KLASA: UP/II-008-07/21-01/779
URBROJ: 401-01/06-21-5
Zagreb, 3. studenoga 2021. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba, KLASA: 008-02/21-002/402, URBROJ: 251-02-02/014-21-7 od 21. rujna 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Zagreba, KLASA: 008-02/21-002/402, URBROJ: 251-02-02/014-21-7 od 21. rujna 2021. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup sljedećim informacijama Grada Zagreba:
- akt - Primopredaja ovjerene projektne dokumentacije Investitoru, Instituta građevinarstva Hrvatske d.d. upućenog Gradu Zagrebu, Broj: U0232/03-131 MP od 24. studenoga 2005. godine;
- Zapisnik Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Središnjeg odsjeka za graditeljstvo o Tehničkom pregledu plinske kotlovnice stadiona Maksimir KLASA: UP/I-361-05/05-01/276, URBROJ: 251-13-39/911-05-3 od 8. prosinca 2005. godine;
- Zapisnik Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Središnjeg odsjeka za graditeljstvo o Kontrolnom tehničkom pregledu plinske kotlovnice stadiona Maksimir KLASA: UP/I-361-05/05-01/276, URBROJ: 251-13-22/105-06-5 od 7. ožujka 2006. godine;
- Zapisnik Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Središnjeg odsjeka za graditeljstvo o Tehničkom pregledu sjeverne tribine stadiona Maksimir s pratećim poslovno-trgovačko-ugostiteljskim sadržajima KLASA: UP/I-361-05/05-01/271, URBROJ: 251-13-22/105-06-3 od 28. prosinca 2006. godine;
- Zapisnik Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Središnjeg odsjeka za graditeljstvo o Kontrolnom tehničkom pregledu sjeverne tribine stadiona Maksimir s pratećim poslovno-trgovačko-ugostiteljskim sadržajima KLASA: UP/I-361-05/05-01/271, URBROJ: 251-13-22/105-06-5 od 6. ožujka 2007. godine;
- Zapisnik Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Središnjeg odsjeka za graditeljstvo o Kontrolnom tehničkom pregledu sjeverne tribine stadiona Maksimir s pratećim poslovno-trgovačko-ugostiteljskim sadržajima KLASA: UP/I-361-05/05-01/271, URBROJ: 251-13-22/105-08-7 od 14. ožujka 2008. godine;
- Uporabna dozvola izdana od Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Središnjeg odsjeka za graditeljstvo, KLASA: UP/I-361-05/06-01/271, URBROJ: 251-13-22/105-08-8 od 20. ožujka 2008. godine; i
- akt trgovačkog društva Tehnika d.d. od 10. lipnja 2011. godine, upućen Gradu Zagrebu, Gradskom uredu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Sektoru za građenje objekta društvenih djelatnosti i Stanogradnju, kojim je dostavljena Projektna dokumentacija vezana za objekt stadiona Maksimir.
3. Nalaže se Gradu Zagrebu da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana njegove pravomoćnosti.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 30. kolovoza 2021. godine, kojim je od Grada Zagreba tražio informacije u obliku preslika analize svih radova na izgradnji stadiona u Maksimiru, pozivom na odredbu članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz razloga što tijelo javne vlasti ne posjeduje zatraženu informaciju.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je istim odbijen njegov zahtjev za pristup informacijama kojom je tražio dokumentaciju Grada Zagreba o ulaganju u dogradnju/rekonstrukciju gradskog stadiona u Maksimiru, jer navodno tijelo javne vlasti istu ne posjeduje, a što drži nemogućim. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 30. kolovoza 2021. godine zahtjevom za pristup informacijama od Grada Zagreba, kao tijela javne vlasti, zatražio presliku analiza svih radova na izgradnji stadiona u Maksimiru. U navedenom zahtjevu žalitelj je naveo da u završnom izvješću Pere Lozice, stečajnog upravitelja NK Croatia š.d.d. Zagreb, Maksimirska 128 (Trgovački sud u Zagrebu, br. St-685/2002 – 17. veljače 2003.) stoji „…sa predstavnicima Grada Zagreba izvršena je detaljna analiza svih radova na izgradnji Stadiona u Maksimiru te je u pripremi izrada primopredajnog zapisnika radi nastavka izgradnje…“, kao i da mu je tražena informacija potrebna pri radu na revizijskoj analizi poslovanja koju radi.
Također, utvrđeno je da je Grad Zagreb, povodom zahtjeva žalitelja donio osporeno rješenje KLASA: 008-02/21-002/402, URBROJ: 251-02-02/014-21-7 od 21. rujna 2021. godine, kojim je odbacio zahtjev temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što ne posjeduje zatražene informacije.
U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je povodom zahtjeva žalitelja od nadležnog Gradskog ureda za sport i mlade zaprimljeno očitovanje KLASA: 620-01/21-001/647, URBROJ: 251-28-02/012-21-17 od 20. rujna 2021. godine u kojem je navedeno kako navedeni ured ne raspolaže traženom dokumentacijom, slijedom čega se podnositelj upućuje da traženo izvješće stečajnog upravitelja obrati nadležnom sudu. Također je navedeno kako je slijedom navedenog i temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama odlučeno kao u izreci rješenja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
U postupku po žalbi, a s obzirom na navode žalbe te osporenog rješenja, drugostupanjsko tijelo mora utvrditi da li je žalitelj predmetnim zahtjevom tražio podatke koji se mogu podvesti pod gore citiranu definiciju „informacije“, posjeduje li tijelo javne vlasti zatražene informacije u trenutku podnošenja zahtjeva te ukoliko je posjeduje postoje li ograničenja zbog kojih je informacija izuzeta od javnog pristupa.
Uzimajući u obzir da je Grad Zagreb u žalbenom postupku, a slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: UP/II-008-07/21-01/779, URBROJ: 401-01/06-21-2 od 6. listopada 2021. godine, putem elektroničke pošte dana 19. listopada 2021. godine kao informacije koje su predmet ovog postupka dostavilo dokumentaciju koja je pobliže navedena u točki 2. izreke ovog rješenja, iz navedenog je razvidno kako se prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju neopravdano pozvalo na odredbu članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama te odbacilo predmetni zahtjev za pristup informacijama. Naime, nadležni Gradski ured za sport i mlade Grada Zagreba je slijedom traženja drugostupanjskog tijela, tijekom žalbenog postupka službenici za informiranje Grada Zagreba dostavio očitovanje KLASA: 620-01/21-001/647, URBROJ: 251-28-02/012-21-20 od 15. listopada 2021. godine, u kojem je navedeno kako je jedina dokumentacija koju imaju u posjedu Zapisnik o primopredaji tehničke i gradilišne dokumentacije radova rekonstrukcije sjeverne tribine stadiona Maksimir, i koju je dostavio u prilogu navedenog očitovanja.
Stoga je Povjerenik za informiranje razmotrivši navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta u drugostupanjskom postupku utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti te je, obzirom da su od prvostupanjskog tijela dostavljene informacije koje su predmet ovog postupka, u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama iz zahtjeva, a također i razmotrio da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku izvršio uvid u sadržaj dostavljene dokumentacije te je došao do zaključka kako se ista odnosi na raspolaganje sredstvima tijela javne vlasti odnosno da je na iste primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Također je utvrđeno da dostavljena dokumentacija sadrži imena i prezimena zaposlenika i zastupnika prvostupanjskog tijela kao investitora, članova povjerenstva za tehnički pregled, kao i ovlaštenih i odgovornih osoba više pravnih osoba u svojstvu izvođača na radovima vezanim za sjevernu tribinu stadiona Maksimir.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
U odnosu na zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada se utvrdi da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u navedenom slučaju zaštićen. Osim navedenog, bitno je naglasiti da kada se upotrebljavaju odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka kao temelj odbijanja zahtjeva korisnika prava na informaciju, potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta upotrebom nečijih osobnih podataka. Također, potrebno je naglasiti i to kako se Opća uredba o zaštiti podataka ne odnosi na pravne osobe odnosno njihove ovlaštene osobe, pri čemu se dodaje da se radi o podacima koji su javno dostupni svima.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je uzevši u obzir sve gore navedeno zaključio da se žalitelju može odobriti pristup dostavljenoj dokumentaciji bez ograničenja odnosno u obliku u kojem su iste dostavljene drugostupanjskom tijelu (a koje predstavljaju informacije koje je tražio žalitelj), i koje su pobliže navedene u točki 2. izreke ovog rješenja, obzirom da u žalbenom postupku nisu pronađeni zakonski razlozi ograničenja pristupa informacijama. Naime, iako pojedine informacije sadrže imena i prezimena te potpise fizičkih osoba koje su u njima navedene u svojstvu službenih odnosno ovlaštenih i odgovornih osoba, obzirom da se ta dokumentacija odnosi na radove vezane za sjevernu tribinu stadiona u Maksimiru, odnosno na radove na projektu u kojem je Grad Zagreb bio investitor, takvi podaci ne predstavljaju zaštićene osobne podatke prema već ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje te Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da su zatražene informacije neposredno vezane za potrošnju javnih sredstava, zaključeno je da se žalitelju informacije koje su bile predmet ovog postupka mogu odobriti u cijelosti temeljem izričite zakonske odredbe iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.) i članku 25. stavku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan