KLASA: UP/II-008-07/21-01/770
URBROJ: 401-01/04-21-5
Zagreb, 25. studenoga 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Dječjeg vrtića Dugo Selo KLASA: 601-07/21-01/6, URBROJ: 238/07-68-01-21/2 od 1. rujna 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Dječjeg vrtića Dugo Selo KLASA: 601-07/21-01/6, URBROJ: 238/07-68-01-21/2 od 1. rujna 2021. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici e-pošte koju je zdravstvena voditeljica poslala ravnateljici dana 14. lipnja 2021. godine u 12:18 sati, na način da se na proslijeđenoj e-pošti prekriju imena cijepljenih djelatnica i svi podaci o cijepljenju, te se u tom dijelu, kao i u pogledu privitaka proslijeđene e-pošte, a koji sadrže popis djece (Tabela Pčelice svibanj 2021.) i popis djelatnika (Tabela djelatnici DV Dugo Selo), zahtjev odbija.
3. Nalaže se Dječjem vrtiću Dugo Selo da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Dječjeg vrtića Dugo Selo odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 20. kolovoza 2021. godine, kojim je tražila da joj se dostavi e-pošta zdravstvene voditeljice i ravnateljice, a koju ravnateljica navodi u e-pošti dana 14. lipnja 2021. godine u 13:12 sati i upućuje ju tajništvu ustanove, a odnosi se na događaj od 30. svibnja 2021. godine i postupak stavljanja djece i djelatnika u samoizolaciju zbog zaraze korona virusom u odgojnoj skupini „Pčelice“, kao i uvid u sadržaj e-pošte zdravstvene voditeljice i ravnateljice od 14. lipnja 2021. godine u 12:18 sati. Zahtjev žaliteljice je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga jer žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Protiv osporenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu, u kojoj u bitnom navodi da se tijelo javne vlasti neutemeljeno poziva na članak 23. stavak 5. točku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama i ocjenjuje njezin zahtjev zlouporabom bez da se u rješenju obrazlažu argumenti da se radi o zlouporabi. Ističe kako je svrha navedene odredbe da se onemogući korištenje Zakona za ostvarivanje osobnih interesa, političke obračune i slično, a što ovdje nije slučaj. Žaliteljica navodi kako su pogrešni i promašeni navodi tijela javne vlasti da je zahtjevom od 23. lipnja 2021. godine tražila informacije istovrsnog sadržaja jer je tim zahtjevom tražila uvod u očitovanje čelnice tijela javne vlasti upućeno tajništvu povodom njenog zahtjeva za prestankom radnog odnosa od 14. lipnja 2021. godine te uvid u korespondenciju čelnice tijela javne vlasti s ovlaštenim epidemiologom vezano za događaj od 30. svibnja 2021. godine. Nadalje, navodi kako se dakle nigdje u zahtjevu od 23. lipnja 2021. godine ne spominje zdravstvena voditeljica, a kamoli njena komunikacija s čelnicom tijela javne vlasti. Također navodi kako je spremna odustati od zahtjeva pod uvjetom da se tijelo javne vlasti očituje da ne postoje informacije koje traži ili da se zahtjev ustupi drugom tijelu ako se zna koje tijelo raspolaže traženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama, koji je Dječji vrtić Dugo Selo urudžbiralo dana 20. kolovoza 2021. godine, zatražila od Dječjeg vrtića Dugo Selo da joj se omogući uvid u dokumentaciju odnosno relevantnu e-poštu zdravstvene voditeljice i ravnateljice, a koju ravnateljica navodi u e-pošti dana 14. lipnja 2021. godine u 13:12 sati i upućuje ju tajništvu ustanove, a odnosi se na događaj od 30. svibnja 2021. godine i postupak stavljanja djece i djelatnika u samoizolaciju zbog zaraze korona virusom u odgojnoj skupini „Pčelice“, kao i uvid u sadržaj e-pošte zdravstvene voditeljice i ravnateljice od 14. lipnja 2021. godine u 12:18 sati. Nadalje, utvrđeno je da je Dječji vrtić Dugo Selo donio rješenje KLASA: 601-07/21-01/6, URBROJ: 238/07-68-01-21/2 od 1. rujna 2021. godine, kojim je odbio zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga jer žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
U obrazloženju pobijanog rješenja se navodi kako je žaliteljica 15. srpnja 2021. godine podnijela tijelu javne vlasti zahtjev za dopunu istovrsnog sadržaja o kojem je tijelo javne vlasti odlučilo rješenjem KLASA: 601-07/21-01/1, URBROJ: 238/07-68-01-21/3-2 od 26. srpnja 2021. godine. Nadalje, navodi se kako s obzirom da je sadržaj toga zahtjeva funkcionalno povezan sa sadržajem zahtjeva od dana 20. kolovoza 2021. godine, ocjenjuju da podnošenje zahtjeva za dopunu informacije, kojim se opetovano traži ista informacija putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva predstavlja zlouporabu prava na pristup informacijama, jer se radi o istom podnositelju, više povezanih zahtjeva, a učestali zahtjevi kojima se traže iste ili istovrsne informacije ometaju redoviti rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.
Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti jer nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama.
Naime, prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, prvo u obzir treba uzeti načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.
Kada se procjenjuje korisnikova namjera da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, trebalo bi razmotriti njegov interes za informacijama koje traži i relevantnost zatraženih informacija za širu zajednicu, učestalost podnošenja zahtjeva prema tijelu javne vlasti i način obraćanja prema tijelu, opseg zatraženih informacija i moguće opterećenje koje bi tijelo javne vlasti imalo prilikom omogućavanja pristupa informaciji.
Ured povjerenika za informiranje je u žalbenom postupku dopisom KLASA: 008-04/21-01/649, URBROJ: 401-01/04-21-2 od 27. rujna 2021. godine, zatražio od Dječjeg vrtića Dugo Sela da kao dio spisa predmeta dostavi i sve žaliteljičine zahtjeve zaprimljene u 2020. i 2021. godini, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2020. i 2021. godinu, kao i da popuni Upitnik za samoprocjenu tijela javne vlasti sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama i isti dostavi zajedno s ostalom traženom dokumentacijom.
Uvidom u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2020. godinu utvrđeno je da je u istom evidentirano 2 zahtjeva, od kojih niti jedan nije podnijela žaliteljica. Nadalje, iz dostavljenog Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2021. godinu razvidno je da je u istom do dana 20. kolovoza 2021. godine, ne računajući zahtjev za pristup informacijama i zahtjev za dopunom informacije žaliteljice od 20. kolovoza 2021. godine, evidentirano ukupno 5 zahtjeva, od kojih je 3 zahtjeva podnijela žaliteljica. Iz dostavljenog Upitnika za samoprocjenu tijela javne vlasti sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama razvidno je da se u istom navodi da se zahtjevi rješavaju u zakonskim rokovima
Prema ocjeni Povjerenika za informiranje procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito uzevši u obzir ukupan broj zaprimljenih zahtjeva, ukupan broj žaliteljičinih zahtjeva te informacije koje je žaliteljica u istima zatražila u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žaliteljice u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U žalbenom postupku na temelju dokumentacije spisa predmeta utvrđeno je da žaliteljica u biti traži jednu te istu informaciju, a to je e-pošta zdravstvene voditeljice upućena ravnateljici dana 14. lipnja 2021. godine u 12:18 sati. Nadalje, utvrđeno je da je navedenom e-poštom od dana 14. lipnja 2021. godine u 12:18 sati ravnateljici samo proslijeđena e-pošta koju je zdravstvena voditeljica poslala dana 31. svibnja 2021. godine na e-adrese: ......... i epidemiologija.dugoselo@zzjz-zz.hr. Dakle, sadržaj tražene informacije je upravo sadržaj e-pošte koju je zdravstvena voditeljica poslala dana 31. svibnja 2021. godine na e-adrese: ......... i epidemiologija.dugoselo@zzjz-zz.hr, a koja se sastoji od određenog teksta i dva privitka i to Tabele Pčelice svibanj 2021. i Tabele djelatnici DV Dugo Selo. Uvidom u sadržaj predmetne e-pošte zdravstvene voditeljice od dana 31. svibnja 2021. godine utvrđeno je da ista sadrži određene osobne podatke od djeci, roditeljima i djelatnicima Dječjeg vrtića Dugo Selo, kao što su ime i prezime, datum rođenja, MBO, OIB, adresa stanovanja i broj telefona.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.
U smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, stoga se ne može žaliteljica zbog svog posebnog pravnog interesa staviti u povoljniji položaj u odnosu na druge korisnike, već se zahtjev žaliteljice rješava na način kao da ga je postavila bilo koja druga fizička ili pravna, domaća ili strana osoba. Napominje se kako se ovim rješenjem ne dira u pravo žaliteljice da svoja prava ostvari temeljem drugih propisa kao odgojiteljica matične skupine djece i kao djelatnica Dječjeg vrtića Dugo Selo.
S obzirom da zatražena informacija sadrži, između ostalog i imena i prezimena cijepljenih djelatnica, podatke o cijepljenju, imena i prezimena djece, OIB djece, adresu stanovanja, imena i prezimena roditelja i brojeve telefona, imena i prezimena djelatnika, MBO/OIB djelatnika, adresu stanovanja i kontakt telefon, u žalbenom postupku je utvrđeno je da bi otkrivanje navedenih podataka u konkretnom slučaju dovelo do povrede osobnih podataka neovlaštenom obradom od strane primatelja tih podataka, u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes. Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezane za osobne podatke koji su dio zatražene informacije, da se isti ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima te nije vjerojatno da bi objava predmetnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim, stoga u odnosu na podatke iz točke 2. izreke ovog rješenja koje je potrebno zaštititi, Povjerenik za informiranje smatra da je iste potrebno prekriti, te je u tom dijelu žaliteljičin zahtjev neosnovan, dok se u preostalom dijelu informacija može omogućiti žaliteljici.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) u vezi s člankom 15. stavkom 5. i člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan