KLASA: UP/II-008-07/21-01/631
URBROJ: 401-01/06-21-6
Zagreb, 15. listopada 2021. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba od 18. lipnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba od 18. lipnja 2021. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup sljedećim informacijama Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba:
- Kartica analitičkog konta 32131 Seminari, savjetovanja i simpoziji: od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine;
- Kartica analitičkog konta 321311 ZGZ proračun Seminari, kotizacije, Hrvatska: od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine;
- Kartica analitičkog konta 321318 HZZO Seminari, kotizacije inozemstvo: od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine, od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine;
- Kartica analitičkog konta 321312 HZZO Edukacije: od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine;
- Kartica analitičkog konta 32132 Tečajevi i stručni ispiti: od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine;
- Kartica analitičkog konta 321321 HZZO Stručni ispiti: od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine;
- Kartica analitičkog konta 321322 HZZO Školarine: od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine;
- Kartica analitičkog konta 323731 HZZO proračun odvjetnik, javni bilježnik od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine;
- Kartica analitičkog konta 323779 HZZO Usluge prijevoda: od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine;
- Kartica analitičkog konta 323774 HZZO Usluge student servisa: od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine;
- Kartica analitičkog konta 32377 Usluge agencija, studentskog servisa (prijepisi, prijevodi i drugo): od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine;
- Kartica analitičkog konta 323738 HZZO Usluge odvjetnika, javnog bilježnika: od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine;
- Kartica analitičkog konta 323721 ZGZ proračun ugovor o djelu: od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine;
- Kartica analitičkog konta 32379 Ostale intelektualne usluge: od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine;
- Kartica analitičkog konta 32371 Autorski honorari: od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine; i
- Kartica analitičkog konta 32373 Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja: od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine; od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine.
3. Nalaže se Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana njegove pravomoćnosti.
4. U pogledu traženja informacija iz točke 14. zahtjeva ......... od 4. lipnja 2021. godine, a vezano za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. godine te od 1. siječnja 2021. godine do svibnja 2021. godine, predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je dio zahtjeva za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 4. lipnja 2021. godine, kojim je u točki 14. zatražila od Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba da joj izlista sve obrte, pravne i fizičke osobe i dionička društva kojima je navedeno tijelo javne vlasti platilo intelektualne i osobne usluge te stručno usavršavanje zaposlenika (savjetovanja, edukacije, simpoziji, konferencije, radionice, treninzi, tečajevi) od 1. siječnja 2016. godine do svibnja 2021. godine, pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da je istim odbijen njezin zahtjev za pristup informacijama koji je podnijela 4. lipnja 2021. godine, a u kojem je tražila da joj se dostave izlistane informacije o svim iznosima sa svrhom plaćanja, utrošenim za intelektualne i osobne usluge te za stručno usavršavanje zaposlenika. Žaliteljica također navodi kako joj je odbijanjem navedenog zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama te da osporeno rješenje pobija zbog pogrešne primjene zakona. Pojašnjava je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama iz razloga što se Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba financira iz proračuna Grada Zagreba i državnog proračuna, pa javnost ima pravo uvida u informacije koje je zatražila. S obzirom da je iz navedenog vidljivo kako ne postoje razlozi za odbijanje njezinog zahtjeva od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući joj pristup zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 4. lipnja 2021. godine od Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, kao tijela javne vlasti, između ostalog pod točkom 14. zatražila sljedeće informacije: „da joj se izlista od 1. siječnja 2016. godine do svibnja 2021. godine, sve obrte, pravne i fizičke osobe i dionička društva kojima je Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba platila intelektualne i osobne usluge, te stručno usavršavanje zaposlenika (savjetovanja, edukacije, simpoziji, konferencije, radionice, treninzi, tečajevi). Također je navela da ju zanimaju točni iznosi i svrhe plaćanja u navedenom periodu“.
Također, utvrđeno je da je Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, povodom zahtjeva žaliteljice, donijela osporeno rješenje od 18. lipnja 2021. godine, kojim je odbijen dio zahtjeva ......... naveden u točki 14. zahtjeva od 4. lipnja 2021. godine, pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je povodom zahtjeva žaliteljice od 4. lipnja 2021. godine, a u pogledu traženja iz točke 14. navedenog zahtjeva, proveden test razmjernosti i javnog interesa, kojim je utvrđeno da treba odbiti zahtjev za dostavom podataka u tom dijelu. U istom je obrazloženju navedeno kako se zahtjev žaliteljice u tom dijelu odbija temeljem odredbe članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, bez daljnjeg obrazloženja razloga odbijanja zahtjeva.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
U tom je smislu tijelo javne vlasti dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima se podupiru razlozi uskrate prava na pristup informacijama, s obzirom na to da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
U postupku po žalbi, a s obzirom na navode žalbe te osporenog rješenja, drugostupanjsko tijelo mora utvrditi da li je žaliteljica predmetnim zahtjevom tražila podatke koji se mogu podvesti pod gore citiranu definiciju „informacije“, posjeduje li tijelo javne vlasti zatražene informacije u trenutku podnošenja zahtjeva te ukoliko je posjeduje postoje li ograničenja zbog kojih je informacija izuzeta od javnog pristupa.
Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba je u žalbenom postupku dostavila drugostupanjskom tijelu spis predmeta na nadležno postupanje, a slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akata KLASA: 008-04/21-01/493, URBROJ: 401-01/06-21-3 od 2. srpnja 2021. godine, KLASA: UP/II-008-07/21-01/631, URBROJ: 401-01/06-21-2 od 17. kolovoza 2021. godine te KLASA: UP/II-008-07/21-01/631, URBROJ: 401-01/06-21-4 od 23. rujna 2021. godine, dana 14. listopada 2021. godine, u prilogu dopisa od 13. listopada 2021. godine, kao informacije koje su predmet ovog postupka dostavila dokumentaciju koja je pobliže navedena u točki 2. izreke ovog rješenja, a za 2017., 2018., 2019. i 2020. godinu.
Uvidom u dostavljeni prvostupanjski spis predmeta utvrđeno je kako se u istom nalazi bilješka o testu razmjernosti i javnog interesa od 16. lipnja 2021. godine, iz koje je vidljivo kako je Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba u odnosu na dio zahtjeva žaliteljice od 4. lipnja 2021. godine koji je naveden u točki 14. razmatralo zaštitu osobnih podataka kao razlog za ograničenje pristupa informacijama, omaškom pogrešno navodeći kako se radi o ograničenju propisanom u članku 15. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. U navedenom je testu prvostupanjsko tijelo zaključilo kako ne preteže javni interes u odnosu na zaštitu osobnih podataka djelatnika tijela javne vlasti, obzirom na optužbe žaliteljice prema istima na društvenim mrežama te kako ona pri podnošenju zahtjeva nije istaknula u čemu bi se sastojao javni interes za dostavom traženih podataka pod točkom 14. njezinog zahtjeva od 4. lipnja 2021. godine. U navedenom je aktu navedeno i da je javni interes vezano za tražene informacije višestruko zadovoljen javnom objavom Financijskog plana, Plana nabave i Godišnjeg izvještaja, a da je žaliteljici već dostavljen podatak o godišnjim iznosima koji se u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba po odobrenju Upravnog vijeća troši na stručna usavršavanja zaposlenika, kao i na intelektualne i osobne usluge te da slijedom navedenog zahtjev žaliteljice treba odbiti.
Stoga je Povjerenik za informiranje ispitujući pravilnost testa razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela, u žalbenom postupku razmotrio da je li žaliteljici moguće odobriti pristup zatraženim informacijama te da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.
Uvidom u spis predmeta, posebice u bilješku o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela te u informacije koje su predmet ovog postupka, u žalbenom je postupku utvrđeno kako Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba niti u testu razmjernosti, niti u osporenom rješenju nije navela relevantne razloge kojim bi argumentirala uskratu informacija temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, prvostupanjsko tijelo je navelo kako je javni interes u konkretnom slučaju višestruko zadovoljen dostavom iznosa koji su potrošeni za navedeno u točki 14. zahtjeva žaliteljice na godišnjoj razini te javnom objavom nekih dokumenata koji sadrže financijske podatke, a iz čega proizlazi da se u prvostupanjskom postupku zapravo nije niti razmatrala dostupnost predmetnih informacija - konta koji su navedeni u izreci ovog rješenja.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku, nakon izvršenog uvida u sadržaj dokumenata koji su dostavljeni kao informacije koje su predmet ovog postupka, došao do zaključka kako se isti odnose na raspolaganje sredstvima tijela javne vlasti odnosno da je na iste primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Također je utvrđeno da dostavljena dokumentacija odnosno kartice analitičkih konta sadrži podatke o isplatama pravnim i fizičkim osobama za određenu namjenu odnosno informacije o troškovima tijela javne vlasti za školarine, ugovore o djelu, autorske honorare, stručne ispite, edukacije, tečajeve, seminare, savjetovanja i simpozije, kao i usluge – odvjetnika, javnih bilježnika, agencija, studentskog servisa, prevođenja i ostale intelektualne usluge.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
U odnosu na zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada se utvrdi da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u navedenom slučaju zaštićen. Osim navedenog, bitno je naglasiti da kada se upotrebljavaju odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka kao temelj odbijanja zahtjeva korisnika prava na informaciju, potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta upotrebom nečijih osobnih podataka. Također, potrebno je naglasiti i to kako se Opća uredba o zaštiti podataka ne odnosi na pravne osobe odnosno njihove ovlaštene osobe, pri čemu se dodaje da se radi o podacima koji su javno dostupni svima.
U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je uzevši u obzir sve gore navedeno zaključio da se žaliteljici može odobriti pristup dostavljenoj dokumentaciji bez ograničenja odnosno u obliku u kojem su iste dostavljene drugostupanjskom tijelu (a koje predstavljaju informacije koje je tražila žaliteljica pod točkom 14. svog zahtjeva od 4. lipnja 2021. godine), jer se radi o isplatama sredstava od strane tijela javne vlasti za različite namjene koje je u tom dijelu zahtjeva navela žaliteljica.
Uvidom u dostavljene informacije - kartice analitičkih konta iz kojih su vidljive isplate prvostupanjskog tijela različitim poimenično navedenim fizičkim te pravnim osobama, a koje su pobliže navedene u točki 2. izreke ovog rješenja, u žalbenom postupku nisu pronađeni zakonski razlozi ograničenja pristupa informacijama. Naime, iako pojedine informacije sadrže imena i prezimena fizičkih osoba, iz navedene dokumentacije je razvidno da se radi o raspolaganju javnim sredstvima za različite namjene vezano za pojedine zaposlenike tijela javne vlasti te isplatama istog tijela drugim fizičkim i pravnim osobama za različite usluge, a koji podaci se ne štite prema već ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje te Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.
Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da su zatražene informacije neposredno vezane za potrošnju javnih sredstava, zaključeno je da se žaliteljici informacije koje su bile predmet ovog postupka mogu odobriti u cijelosti temeljem izričite zakonske odredbe iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.) i članku 25. stavku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.
U pogledu žaliteljeva traženja predmetnih informacija iz točke 14. zahtjeva ......... od 4. lipnja 2021. godine, a vezano za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. godine te od 1. siječnja 2021. godine do svibnja 2021. godine, u žalbenom je postupku zaključeno da je u tom dijelu predmet potrebno vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
Naime, uvidom u informacije koje su dostavljene kao informacije koje su predmet postupka je utvrđeno da one ne sadrže podatke vezano za dio traženog razdoblja iz predmetnog zahtjeva odnosno da prvostupanjsko tijelo nije sukladno svojoj zakonskoj obvezi dostavilo žalbenom tijelu dio traženih informacija koji se odnosi na 2016. godinu te dio 2021. godine.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u točki 4. izreke ovog rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari u tom dijelu dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi u kojim se već izrađenim dokumentima koje posjeduje nalaze tražene informacije odnosno dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žaliteljici i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar, posebice uzimajući u obzir navode Povjerenika za informiranje iz obrazloženja ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan