KLASA: UP/II-008-07/21-01/771
URBROJ: 401-01/04-21-3
Zagreb, 22. studenoga 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Dječjeg vrtića Dugo Selo KLASA: 601-07/21-01/7, URBROJ: 238/07-68-01-21/2 od 1. rujna 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Dječjeg vrtića Dugo Selo KLASA: 601-07/21-01/7, URBROJ: 238/07-68-01-21/2 od 1. rujna 2021. godine.
2. Odbacuje se zahtjev za dopunu informacije ......... od 20. kolovoza 2021. godine.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Dječjeg vrtića Dugo Selo odbijen je zahtjev za dopunu informacije ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 20. kolovoza 2021. godine, kojim je tražila da joj se dostavi e-pošta zdravstvene voditeljice poslana nadležnom epidemiologu doktoru Sokolu, a nakon komunikacije ravnateljice i doktora Sokola dana 30. svibnja 2021. godine u 16:16 sati sa cjelovitim sadržajem i privitcima (Tabela Pčelice svibanj 2021 i Tabela Djelatnici DV Dugo Selo od 28. svibnja 2021. godine), ukoliko navedeni privitci predstavljaju sastavni dio navedene e-pošte. Zahtjev žaliteljice je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga jer žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Protiv osporenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu, u kojoj u bitnom navodi da se tijelo javne vlasti neutemeljeno poziva na članak 23. stavak 5. točku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama i ocjenjuje njezin zahtjev zlouporabom bez da se u rješenju obrazlažu argumenti da se radi o zlouporabi. Ističe kako je svrha navedene odredbe da se onemogući korištenje Zakona za ostvarivanje osobnih interesa, političke obračune i slično, a što ovdje nije slučaj. Nadalje ističe kako je neupitno da je dana 15. srpnja 2021. godine putem pošte preporučenom pošiljkom s povratnicom podnijela zahtjev za dopunu informacije te da joj je tada kao matičnoj odgojiteljici odgojne skupine „Pčelice“ tražena informacija (mail zdravstvene voditeljice upućen doktoru sokolu sa cjelovitim sadržajem) uopće nije pružena jer je tijelo javne vlasti utvrdilo da je pristup traženoj informaciji potrebno ograničiti. Također ističe ako se dio informacija morao ograničiti, dokument koji sadrži eventualnu zaštićenu informaciju mogao se zaštititi na način da se dijelovi informacija zacrne, izdvoje i slično. Žaliteljica napominje kako ona kao matična odgojiteljica odgojne skupine „Pčelice“ nije mogla saznati ni datum ni vrijeme upućivanja maila doktoru Sokolu od strane zdravstvene voditeljice. Nadalje napominje kako se osobno putem maila obraćala i čelnici tijela javne vlasti i zdravstvenoj voditeljici, ali je njena inicijativa naišla na potpunu šutnju i ignoriranje. Također napominje kako je spremna odustati svog zahtjeva pod uvjetom da se tijelo javne vlasti očituje da uopće ne posjeduje traženu informaciju i ne zna gdje se nalazi ili da zahtjev ustupi drugom tijelu ako zna koje tijelo ima informaciju. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žaliteljica zahtjevom za dopunu informacije, koji je Dječji vrtić Dugo Selo urudžbiralo dana 20. kolovoza 2021. godine, zatražila od Dječjeg vrtića Dugo Selo da joj se dostavi e-pošta zdravstvene voditeljice poslana nadležnom epidemiologu doktoru sokolu, a nakon komunikacije ravnateljice i doktora Sokola dana 30. svibnja 2021. godine u 16:16 sati sa cjelovitim sadržajem i privitcima (Tabela Pčelice svibanj 2021 i Tabela Djelatnici DV Dugo Selo od 28. svibnja 2021. godine), ukoliko navedeni privitci predstavljaju sastavni dio navedene e-pošte. Nadalje, utvrđeno je da je je Dječji vrtić Dugo Selo donio rješenje KLASA: 601-07/21-01/7, URBROJ: 238/07-68-01-21/2 od 1. rujna 2021. godine, kojim je odbio zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga jer žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
U obrazloženju pobijanog rješenja se navodi kako je žaliteljica 15. srpnja 2021. godine podnijela tijelu javne vlasti zahtjev za dopunu istovrsnog sadržaja o kojem je tijelo javne vlasti odlučilo rješenjem KLASA: 601-07/21-01/1, URBROJ: 238/07-68-01-21/3-2 od 26. srpnja 2021. godine. Nadalje, navodi se kako s obzirom da je sadržaj toga zahtjeva funkcionalno povezan sa sadržajem zahtjeva od dana 20. kolovoza 2021. godine, ocjenjuju da podnošenje zahtjeva za dopunu informacije, kojim se opetovano traži ista informacija putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva predstavlja zlouporabu prava na pristup informacijama, jer se radi o istom podnositelju, više povezanih zahtjeva, a učestali zahtjevi kojima se traže iste ili istovrsne informacije ometaju redoviti rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.
Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti jer nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama.
Naime, prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, prvo u obzir treba uzeti načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.
Kada se procjenjuje korisnikova namjera da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, trebalo bi razmotriti njegov interes za informacijama koje traži i relevantnost zatraženih informacija za širu zajednicu, učestalost podnošenja zahtjeva prema tijelu javne vlasti i način obraćanja prema tijelu, opseg zatraženih informacija i moguće opterećenje koje bi tijelo javne vlasti imalo prilikom omogućavanja pristupa informaciji.
Ured povjerenika za informiranje je u žalbenom postupku dopisom KLASA: 008-04/21-01/649, URBROJ: 401-01/04-21-2 od 27. rujna 2021. godine zatražio od Dječjeg vrtića Dugo Sela da kao dio spisa predmeta dostavi i sve žaliteljičine zahtjeve zaprimljene u 2020. i 2021. godini, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2020. i 2021. godinu, kao i da popuni Upitnik za samoprocjenu tijela javne vlasti sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama i isti dostavi zajedno s ostalom traženom dokumentacijom.
Uvidom u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2020. godinu utvrđeno je da je u istom evidentirano 2 zahtjeva, od kojih niti jedan nije podnijela žaliteljica. Nadalje, iz dostavljenog Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2021. godinu razvidno je da je u istom do dana 20. kolovoza 2021. godine ne računajući zahtjev za pristup informacijama i zahtjev za dopunom informacije žaliteljice od 20. kolovoza 2021. godine, evidentirano ukupno 5 zahtjeva, od kojih je 3 zahtjeva podnijela žaliteljica. Iz dostavljenog Upitnika za samoprocjenu tijela javne vlasti sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama razvidno je da se u istom navodi da se zahtjevi rješavaju u zakonskim rokovima.
Prema ocjeni Povjerenika za informiranje procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito uzevši u obzir ukupan broj zaprimljenih zahtjeva, ukupan broj žaliteljičinih zahtjeva te informacije koje je žaliteljica u istima zatražila u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žaliteljice u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U žalbenom postupku Uredu povjerenika za informiranje, kao dio spisa predmeta, dostavljeno je očitovanje Dječjeg vrtića Dugo Selo KLASA: 601-07/21-01/1, URBROJ: 238/07-68-01-21/3-2 od 10. rujna 2021. godine, u kojem se u bitnom navodi kako se komunikacija ravnateljice sa dr. ......... odvijala telefonom, a nakon telefonske komunikacije ravnateljice sa dr. ........., zdravstvena voditeljica Vrtića je uputila e-mail dr. ......... koji je zamjenjivao dr. ......... i epidemiološkoj službi Dugo Selo (isti e-mail) te da komunikacija između zdravstvene voditeljice i dr. ......... nije ostvarena, a kao dokaz tome dostavljen je e-mail zdravstvene voditeljice s potpisom zdravstvene voditeljice kojim potvrđuje navod. Iz dostavljenog e-maila zdravstvene voditeljice Dječjeg vrtića Dugo Selo od 22. srpnja 2021. godine, upućenog tajništvu Dječjeg vrtića Dugo Selo, razvidno je da se u istom zdravstvena voditeljica očituje kako je uputila e-mail dr. ......... i epidemiološkoj službi Dugo Selo sa popisom djece i djelatnika u samoizolaciji dana 31. svibnja 2021. godine te da sa dr. ......... nije komunicirala.
Nadalje, iz e-maila žaliteljice od 9. kolovoza 2021. godine upućenog ravnateljici Dječjeg vrtića Dugo Selo razvidno je da žaliteljica u istom u bitnom navodi kako joj je službenica za informiranje proslijedila e-mail upućen dr. ......... 31. svibnja 2021. godine u 12:34 minute bez privitaka, a da joj e-mail upućen dr. ......... nije proslijeđen. U žalbenom postupku je utvrđeno da je e-mail koji žaliteljica navodi, e-mail zdravstvene voditeljice Dječjeg vrtića Dugo Selo od 31. svibnja 2021. godine poslan u 12:34 minute na e-mail adrese: ......... i epidemiologija.dugoselo@zzjz-zz.hr te da ne postoji e-mail zdravstvene voditeljice koji bi posebno bio upućen dr. ..........
Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisno je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Odredbom članka 117. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo poništiti rješenje i samo riješiti stvar ako utvrdi da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene.
S obzirom da iz spisa predmeta proizlazi, a osobito iz očitovanja zdravstvene voditeljice Dječjeg vrtića Dugo Selo, danog u e-mailu od 22. srpnja 2021. godine upućenog tajništvu Dječjeg vrtića Dugo Selo, kako Dječji vrtić Dugo Selo ne posjeduje traženu informaciju e-mail zdravstvene voditeljice poslane nadležnom epidemiologu doktoru Sokolu, ispunjeni su uvjeti za odbacivanje zahtjeva za dopunu informacije žaliteljice od 20. kolovoza 2021. godine, sukladno članku 23. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan