev, nego zahtjev koji se bavi drugim pitanjima. Pojašnjava da priroda zahtjeva o kojem je doneseno osporeno rješenje, a koji nije njegov zahtjev uključuje potraživanje informacija koje nije tražio, a koje su po svojoj prirodi takve da su dostatne za odbijanje zahtjeva. Žalitelj pojašnjava svoj zahtjev te navodi kako je tražio dostavu popisa sudionika 44. sjednice Skupštine Hrvatske psihološke komore te da je popis sudionika kod dopisne skupštine jednak popisu prijavljenih sudionika (s obzirom na imena i prezimena prisutnih) ali da nije riječ o istom popisu/dokumentu. Ističe da se radi o traženju popisa isključivo imena i prezimena sudionika 44. sjednice Skupštine Hrvatske psihološke komore. Nadalje navodi kako te informacije ni na koji način ne spadaju u informacije kojima je pristup ograničen sukladno članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama zbog čega se na njih ne primjenjuje test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa da temeljem istog nije bilo moguće donijeti osporeno rješenje. Žalitelj nadalje pojašnjava kako taj popis vidi kao nastavak dosadašnje prakse rada Hrvatske psihološke komore gdje se redovito objavljuju popisi (imena i prezimena) sudionika sastanka pojedinih njezinih tijela, iako mu nije poznato da postoji propis kojim se određuje obveza objave ovakvog popisa, a u prilogu žalbe dostavlja Zapisnike sa sjednica Hrvatske psihološke komore koje sadrže popise prisutnih. U odnosu na opisivanje sadržaja poziva na Skupštinu te opravdavanje njezinog dopisnog sazivanja žalitelj napominje da je takvo održavanje sjednica Skupština suprotno odluci 41. redovne Skupštine na kojoj je „Usvojen zaključak o internetskom prijenosu iduće Skupštine“, čime je utemeljena praksa koja Skupštinu prepoznaje kao tijelo koje donosi odluku o načinu održavanja sjednica Skupštine u vrijeme pandemije sars-cov-2 odnosno da dopisni sazivi sjednica skupštine nisu u skladu s ranijom odlukom skupštine niti je o odluci o dopisnom provođenju sjednica Skupštine Skupština bila konzultirana. Ističe da je službenik za informiranje obrazloženje osporenog rješenja iskoristio za proizvoljno komentiranje rada Hrvatske psihološke komore i to na način da opravdava postupanja Hrvatske psihološke komore, a koja su osim što nisu u skladu sa ranijim odlukama Skupštine predmetom tekućih Upravnih i Inspekcijskih nadzora pokrenutih 22. veljače 2021. pred Državnim inspektoratom i Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a tiču se legalnosti organizacije i provođenja Skupština, iako ta pitanja nisu bila predmet njegovog zahtjeva. Žalitelj navodi kako je osporeno rješenje djelomično povezano sa sadržajem zahtjeva podnositelja u dijelu gdje se pretpostavlja da se traže podatci o imenu i prezimenu, podatke o adresi i članskim brojevima prijavljenih osoba i gdje se navodi da tijelo javne vlasti posjeduje popis prijavljenih osoba za 44. sjednicu Skupštine Komore, ali da traženi popis sadrži podatke o imenima i prezimenima, podatke o adresi i članskim brojevima prijavljenih osoba, što drži netočnim. Zaključuje da se, obzirom da su tražene informacije - popis imena i prezimena sudionika sjednice Skupštine informacije koje su već javno objavljene na stranicama Hrvatske psihološke komore, stječe dojam da službenik za informiranje nije razumio predmetni zahtjev, u kojem slučaju je trebao postupiti sukladno članku 20. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, što nije učinio, nego je isti odbacio. Stoga osporeno rješenje smatram nevaljanim i moli izradu novog, valjanog rješenja po istom pitanju. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj dana 30. travnja 2021. godine putem elektroničke pošte koju je uputio na više različitih adresa te naslovio – Prijedlog postupnika podržao prijedlog kolege i složio se s njim, ujedno od tajništva Hrvatske psihološke komore zatražio informaciju o ukupnom broju članova Komore prijavljenih za sudjelovanje na 44. sjednici Skupštine te od tajništva i/ili službenika za informiranje popis sudionika (koji je kod dopisne skupštine jednak popisu kolega prijavljenih) na 44. sjednici skupštine.

Također je utvrđeno da je Hrvatska psihološka komora u odnosu na žaliteljevo traženje popisa sudionika na 44. sjednici skupštine donijela osporeno rješenje, kojim je odbijen njegov zahtjev pozivom na odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama zbog zaštite osobnih podataka.

U obrazloženju osporenog rješenja je u odnosu na napomene žalitelja o tome da je popis članova Hrvatske psihološke komore javni podatak te da bi na temelju toga i popis prijavljenih osoba na 44. Sjednicu skupštine trebao biti javan istaknuto kako se sukladno članku 21. stavku 1. Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“ broj 98/19.) u prvostupanjskom tijelu uz ostale evidencije i imenike, vodi i Imenik psihologa koji je javno dostupan na njegovim internetskim stranicama http://www.psiholoska-komora.hr/1333, čime je ispunjena Zakonom o pravu na pristup informacijama propisana obveza tijela javne vlasti vezana za objavljivanje informacija. Nadalje, navedeno je kako Imenik psihologa i popis članova Hrvatske psihološke komore nisu identične evidencije niti jezične istoznačnice istog pojma već da su u pitanju dva različita skupa podataka od kojih Imenik psihologa sadržava popis članova kojima je na način propisan člankom 7. Zakona o psihološkoj djelatnosti priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti, dok je popis članova Hrvatske psihološke komore opsežniji skup podataka koji sadržava popis svih članova, dakle i onih koji nisu obuhvaćeni Imenikom psihologa. Istaknuto je i kako tijelo javne vlasti posjeduje popis prijavljenih osoba za 44. sjednicu Skupštine, ali da traženi popis sadrži podatke o imenima i prezimenima, podatke o adresi i članskim brojevima prijavljenih osoba te da osobe koje su se prijavile na sjednicu Skupštine ne smiju biti dovedene u nepovoljan položaj javnim dijeljenjem njihovih osobnih informacija. Kao bitnu činjenicu prvostupanjsko tijelo je istaknulo da navedeni Imenik i popis prijavljenih osoba za 44. sjednicu Skupštine nije moguće uzeti u korelaciju, a kao argument za navedeno je citiralo odredbe Statuta Hrvatske psihološke komore („Narodne novine“ broj 21/21.) te Poslovnika o radu Skupštine Hrvatske psihološke komore od 28. veljače 2004. godine. Pojašnjeno je da se trenutno obzirom na epidemiološke razloge sjednice Skupštine održavaju dopisnim putem. U nastavku je vezano za postupak glasovanja na sjednicama istaknuto da iako se javno glasovanje, prije epidemioloških mjera, obavljalo uživo dizanjem ruku, to nije značilo da su svi prisutni članovi Skupštine znali ili mogli znati kako je pojedini član glasovao odnosno imati međusobni uvid u osobne podatke prisutnih članova. Navedeno je da članove Hrvatske psihološke komore identificira tajništvo prilikom dolaska na sjednicu Skupštine te ne postoji obveza prisutnog člana da se predstavi svima svojim osobnim podacima prije dizanja ruke za pojedinu točku dnevnog reda odnosno da su identitet i osobni podatci prisutnog člana poznati isključivo onim članovima Skupštine koji se osobno poznaju, a ne i svim drugim prisutnim članovima. Osim navedenog je istaknuto da se na taj način javno glasovanje, kao i tajno, mora obavljati glasačkim listićem pri čemu se javnost glasovanja postiže na način da je na glasačkom listiću za točke dnevnog reda za koje je glasovanje javno naznačen članski broj člana (glasača). U nastavku je navedeno da je službenik za informiranje u konkretnom slučaju utvrdio da traženi popis sadrži podatke o imenima i prezimenima, podatke o adresi i članskim brojevima prijavljenih osoba, te da je za navedeno primjenjiva odredba članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona te smatra da su navedeni podaci zaštićeni zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, pri čemu su citirane odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka. Zaključno je navedeno da traženi popis sadrži podatke vezane uz fizičku osobu i njezinu privatnost, te predstavlja informaciju iz njezine privatne sfere koja nije povezana s njezinim javnim djelovanjem, kao i da je ocjenom odnosa između razloga koji govore u prilog ograničenju i javnog interesa da se informacija učini dostupnom, utvrđena potreba ograničenja pristupa informaciji kako ne bi došlo do povrede prava na zaštitu osobnih podataka.

Hrvatska psihološka komora je aktom KLASA. UP/I-034-03/21-29/02, URBROJ: 251-375/02-05-21-5 od 8. lipnja 2021. godine dostavila spis predmeta na nadležno postupanje, a čiji je sastavni dio i informacija koja je predmet ovog postupka odnosno popis prijavljenih sudionika za 44. sjednicu Skupštine Hrvatske psihološke komore. U navedenom dopisu Hrvatska psihološka komora se vezano za održavanje sjednica Skupštine Hrvatske psihološke komore očitovala kako se iste zbog epidemioloških razloga održavaju dopisnim putem na način da se putem pružatelja poštanskih usluga Hrvatske pošte svim prijavljenim osobama za sudjelovanje na sjednici šalju pošiljke s glasačkim listićima za javno i tajno glasovanje zajedno s uputom u kojoj je opisan način sudjelovanja i dostavljanja glasova na adresu Komore. Osim toga, navedeno je kako popis prijavljenih osoba za sjednicu nije jednak popisu sudionika na 44. sjednici Skupštine Komore jer nisu sve prijavljene osobe i sudjelovale u dopisnoj Skupštini odnosno da nisu sve osobe koje su prijavile sudjelovanje vratile Komori ispunjene glasačke listiće. Također je navedeno kako je prilikom održavanja dopisne sjednice Skupštine kada se istodobno provodi javno i tajno glasovanje nemoguće s točnošću utvrditi imena i prezimena sudionika Skupštine obzirom da su neki od sudionika odabrali glasovati samo tajno i nisu dostavili listić za javno glasovanje pa ih je stoga nemoguće identificirati, kao i da bi dostavljanje popisa s imenima i prezimenima sudionika na sjednici 44. sjednice Skupštine predstavljalo stvaranje nove informacije.

Iz osporenog rješenja je vidljivo kako se navedena odluka temelji na odredbi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz njegovog obrazloženja proizlazi da tijelo javne vlasti nije uzelo u obzir razloge za omogućavanje pristupa traženim informacijama, već samo razloge za ograničenje pristupa informaciji zbog zaštite osobnih podataka. Stoga, a obzirom da u spisu predmeta nema zapisa podataka iz kojeg bi bilo vidljivo je li, i na koji način u odnosu na zatraženu informaciju prvostupanjsko tijelo provelo test razmjernosti i javnog interesa isti je valjalo provesti u žalbenom postupku.

Sukladno članku 115. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09.) drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.

Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

U žalbenom postupku također su uzeti u obzir i propisi koji reguliraju rad Hrvatske psihološke komore te njezini podzakonski akti.

Člankom 27. Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 98/19.) je propisano da Skupština Hrvatske psihološke komore donosi: statut, godišnji program rada, financijski plan, odluku o godišnjem izvješću o radu, odluku o financijskom izvješću, odluku o visini članarine, etički kodeks psihološke djelatnosti, opće akte kojima se provode javne ovlasti Komore, i druge akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore.

U članku 28. stavku 1. Zakona o psihološkoj djelatnosti je propisano da Nadzorni odbor Komore nadzire provođenje statuta Komore i drugih općih akata Komore, ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza članova Komore, materijalno i financijsko poslovanje Komore, a može obavljati i druge povremene poslove koje mu povjeri Skupština Komore ili Upravni odbor.

Člankom 14. Statuta Hrvatske psihološke komore („Narodne novine“, broj 15/04.) je propisano da Skupština odlučuje većinom od ukupnog broja prisutnih članova Skupštine.

U članku 44. Poslovnika o radu Skupštine Hrvatske psihološke komore (28. veljače 2004. godine) je propisano da Skupština odlučuje većinom od broja prisutnih članova Skupštine, ako Statutom ili drugim općim aktom Komore nije propisana druga kvalificirana većina.

Članak 45. stavak 1. Poslovnika o radu Skupštine Hrvatske psihološke komore propisuje da je glasovanje na sjednici javno, osim ako Statutom ili drugim općim aktom Komore nije određeno da se glasuje tajno, odnosno ako članovi Skupštine ne odluče da će o pojedinom predmetu glasovati tajno. Stavkom 2. navedenog članka je propisano da se javno glasovanje provodi istovremeno, dizanjem ruku ili poimeničnim izjašnjavanjem. U stavku 3. istog članka propisano je da se tajno glasovanje provodi glasačkim listićima. Kod tajnog glasovanja pomažu članovi Skupštine koje odredi predsjednik Komore. Stavkom 4. navedenog članka je propisano da se glasuje „za“, „protiv“ ili „suzdržan“.

U članku 46. stavku 3. Poslovnika o radu Skupštine Hrvatske psihološke komore je propisano da se u zapisnik unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako se u konkretnom slučaju radi o traženju podataka vezanih za održavanje 44. dopisne sjednice Skupštine Hrvatske psihološke komore, na kojoj su održani izbori za predsjednika Komore, a vezano za navedeno izvršen je uvid i u Izvješće izbornog povjerenstva KLASA: 003-01/21-07/11, URBROJ: 251-375/03-01-21-1 od 24. svibnja 2021. godine, koje je javno dostupno na poveznici http://www.psiholoska-komora.hr/1652.

Uvidom u javno objavljene podatke na internetskoj stranici Hrvatske psihološke komore utvrđeno je kako se javno objavljuju neka imena i prezimena sudionika na sjednicama, ali da se radi o zaposlenicima navedene Komore te članovima njezinih tijela, pa se ne mogu prihvatiti navodi žalitelja o javno objavljenim popisima svih sudionika. Naime, uz javno objavljene zapisnike od 2017. godine nisu objavljeni prilozi navedeni kao njihovi sastavni dijelovi koji sadržavaju takve popise te tako nisu javno dostupni svima, iako su oni mogli biti dostavljeni žalitelju kao članu Hrvatske psihološke komore i sudioniku sjednice sukladno aktima kojima je uređen rad Hrvatske psihološke komore.

U odnosu na javno objavljene informacije vezane za 44. dopisnu sjednicu Hrvatske psihološke komore uz koju su vezane u predmetnom zahtjevu tražene informacije utvrđeno je sljedeće: da je na poveznici http://www.psiholoska-komora.hr/1655 javno objavljena obavijest o tome da je održana navedena sjednica, da je na poveznici http://www.psiholoska-komora.hr/450 javno objavljen kratki zapisnik sa 44. dopisne sjednice Hrvatske psihološke komore u kojem su navedene aktivnosti na sjednici odnosno odluke i broj glasova kojima su iste donesene (usvajanje dnevnog reda, usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice, usvajanje Izvješća o radu Komore za 2020. godinu, usvajanje Izvješća Nadzornog odbora za 2020. godinu, usvajanje Financijskog izvješća za 2020. godinu te Financijskog plana za 2021. godinu) te je navedeno kako su provedeni izbori za Predsjednika Komore i broj glasova koje su dobili kandidati ........., ......... i ........., a kao prilog je objavljeno Izvješće Izbornog povjerenstva, na poveznici http://www.psiholoska-komora.hr/1652.

Iz obavijesti o održavanju 44. sjednice Hrvatske psihološke komore je vidljivo kako je u istoj navedeno kako je na sjednici sudjelovalo nešto više od 500 članova Komore, koje su bile aktivnosti na sjednici odnosno koji su dokumenti usvojeni, da je brojanje pristiglih glasova izvršeno u nazočnosti javnog bilježnika i predstavnika nadležnog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te da je Izborno povjerenstvo utvrdilo rezultate tajnog glasanja za predsjednika Hrvatske psihološke komore prema kojima niti jedan kandidat nije dobio povjerenje većine sudionika Skupštine (50,00% plus 1 glas) uz navođenje broja glasova koje su kandidati dobili, a zbog čega će se ponovljeni izbori za predsjednika Komore održati u sljedeća tri mjeseca. Iz javno objavljenog Izvješća Izbornog povjerenstva vidljivi su podaci načinu glasovanja odnosno o zaprimljenim javnim i tajnim listićima od kojih su se tajni glasački listići odnosili na glasovanje za izbor Predsjednika Hrvatske psihološke komore, a iz kojih je vidljivo kako je u tom dijelu glasovanja glasovalo 508 članova Skupštine, broj nevažećih listića te broj glasova koje su dobila tri kandidata za predsjednika.

U odnosu na zatraženi popis sudionika (koji je kod dopisne skupštine jednak popisu kolega prijavljenih) na 44. sjednici skupštine, uvidom u spis predmeta u žalbenom postupku je zaključeno da prvostupanjsko tijelo ima u posjedu popis prijavljenih članova za 44. sjednicu Skupštine Hrvatske psihološke komore, ali ne i popis sudionika, odnosno da se ne radi o jednakim popisima, pri čemu popis sudionika nije niti izrađen kao informacija u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, obzirom da se provelo više glasovanja u odnosu na različite stvari, prilikom kojeg od članova nisu natrag zaprimljeni svi glasački listići, a i obzirom na činjenicu da je kod Izbora predsjednika Hrvatske psihološke komore provedeno glasovanje tajnim glasačkim listićima koje ne sadržava ime i prezime člana nego njegov članski broj.

Osim navedenog, razmatrajući postojanje javnog interesa za dostupnost popisa prijavljenih odnosno sudionika na sjednicama Hrvatske psihološke komore u cjelini, u žalbenom je postupku izvršenim uvidom u javno objavljene informacije tijela javne vlasti zaključeno kako Hrvatska psihološka komora u dovoljnoj mjeri objavljuje informacije vezane za rad na sjednicama svoje Skupštine na svojim mrežnim stranicama, pri čemu iz javno dostupnih podataka nije identificiran prevladavajući javni interes za dostupnošću tih podataka, osim pojedinačnog interesa žalitelja koji je član Hrvatske psihološke komore.

Vezano za navode žalitelja o tome kako je prvostupanjsko tijelo pogrešno razumjelo na što se odnosi njegov zahtjev nakon provedenog žalbenog postupka te uvidom u spis predmeta je zaključeno kako je prvostupanjsko tijelo pravilno zaključilo na što se njegov zahtjev odnosi obzirom da je žalitelj sam u zahtjevu inzistirao da je traženi popis sudionika jednak popisu njegovih kolega prijavljenih za 44. sjednicu skupštine, a kojem je pristup odbijen osporenim rješenjem zbog zaštite osobnih podataka.

U odnosu na razlog ograničenja pristupa informacijama iz osporenog rješenja uvidom u dostavljeni popis prijavljenih članova Hrvatske psihološke komore za 44. sjednicu Skupštine Hrvatske psihološke komore, utvrđeno je kako ista sadrži osobne podatke o imenu i prezimenu, članskom broju te osobnoj adresi odnosno adresi na kojoj rade pojedini članovi. Vezano za dostupnost navedenih podataka sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama u žalbenom postupku također nije identificiran prevladavajući javni interes za dostupnošću tih podataka, osim pojedinačnog interesa žalitelja, jer se radi o osobnim podacima fizičkih osoba koje nisu zaposlenici prvostupanjskog tijela nego članovi strukovne komore, a u konkretnom slučaju se ti podaci ne mogu povezati s niti jednim relevantnim razlogom za zbog kojih bi mogao postojati javni interes za njihovom javnom objavom. Vezano za navedeno se ističe i kako u žalbenom postupku nisu prepoznati niti razlozi za njihovom objavom vezano za žalitelja obzirom da se izbor za Predsjednika Hrvatske psihološke komore mora ponovo održati jer niti jedan od kandidata nije dobio dovoljan broj glasova.

Stoga je u žalbenom postupku zaključeno kako je prvostupanjsko tijelo ispravno postupilo kada je odbilo predmetni zahtjev žalitelja u dijelu u kojem se pozvalo na zaštitu osobnih podataka, premda je u prvostupanjskom postupku bilo određenih nedostataka obzirom da nije sukladno obvezi iz članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama provelo test razmjernosti i javnog interesa, ali navedeni nedostatak nije mogao dovesti do drugačijeg rješenja ove upravne stvari, uzimajući u obzir da u žalbenom postupku nije evidentirano postojanje prevladavajućeg javnog interesa u odnosu na dostupnost imena i prezimena te drugih osobnih podataka članova Hrvatske psihološke komore kojima je ograničen pristup osporenim rješenjem, a da su utvrđeni razlozi za ograničenje pristupa istima zbog zaštite osobnih podataka.

Naime, u žalbenom postupku je prihvaćen stav prvostupanjskog tijela da se radi o osobnim podacima čija objava ne pridonosi javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan