KLASA: UP/II-008-07/21-01/840

URBROJ: 401-01/05-21-2

Zagreb, 14. prosinca 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-008-01/21-07/03, URBROJ: 50302/28-21-1 od 10. rujna 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ........., izjavljena protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-008-01/21-07/03, URBROJ: 50302/28-21-1 od 10. rujna 2021. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada RH) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je od Vlade RH zatražio podatke o evidenciji ulaska i izlaska u zgradu Vlade RH u razdoblju od 1. veljače do 1. svibnja 2017. godine. Žaliteljev zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“.

Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu Povjereniku za informiranje, u kojoj u bitnom navodi kako je Vlada RH odgovorna prema svojim građanima te joj je dužnost transparentno predstaviti svoj rad zainteresiranoj javnosti, što uključuje i sastanke koje članovi Vlade održavaju s fizičkim osobama u službenim prostorijama Vlade. Ističe da pozivajući se na Uredbu o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite („Narodne novine“, broj 46/13., 103/14. - OUSRH, 151/14., 10/16., 99/16. i 131/20.), Vlada nije obrazložila na koji način evidencija ulazaka i izlazaka u/iz zgrade Vlade može ugroziti štićene osobe i objekte. Navodi kako se člankom 38. stavom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14.) kao i Zakonom o pravu na pristup informacijama, osobito njegovim člankom 3., jamči pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, uz ograničenja koja moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem. Žalitelj podsjeća na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-III-5112/2011 od 7. travnja 2016. godine, kojom je ocijenjena kao neustavna uskrata podataka evidencije ulazaka i izlazaka iz zgrade Vlade RH. Nadalje, žalitelj smatra kako je davanje informacije u javnom interesu jer Vlada RH mora transparentno predstaviti svoj rad zainteresiranoj javnosti, što uključuje sastanke koje članovi Vlade održavaju s fizičkim osobama u svojim službenim prostorijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 30. kolovoza 2018. godine Vladi RH podnio zahtjev za pristup informacijama, kojim je zatražio da mu se dostavi evidencija ulazaka u zgradu Vlade Republike Hrvatske u razdoblju od 1. veljače do 1. svibnja 2017. godine.

S obzirom da Vlada Republike Hrvatske nije riješila zahtjev za pristup informacijama u roku koji je propisan Zakonom o pravu na pristup informacijama, žalitelj je izjavio žalbu Povjereniku za informiranje, koji je rješenjem, KLASA: UP/II-008-07/18-01/909, URBROJ: 401-01/11-19-1 od 8. travnja 2019. godine, naložio Vladi RH da u roku od 8 dana od zaprimanja navedenog rješenja riješi žaliteljev zahtjev za pristup informacijama od 30. kolovoza 2018. godine sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Postupajući po nalogu Povjerenika za informiranje, Vlada RH je donijela osporeno rješenje, KLASA: UP/I-008-01/21-07/03, URBROJ: 50302/28-21-1 od 10. rujna 2021. godine, kojim je odbila žaliteljev zahtjev jer je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“, sukladno Zakonu o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07. i 86/12.).

Iz spisa predmeta je vidljivo da je Vlada RH prije donošenja odluke o zahtjevu za pristup informacijama zatražila mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (u daljnjem tekstu: UVNS), prema odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama te da je UVNS dao mišljenje KLASA: 008-01/21-01/04, URBROJ: 50439-05/66-21-12 od 31. kolovoza 2021. godine, u kojem se, između ostalog navodi kako je skup podataka koji je sadržan u predmetnim Izvješćima i nadalje potrebno štititi odgovarajućom oznakom stupnja tajnosti jer je iz njihovog sadržaja moguće generirati zaključke, odnosno podatke temeljem kojih bi se potencijalno moglo narušiti ili znatno otežati izvršenje svih potrebnih radnji u okviru primjene mjera osiguranja i zaštite štićenih osoba, objekata i prostora, a koje uključuju i mjere neposrednog tjelesnog osiguranja, te unutarnje i vanjsko osiguranje objekata i prostora, osobito s obzirom na razinu ugroženosti objekta Vlade RH, sve s ciljem sprječavanja narušavanja sigurnosti kako samog objekta, tako i osoba koje borave ili se zateknu u istom. UVNS napominje i kako je vlasnik podatka dužan voditi računa o potrebi zaštite podatka kojeg je, kao nadležno tijelo, u propisanom postupku označilo kao klasificirani podatak i za koji je utvrđen stupanj tajnosti, a koji s obzirom na svoj sadržaj ima važnost povjerljivosti i cjelovitosti za svog vlasnika, a osobito u odnosu na štetu po zaštićene vrijednosti koja bi mogla nastati u slučaju njegovog neovlaštenog otkrivanja.

Vlada RH je zatražila i mišljenje Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: MUP) koje je sukladno propisanim ovlastima i nadležnostima korisnik Evidencije ulazaka i izlazaka u zgradu Vlade RH čiji je vlasnik Vlada RH. MUP je dostavio mišljenje dopisom, KLASA: OGR-209-01/21-01/660, URBROJ: 511-01-20-21-4 od 2. rujna 2021. godine, u kojem se ističe da su predmetni podaci neodvojivi od provedbe osiguranja i zaštite štićenih osoba, objekata i prostora te da bi se njihovom analizom moglo doći do informacija koje bi mogle poslužiti za planiranje i izvršavanje različitih vrsta ugrožavanja. Također je istaknuto da se podaci sadržani u Evidenciji ulazaka i izlazaka u zgradu Vlade RH ne mogu učiniti dostupnima neovlaštenim osobama zbog očitih sigurnosnih rizika i ugroza štićenih osoba, štićenog objekta zaposlenika, posjetitelja i građana. Podaci koji su klasificirani na temelju točke IV. podtočke 9. Odluke o kriterijima za određivanje stupnjeva tajnosti podataka Vlade RH, kao takvi ne bi trebali biti deklasificirani ni dostupni tražitelju podataka niti javnosti.

Nadalje je vidljivo da je Vlada RH, Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti i branitelje, nakon zaprimanja mišljenja UVNS-a provela test razmjernosti i javnog interesa na sjednici održanoj 7. rujna 2021. godine.

U provedenom testu razmjernosti i javnog interesa se zaključuje da se predmetni zahtjev odnosi na podatke iz Evidencije ulazaka i izlazaka u zgradu Vlade RH koji se vode u svrhu provedbe mjera osiguranja i zaštite zgrade Vlade RH i štićenih domaćih i stranih osoba. Dostupnost sadržaja traženih podataka iz predmetne Evidencije od utjecaja je na izvršenje svih potrebnih radnji u okviru primjene mjera osiguranja i zaštite štićenih osoba, objekata i prostora. Otkrivanje sadržaja ovih podataka moglo bi narušiti ili otežati izvršenje mjera neposrednog tjelesnog osiguranja te unutarnjeg i vanjskog osiguranja, kako samog objekta tako i osoba koje borave ili se zateknu u štićenom objektu I. kategorije. Koordinacija je zaključila da je u konkretnom slučaju Vlada, kao vlasnik informatičkog sustava i podataka koje na sustavu nastaju, dužna voditi računa o potrebi zaštite podataka za koje je utvrđen stupanj tajnosti, posebice u okolnostima kada podatke tražene zahtjevom korisnika ne može učiniti dostupnim bez rizika za sigurnost štićenih osoba, zaposlenika, posjetitelja, kao i građana koji se kreću i zadržavaju u blizini štićenog objekta.

Vlada RH je nakon provedenog postupka ocijenila da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informaciji u odnosu na javni interes, odnosno interes korisnika informacije da dobije podatke o ulascima i izlascima u zgradu Vlade RH za naznačeno razdoblje.

Službenici Ureda povjerenika za informiranje koji imaju certifikat za pristup klasificiranim podacima su još povodom žaliteljeve žalbe u drugom postupku, u kojem su zatraženi podatci o evidenciji ulaska i izlaska u zgradu Vlade RH na dan 6. ožujka 2017. i 23. ožujka 2017. godine, dana 29. ožujka 2019. godine u prostorijama Vlade RH izvršili uvid u informaciju koja je predmet i ovog postupka, te su utvrdili da je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“.

Nadalje, nakon što je Vlada RH postupila po nalogu Povjerenika za informiranje i donijela osporeno rješenje, službenici Ureda povjerenika za informiranje su nakon uložene žalbe dana 10. prosinca 2021. godine izvršili u prostorijama Vlade RH u spis KLASA: OGR-022-03/21-07/09, klasificiran stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“, koji je oformljen za potrebu provođenja testa razmjernosti i javnog interesa te koji uz predmetni test sadrži i gore spomenuto mišljenje UVNS-a i MUP-a.

Odredbom članka 9. Zakona o tajnosti podataka propisano je kako se stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“ klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova iz članka 5. ovoga Zakona.

Člankom 5. Zakona o tajnosti podataka propisano je da s obzirom na stupanj ugroze zaštićenih vrijednosti stupnjevima tajnosti iz članka 4. ovoga Zakona mogu se klasificirati podaci iz djelokruga državnih tijela u području obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, vanjskih poslova, javne sigurnosti, kaznenog postupka te znanosti, tehnologije, javnih financija i gospodarstva ukoliko su podaci od sigurnosnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o tajnosti podataka propisano je da kad postoji interes javnosti, vlasnik podatka dužan je ocijeniti razmjernost između prava na pristup informacijama i zaštite vrijednosti propisanih u člancima 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona te odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. Stavkom 2. propisano je kako je prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka vlasnik podatka dužan zatražiti mišljenje UVNS-a, dok je stavkom 3. propisano kako je vlasnik podatka dužan o postupku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti i druga nadležna tijela propisana zakonom.

Iz navedene zakonske odredbe proizlazi kako isključivo vlasnik klasificiranih podataka ima zakonsku ovlast odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka.

Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona, dok je člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju UVNS-a, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen, te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Uvidom u obrazloženje rješenja vidljivo je da se kao pravni temelj klasificiranja zatraženih informacija navodi točka IV. podtočka 9. Odluke o kriterijima za određivanje stupnjeva tajnosti podataka Vlade RH („Narodne novine“, broj 4/17.), kao i Uredba o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite („Narodne novine“, broj 46/13., 103/14. - OUSRH, 151/14., 10/16., 99/16. i 131/20.).

Također se ukazuje na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. studenog 2014. godine, kojom je poništeno rješenje tuženog Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-04/13-01/314, URBROJ: 401-01/04-14-06 od 10. travnja 2014. godine. Sud je u njezinom obrazloženju ocijenio da samo vlasnik podatka, koji je u propisanom postupku klasificirani podatak takvim označio i za isti utvrdio stupanj tajnosti, ovlašten odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka.

Sličnog je stajališta i Ustavni sud Republike Hrvatske, koji je odlukom, broj U-III-1267/2017 od 21. studenog 2017. godine odbio ustavnu tužbu koja je podnesena protiv navedene presude.

Slijedom navedenog, s obzirom da je u ovoj upravnoj stvari riječ o informacijama klasificiranim stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“, tijelo javne vlasti je kao vlasnik informacije nakon traženja mišljenja UVNS-a i provedenog testa razmjernosti i javnog interesa procijenilo da i dalje postoje razlozi zbog kojih je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti, odnosno kako prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informaciji u odnosu na javni interes, odnosno interes korisnika informacije da dobije podatke o ulascima i izlascima u zgradu Vlade RH za zatraženo razdoblje.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,

U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Neovisno ovom rješenju, upućuje se prvostupanjsko tijelo kao vlasnika informacije da sukladno zakonskim odredbama provodi periodične procjene stupnja tajnosti na temelju koje može promijeniti stupanj tajnosti ili izvršiti deklasifikaciju podataka, pogotovo imajući u vidu odluku Ustavnog suda RH broj U-III-5112/2011 od 7. travnja 2016. godine.

Iako se predmetna odluka Ustavnog suda RH odnosi na ograničavanje pristupa informaciji zbog zaštite osobnih podataka, stajalište Ustavnog suda RH kako „sam ulazak u zgradu Vlade i izlazak iz nje određenog dana, kao javne institucije, nije isključivo privatna stvar čak niti kada su u pitanju privatne osobe nego je, zbog prvorazrednog javnog interesa također i javna stvar“, može biti protumačen i u ovom predmetu, u odnosu na informacije klasificirane stupnjem tajnosti, slijedom čega je preporučeno razmotriti postojeći stupanj klasifikacije na zatraženim informacijama.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan