KLASA: UP/II-008-07/21-01/819

URBROJ: 401-01/06-21-5

Zagreb, 24. studenoga 2021. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Lećevica KLASA: UP/I 008-01/21-01/02, URBROJ: 2134/03-01/01-21-43 od 13. listopada 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Općine Lećevica KLASA: UP/I 008-01/21-01/02, URBROJ: 2134/03-01/01-21-43 od 13. listopada 2021. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Općine Lećevica odbijeno je 6 zahtjeva ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) podnesenih 20. kolovoza, 28. rujna i 4. listopada 2021. godine, temeljem članka 23. stavka 1. točke 3. i stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, pri čemu je kao razloge odbijanja njegovih zahtjeva navelo vođenje kaznenog i parničnog postupka, da se određenim zahtjevima ne traži informacija u zakonskom smislu i koje nisu u obvezi dostaviti, da se radi o informacijama koje su javno objavljene te da žalitelj podnošenjem učestalih i funkcionalno povezanih zahtjeva zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložilo žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje pobija jer je nelogično da on svojim upitima vezano za pravo na vodu i pomoć u kući ometa rad Općine Lećevica. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

U žalbenom postupku Općina Lećevica je u prilogu akta KLASA: UP/I-008-01/21-01/02, URBROJ: 2134/03-03/01-21-46 od 25. listopada 2021. godine te slijedom traženja nadopune iz akta Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/21-01/819, URBROJ: 401-01/06-21-2 od 2. studenoga 2021. godine, aktom KLASA: UP/I-008-01/21-01/02, URBROJ: 2134/03-03/01-21-51 od 11. studenoga 2021. godine, dostavila spis predmeta po žalbi na nadležno odlučivanje.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj:

- dana 20. kolovoza 2021. godine na obrascu zahtjeva za pristup informacijama od Općine Lećevica zatražio sljedeće: dostavu ugovora koji su sklopljeni s njim kao podnositeljem, a čiji je pružatelj usluga Općina Lećevica, kao i sve dospjele račune na njegovo ime, a temeljeno na Odluci o kriterijima dovoza pitke vode po cijeni od 573 kune, podcrtano u Odluci u prilogu. Samo želi da mu se dostave ugovori i kopije računa o dugovanjima na njegovo ime;

- 20. kolovoza 2021. godine na obrascu zahtjeva za pristup informacijama od Općine Lećevica zatražio sljedeće: moli da mu se dostavi na temelju kojeg zakona i točke zakona se njemu kao mještaninu Radošića uskraćuje dovoz pitke vode po cijeni od 150 kuna, ako on nema apsolutno nikakvih dugovanja prema Općini i zabranjena je upotreba prisilnih propisa sa kojima se ograničava ili uskraćuje pristup javnom dobru, a ujedno imaju zakonske instrumente uvjetovano da je on ili bilo tko drugi nekome dužan. Da napomene, 80%-tni je RVI;

- 28. rujna 2021. godine na obrascu zahtjeva za pristup informacijama od Općine Lećevica zatražio sljedeće: 1. Da li je njemu kao 80%-tnom invalidu zabranjen ulazak u prostore Općine?, 2. Tko mu je imenom i prezimenom zabranio ulazak u javni prostor Općine?, 3. Presliku sudskog rješenja ako navodno postoji zabrana ulaska u javni prostor Općine, i 4. Koje vremensko trajanje ima ta navodna zabrana i koji je razlog zabrane?;

- 28. rujna 2021. godine na obrascu zahtjeva za pristup informacijama od Općine Lećevica zatražio sljedeće: 1. Moli da mu se dostave podaci za EU projekt Zaželi, sa kojim Geronto domaćice pomažu nemoćne i slabe i na koji način ću ostvariti kao invalid tu pomoć, 2.Gdje i kada ste objavili Objavu da bude javno dostupna svim mještanima, za projekt, 3. Gdje, kada i kome su se mještani mogli prijaviti za pomoć Geronto domaćica, 4. Koja dokumentacija je potrebna da bi 80%-tni teško pokretni invalid ostvario tu pomoć;

- 28. rujna 2021. godine na obrascu zahtjeva za pristup informacijama vezano za projekt „Razvoj usluga i kapaciteta Razvojne agencije Općine Lećevica-Lasta“ od Općine Lećevica zatražio sljedeće: 1. Dostaviti specifikaciju, količinu i vrstu računalne opreme kupljenu za 82.478,75 kn; 2. Gdje se ta računalna oprema nalazi i tko radi sa tom računalnom opremom; 3. Zapisnik sa konstituirajuće sjednice u kojemu se raspravljalo o računalnoj opremi;

- 4. listopada 2021. godine na obrascu zahtjeva za pristup informacijama od Općine Lećevica zatražio da mu se dostavi popis svih vozila u vlasništvu Općine Lećevica te: 1. Dostaviti marku, tip vozila, godinu proizvodnje, namjenu vozila i tko upravlja vozilom, 2. Dostaviti narudžbenicu i cijenu vozila koja je plaćena dobavljaču, 3. Dostaviti Zapisnik sa sjednice na kojoj se odlučivalo o nabavci službenih vozila za Općinu Lećevica, 4. Dostaviti odluku predsjednika općinskog vijeća o nabaci svakog vozila pojedinačno.

Također je utvrđeno da je o svim gore navedenim zahtjevima Općina Lećevica odlučila osporenim rješenjem na način da ih je odbila pozivom na odredbu 23. stavka 1. točke 3. i stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz razloga što je u prvostupanjskom postupku zaključeno kako tim zahtjevima žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, da se vezano da dio informacija vodi kazneni i parnični postupak, da se određenim zahtjevima ne traži informacija u zakonskom smislu i koje nisu u obvezi dostaviti te da se radi o traženju informacija koje su javno objavljene.

U obrazloženju osporenog rješenja je u bitnome navedeno kako tražene informacije iz zahtjeva predstavljaju više funkcionalnih povezanih zahtjeva kojima se očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, kao i da zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija, odnosno zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja Općine Lećevica. Također je navedeno da je prvostupanjsko tijelo ovlašteno ograničiti pristup traženim informacijama jer se iste tiču postupaka koje se vode pred nadležnim tijelima u kaznenom i parničnim postupcima za vrijeme trajanja tih postupaka pred Općinskim sudom u Splitu. U nastavku je pojašnjeno kako informacije koje se odnose na žalitelja osobno ne predstavljaju informacije u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama te da iste žalitelj nema pravo dobiti jer se radi o obvezno-pravnom odnosu između vjerovnika i dužnika i da žalitelj raspolaže podacima o osnovi i visini svojih dugovanja temeljem važećih odluka Općine Lećevica koje su javno objavljene i računa dostavljenih korisnicima javnih usluga. Nadalje, vezano za podatke o zabrani ulaska žalitelju u prostorije prvostupanjskog tijela istaknuto je kako je navedeno predmet sudskog postupka radi kaznenog djela prijetnje i drugih kaznenih djela, koje nisu u obvezi davati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Vezano za zahtjeve koji se odnose na informacije o projektima i vozilima u vlasništvu Općine Lećevica i prateću dokumentaciju navedeno je kako se radi o javno objavljenim informacijama na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči. Zaključno je navedeno kako je slijedom svega iznesenog odlučeno osporenim rješenjem temeljem članka 23. stavka 1. točke 3. i stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uzimajući u obzir žalbene navode posebno se napominje kako sukladno članku 115. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09.) drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.

U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni žalbenog tijela u ovom slučaju prije svega nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno činjenično stanje, slijedom čega je posljedično pogrešno primijenjeno i materijalno pravo.

Naime, uvidom u osporeno rješenje te uzimajući u obzir razloge uskrate informacija te zakonsku odredbu koju je primijenilo prvostupanjsko tijelo zaključeno je kako su navodi iz obrazloženja rješenja nejasni, obzirom da je prvostupanjsko tijelo kao razlog odbijanja navelo odredbu članka 25. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kada se ne radi o meritornom odlučivanju, da se pozvalo i na odredbu članka 23. stavka 1. točke 1. navedenog Zakona, premda se radi o slučaju kada se o zahtjevu ne donosi rješenje, te da se u obrazloženju rješenja kao razlozi ograničenja pristupa informacijama navode razlozi koji su propisani u odredbama navedenog Zakona na koje se Općina Lećevica u odluci nije pozvala. Također, u obrazloženju rješenja prvostupanjsko tijelo pogrešno navodi kako se u slučaju traženja informacija o žalitelju osobno ne radi o traženju informacija u zakonskom smislu a onda nakon toga tvrdi kako na iste žalitelj nema pravo temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama.

Osim navedenog, valja naglasiti da je člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija ne predstavlja klasificiran podatak.

Uzimajući u obzir da je u konkretnom slučaju žalitelj tražio i informacije o projektima, financijama i radu Općine Lećevica, koje predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima, posebno se napominje kako je u presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj UsII-167/19 od 16. svibnja 2019. godine, Poslovni broj UsII-170/19 od 20. ožujka 2019. godine, Poslovni broj: UsII-191/19 od 12. rujna 2019. godine te Poslovni broj: UsII-298/20 od 23. rujna 2020. godine zauzeto stajalište da se u slučaju informacija o raspolaganju javnim sredstvima iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ne može razmatrati pitanje zlouporabe prava na pristup informacijama.

Sve navedene presude javno su dostupne na internetskim stranicama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske na poveznici https://sudovi.hr/hr/vusrh/sudska-praksa/sudska-praksa.

Također, posebno se napominje kako tijela javne vlasti u slučaju traženja veće količine informacija imaju mogućnost postupiti i u smislu članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno imaju pravo tražiti od korisnika naknadu stvaranih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, sukladno članku 17. ovog Zakona, kao i naknadu troškova dostave tražene informacije, pri čemu u smislu članka 4. stavka 2. Kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.) koje je donio Povjerenik za informiranje, tijelo javne vlasti može zatražiti od korisnika da unaprijed položi iznos stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije, a sukladno navedenoj odredbi ako korisnik ne položi zahtijevani iznos troškova u roku od 8 dana, tada se smatra da je korisnik odustao od zahtjeva.

Osim toga, ističe se da je Općina Lećevica o različitim zahtjevima žalitelja koji su podneseni na različite datume i imaju različit sadržaj odlučila istim rješenjem te ih nije pojedinačno meritorno riješila, iz čega je također razvidno kako nije postupila sukladno odredbama članka 44. Zakona o općem upravnom postupku kojima je propisano spajanje i razdvajanje upravnih stvari te članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojima je propisan način rješavanja zahtjeva za pristup informacijama.

Obzirom na sve navedeno, razmatranjem spisa predmeta, predmetne žalbe i njezinih priloga te prirode informacija koje su se tražile predmetnim zahtjevom, nakon provedenog postupka je zaključeno da osporeno rješenje treba poništiti.

Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

S obzirom da Povjerenik za informiranje nije u posjedu informacija prvostupanjskih tijela te u konkretnom slučaju nema niti saznanja koje izrađene odnosno već postojeće informacije koje se odnose na predmetna traženja žalitelja prvostupanjsko tijelo ima u svom posjedu, u ovom žalbenom postupku nije bilo moguće meritorno odlučiti o mogućnosti pristupa informacijama po gore navedenim zahtjevima žalitelja te je stoga valjalo predmet dostaviti na ponovno odlučivanje Općini Lećevica.

Uvidom u predmetne zahtjeve vidljivo je da se oni u dijelu odnose na osobne podatke žalitelja, a da se u određenom dijelu tražilo podatke o radu i financijama prvostupanjskog tijela. S time u vezi se ističe kako je prvostupanjsko tijelo u obvezi u ponovljenom postupku pojedinačno riješiti gore navedene predmetne zahtjeve žalitelja, a uzimajući u obzir primjedbe iz ovog rješenja.

U članku 23. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano u kojim slučajevima tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu, odnosno u kojim slučajevima rješenjem odbija zahtjev, te kada ga odbacuje.

Vezano za traženja žalitelja koja se odnose na njega osobno napominje se da je odredbom članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

S obzirom na navedeno napominje se da je sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, službenik za informiranje u tijelu javne vlasti po zaprimanju zahtjeva korisnika prije svega dužan utvrditi o kakvom se zahtjevu radi, bez obzira što je isti podnesen na obrascu zahtjeva za pristup informacijama koji je u svojoj biti samo pomoćni obrazac.

Također, posebno se ističe kako je pri rješavanju zahtjeva koji se podnose sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama potrebno imati na umu načelo jednakosti i načelo raspolaganja informacijom.

Naime, člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano načelo jednakosti, prema kojem pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima i da su korisnici ravnopravni u njegovom ostvarivanju. Tijela javne vlasti ne smiju staviti u povoljniji položaj niti jednog korisnika. To znači, da prema Zakonu o pravu na pristup informacijama ista informacija mora biti jednako dostupna odnosno, sukladno zakonskim izuzecima, jednako nedostupna svim korisnicima.

U članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Stoga je zakonodavac u članku 1. stavku 3. Zakon o pravu na pristup informacijama propisao kako se odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju kad je dostupnost informacijama iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena, kao i kad je informacija dostupna primjenom drugog propisa, iz koje odredbe je razvidno da se pojedinačni interesi stranaka za dostupnost informacija u pojedinim postupcima prema drugim propisima, utvrđuju u okviru tih postupaka prema propisima koji uređuju pojedino pravno područje.

Vezano za gore navedenu odredbu potrebno je napomenuti da je u članku 18. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Nadalje, posebno se napominje da je sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Stoga napominjemo da je u slučaju traženja informacija koje se odnose na traženje uvida u osobne podatke dostupnost takvih podataka korisnicima regulirana Općom uredbom o zaštiti podataka pa bi se takvi zahtjevi stoga trebali tretirati kao zahtjevi za uvidom u osobne podatke.

Naime, člankom 15. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da ispitanik ima pravo dobiti od voditelja obrade potvrdu obrađuju li se osobni podaci koji se odnose na njega te ako se takvi osobni podaci obrađuju, pristup osobnim podacima i sljedećim informacijama: svrsi obrade; kategorijama osobnih podataka o kojima je riječ; primateljima ili kategorijama primatelja kojima su osobni podaci otkriveni ili će im biti otkriveni, osobito primateljima u trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama; ako je to moguće, predviđenom razdoblju u kojem će osobni podaci biti pohranjeni ili, ako to nije moguće, kriterijima korištenima za utvrđivanje tog razdoblja; postojanju prava da se od voditelja obrade zatraži ispravak ili brisanje osobnih podataka ili ograničavanje obrade osobnih podataka koji se odnose na ispitanika ili prava na prigovor na takvu obradu; pravu na podnošenje pritužbe nadzornom tijelu; ako se osobni podaci ne prikupljaju od ispitanika, svakoj dostupnoj informaciji o njihovu izvoru; postojanju automatiziranog donošenja odluka, što uključuje izradu profila iz članka 22. stavaka 1. i 4. te, barem u tim slučajevima, smislenim informacijama o tome o kojoj je logici riječ, kao i važnosti i predviđenim posljedicama takve obrade za ispitanika. Ako se osobni podaci prenose u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju, ispitanik ima pravo biti informiran o odgovarajućim zaštitnim mjerama u skladu s člankom 46. koje se odnose na prijenos. Voditelj obrade osigurava kopiju osobnih podataka koji se obrađuju. Za sve dodatne kopije koje zatraži ispitanik voditelj obrade može naplatiti razumnu naknadu na temelju administrativnih troškova. Ako ispitanik podnese zahtjev elektroničkim putem te osim ako ispitanik zatraži drukčije, informacije se pružaju u uobičajenom elektroničkom obliku. Pravo na dobivanje kopije iz stavka 3. ne smije negativno utjecati na prava i slobode drugih.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Vezano za tumačenje gore citirane odredbe, a osobito uzimajući u obzir sadržaj zahtjeva žalitelja koji su predmet ovog postupka, ističe se kako je pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti dužno utvrditi posjeduje li dokumente, ili druge već izrađene zapise podataka koji sadrže tražene odgovore na pitanja u nekom od zakonom propisanih oblika informacije iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno temeljem podnesenog zahtjeva za pristup informaciji davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja ili dorađivati postojeće informacije te na taj način izrađivati novu informaciju, a sukladno odredbi članka 23. stavka 5. točke 4. navedenog Zakona, koja propisuje da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Stoga je prvostupanjsko tijelo iz sadržaja zahtjeva u obvezi utvrditi prije svega traži i se istim informacija u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno da li pitanja koja korisnik postavlja pretpostavljaju potvrdu i negaciju kao jedini mogući odgovor, a u kojem slučaju se radi o izradi nove informacije odnosno odgovaranja na pitanja, a što ne predstavlja zakonsku obvezu tijela javne vlasti.

Međutim, ukoliko su traženi podaci ili odgovori na pitanja iz zahtjeva sadržani u određenom zapisu podataka u posjedu tijela javne vlasti, tada ono nije dužno po zahtjevu za pristup informacijama izrađivati novu informaciju i odgovarati na pitanja podnositelja, nego je dužno razmotriti može li se taj zapis podataka dostaviti korisniku, vodeći o mogućim ograničenjima pristupa informacijama koji su propisani u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Ako tijelo javne vlasti takav zapis podataka ne posjeduje, tada treba postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja propisuje da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se ista nalazi.

Slijedom svega navedenog je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitih i pravilnih rješenja o svakom pojedinačno podnesenom zahtjevu, prikazati ih u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe drugostupanjskog tijela iz ovog rješenja te imajući na umu gore navedene odredbe drugog posebnog propisa koji propisuje pravo uvida u osobne podatke.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan