KLASA: UP/II-008-07/20-01/1045
URBROJ: 401-01/05-21-7
Zagreb, 6. prosinca 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatske liječničke komore, KLASA: UP/I-034-02/20-09/01, URBROJ: 385-02/04-20-01 od 6. kolovoza 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na ponovnu uporabu informacija, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske liječničke komore, KLASA: UP/I-034-02/20-09/01, URBROJ: 385-02/04-20-01 od 6. kolovoza 2020. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Hrvatske liječničke komore, odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ponovnu uporabu informacija sadržanih u Imeniku liječnika u Republici Hrvatskoj, temeljem odredbe članka 30. stavka 1. točke 1., u svezi s odredbama članka 15. stavka 2. točki 4. i 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što zatražena informacija sadrži brojne zaštićene osobne podatke.
Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene zakona i greške u provedbi procesa. Smatra kako tijelo ne može odbiti zahtjev na temelju što je dio podataka zaštićen drugim propisima poput GDPR-a, već treba dostaviti one podatke koji su javni. Jednako tako ističe kako nije proveden test razmjernosti i javnog interesa prije odbijanja njegovog zahtjeva. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj podnio 15. srpnja 2020. godine Hrvatskoj liječničkoj komori zahtjev za ponovnu uporabu informacija kojim je zatražio da mu se dostavi u otvorenom obliku koji omogućuje ponovnu uporabu, u elektroničkom obliku i u nekomercijalnu svrhu Imenik liječnika u Republici Hrvatskoj.
U obrazloženju pobijanog rješenja kojim je odbijen žaliteljev zahtjev za ponovnu uporabu informacija citiraju se odredbe Zakona o liječništvu kojima je određeno da je jedna od javnih ovlasti Hrvatske liječničke komore vođenje Imenika liječnika u Republici Hrvatskoj, te odredbe Pravilnika o javnim knjigama Hrvatske liječničke komore kojima su detaljno propisani podaci koji se upisuju u Imenik liječnika. Tijelo javne vlasti stoga ističe da se Imenik liječnika vodi u integriranom informacijskom sustavu, da se ne vodi u otvorenom obliku i da sadrži brojne osobne podatke članova, a pogotovo naglašava odredbu članka 27. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da u svrhu ponovne uporabe tijela javne vlasti nemaju obvezu informaciju izraditi, prilagođavati ili izdvajati dijelove informacija ako to zahtijeva nerazmjeran utrošak vremena ili sredstava, niti se od tijela javne vlasti može zahtijevati da nastavi ažurirati, nadograđivati i pohranjivati informacije u svrhu ponovne uporabe. Tijelo javne vlasti navodi kako zatraženi Imenik nije javno objavljen, s obzirom da javna objava ne proizlazi iz odredbi Zakona o liječništvu, a što je u svojem mišljenju potvrdila i Agencija za zaštitu osobnih podataka., prilikom čega se navode odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka iz kojih ne proizlazi pravni temelj za objavu zatraženih informacija.
S obzirom na razlog uskrate prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku kao mjerodavno pravo razmatrana odredba članka 30. stavka 1. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev za ponovnu uporabu informacija ako se zahtjev odnosi na informacije iz članka 15. stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona.
Također su razmatrane odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. i točke 7. istog Zakona, kojima je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, odnosno u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.
U ovoj upravnoj stvari je bitno naglasiti da se radi o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija, što iako ne čini značajnu razliku, predstavlja drugačije pravno uređenje od zahtjeva za pristup informacijama.
Ponovna uporaba informacija znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalne ili nekomercijalne svrhe drukčije od izvorne svrhe u okviru javnog posla za koji su te informacije izrađene. Ponovna uporaba informacija polazi od ideje da su javne informacije javnog sektora u zajedničkom vlasništvu svih građana te da inovativno korištenje tih podataka treba biti omogućeno svakome, osim ako ponovna uporaba informacija nije ograničena iz razloga što su informacije klasificirane stupnjem tajnosti, predstavljaju poslovnu tajnu, osobne podatke, odnosno zaštićene su pravima intelektualnog vlasništva i sl.
Upravo u tom smislu odredba članka 30. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama određuje da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev za ponovnu uporabu informacija u slučaju kada postoje zakonom propisana ograničenja, međutim, tom prilikom nije propisana provedba testa razmjernosti i javnog interesa, već se ponovna uporaba odmah uskraćuje.
Dakle, žalitelj nije u pravu kada ističe da je tijelo javne vlasti napravilo grešku u postupku jer nije provelo test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da se on ne provodi u slučaju zahtjeva za ponovnom uporabom informacija.
Službenici Ureda povjerenika su dana 1. srpnja 2021. godine izvršili Uvid u sadržaj Imenika liječnika u prostorijama Hrvatske liječničke komore, prilikom čega je utvrđeno da on sadrži, sukladno članku 17. Pravilnika o javnim knjigama Hrvatske liječničke komore, utvrđeno je da otprilike stotinjak osobnih podataka koji su predviđeni za upis u Imenik liječnika, te da velik dio navedenih podataka ničim ne ukazuju da bi bili od javnog interesa za njihovo objavljivanje ili za omogućavanje pristupa ili ponovne uporabe.
Međutim, jednako tako je odredbom članka 36. Pravilnika o javnim knjigama Hrvatske liječničke komore propisano da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na pristup informacijama iz javnih knjiga HLK-a u skladu s propisima koji uređuju pravo na pristup informacijama.
U tom smislu treba naglasiti kako Hrvatska liječnička komora vodi predmetni Imenik na temelju javne ovlasti i kako osim zaštićenih osobnih podataka koji ne bi trebali biti dostupni, Imenik sadržava i javne podatke o liječnicima, mahom zaposlenicima tijela javne vlasti financiranih iz javnih sredstava, a koji podaci bi svakako trebali na neki način biti dostupni u integralnom obliku zbog javnog interesa.
Nadalje, ukazuje se na određene odredbe preambule Direktive(EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (dalje u tekstu: Direktiva) koje pobliže obrazlažu i daju kontekst važnosti omogućavanja ponovne uporabe informacije javnog sektora. Tako je člankom 9. preambule Direktive propisano kako informacije javnog sektora predstavljaju izvanredan izvor podataka koji može doprinijeti poboljšanju jedinstvenog tržišta i razvoju novih aplikacija za potrošače i pravne subjekte. Inteligentna uporaba podataka, uključujući njihovu obradu s pomoću aplikacija umjetne inteligencije, može imati transformacijski učinak na sve gospodarske sektore. Člankom 14. preambule Direktive je propisano da dopuštanje ponovne uporabe dokumenata u posjedu tijela javnog sektora predstavlja dodanu vrijednost za ponovne korisnike, krajnje korisnike i društvo općenito, a u mnogim slučajevima i za samo tijelo javnog sektora tako što se promiče transparentnost i odgovornost te pruža povratna informacija od ponovnih korisnika i krajnjih korisnika, čime se dotičnom tijelu javnog sektora omogućuje da poboljša kvalitetu prikupljenih informacija i obavljanje svojih zadaća, dok je člankom 21. propisano da bi se ova Direktiva trebala primjenjivati na dokumente koje dotična tijela javnog sektora isporučuju kao dio svojih javnih zadaća kako je to definirano zakonom ili drugim obvezujućim pravilima država članica. Ako takva pravila ne postoje, javne zadaće trebalo bi definirati u skladu s uobičajenom administrativnom praksom država članica, pod uvjetom da je opseg javnih zadaća transparentan i podložan preispitivanju. Javne zadaće mogle bi se definirati općenito ili za svaki slučaj posebno za pojedinačna tijela javnog sektora. Člankom 34. preambule Direktive propisano je kako bi se olakšala ponovna uporaba, tijela javnog sektora trebala bi, ako je to moguće i primjereno, staviti dokumente, uključujući dokumente objavljene na internetskim stranicama, na raspolaganje putem otvorenih i strojno čitljivih oblika zajedno s njihovim metapodatcima, na najvišoj razini preciznosti i granularnosti, u obliku kojim se osigurava interoperabilnost, npr. obrađujući ih na način koji je u skladu s načelima kojima se uređuju zahtjevi u pogledu usklađenosti i uporabljivosti za prostorne informacije u skladu s Direktivom 2007/2/EZ.
Slijedom navedenog, Hrvatska liječnička komora bi trebala razmotriti može li objaviti barem dio Imenika liječnika koji bi trebao biti javno dostupan, sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Primjerice, Hrvatska liječnička komora može za ubuduće razmotriti objavu dijela Imenika na način kako su uredile i neke druge komore, poput Hrvatske odvjetničke komore ili Hrvatske komora arhitekata, na način da javnosti budu dostupna samo imena i prezimena članova komore, adresa, telefon, e-mail, odnosno u ovom slučaju imena i prezimena liječnika, šifra liječnika, zdravstvena ustanova u kojoj radi, odnosno jedan minimum podataka koji bi mogao biti javno objavljen.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Tijelo javne vlasti je u ponovnom postupku dužno razmotriti žaliteljev zahtjev za ponovnu uporabu informacija, utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.
Pritom tijelo javne vlasti mora utvrditi opseg informacija sadržanih u Imeniku liječnika te treba voditi računa i o eventualnim ograničenjima, kao i mogućnosti djelomičnog omogućavanja pristupa informacijama, uz analizu koliko bi to bilo ekonomski isplativo i koliki bi bio utrošak vremena.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan