KLASA: UP/I-034-02/21-01/1
URBROJ: 401-01/09-21-2
Zagreb, 29. studeni 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 122. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), povodom prigovora trgovačkog društva FINA gotovinski servisi d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 182, zastupanog po odvjetnici ......... iz odvjetničkog društva Šurjak & Partneri d.o.o. iz Zagreba, Boškovićeva ulica 23, izjavljenog zbog utvrđivanja statusa tijela javne vlasti, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se prigovor trgovačkog društva FINA gotovinski servisi d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 182, zastupanog po odvjetnici ......... iz odvjetničkog društva Šurjak & Partneri d.o.o. iz Zagreba, Boškovićeva ulica 23, izjavljen zbog utvrđivanja statusa tijela javne vlasti u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacija, kao neosnovan.
O b r a z l o ž e n j e
Povjerenik za informiranje je dana 24. studenog 2021. godine zaprimio prigovor trgovačkog društva FINA gotovinski servisi d.o.o. (dalje u tekstu: FINA GS) iz Zagreba, Radnička cesta 182, zastupanog po odvjetnici ......... iz odvjetničkog društva Šurjak & Partneri d.o.o. iz Zagreba, Boškovićeva ulica 23 (dalje u tekstu: podnositelj prigovora), zbog utvrđivanja statusa tijela javne vlasti i s tim u vezi obvezu određivanja službenika za informiranje i postupanja po zahtjevu za pristup informacijama na koji je ukazano podnošenjem predstavke Povjereniku za informiranje, a što je naloženo aktom Povjerenika za informiranje KLASA: 008-03/21-01/233, URBROJ: 401-01/07-21-05 od 28. listopada 2021. godine.
Podnositelj prigovora u bitnome navodi da je tijekom rujna i listopada 2021. zaprimio više novinarskih upita ......... na koji nije odgovarao temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15, dalje u tekstu: Zakon) jer nije tijelo javne vlasti u smislu članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona, ukazujući da u vrijeme podnošenja upita/zahtjeva za pristup informacijama novinarke nije bio na popisu tijela javne vlasti, u koji je uvršten tek 27. listopada 2021. godine. Isto se obrazlaže činjenicom da podnositelj prigovora nema javne ovlasti niti obavlja javnu službu, da mu osnivač nije Republika Hrvatska niti JLP(R)S, da nije pravna osoba koja se temeljem posebnog propisa financira pretežito ili u cijelosti iz državnog ili lokalnog/regionalnog proračuna, odnosno iz javnih sredstava, a nije niti trgovačko društvo u kojem Republika Hrvatska i/ili JLP(R)S imaju većinsko vlasništvo. Dalje navode da je osnivač FINA-e GS, Financijska agencija (FINA), koja se također ne financira iz proračunskih sredstava, već iz vlastitih prihoda. Međutim, kako je osnivač FINA-e Republika Hrvatska, ona predstavlja tijelo javne vlasti, koje ima i javne ovlasti, ali obavlja i komercijalne poslove. Sukladno članku 25. Zakona o financijskoj agenciji („Narodne novine“, broj 117/01, 60/04, 42/05), djelatnosti FINA-e koje se mogu komercijalizirati i samostalno postojati na tržištu su izdvojene, između ostalog u FINA-u GS. Stoga je podnositelj prigovora mišljenja da se svrstavanjem u tijela javne vlasti i obvezivanjem primjene ovog Zakona, FINA GS stavlja u neravnopravan položaj na tržištu u odnosu na pravne osobe koje obavljaju konkurentsku djelatnost, a ne smatraju se tijelima javne vlasti.
Slijedom navedenog, podnositelj prigovora smatra da FINA GS ne predstavlja tijelo javne vlasti temeljem same zakonske definicije iz članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona te nije jasno temeljem koje zakonske osnove je Povjerenik za informiranje ovlašten uvrštavati pravne osobe u popis tijela javne vlasti te nisu propisani pravni učinci uvrštavanja u Popis tijela javne vlasti za odnosne pravne osobe.
Prigovor je neosnovan.
Iz spisa predmeta KLASA: 008-03/21-01/233, proizlazi da je novinarka ......... tijekom rujna i listopada 2021. elektroničkim putem komunicirala s podnositeljem prigovora kao tijelom javne vlasti, tražeći informacije vezane uz zapošljavanje (je li proveden natječajni postupak i datum početka rada) te poslovanje s tvrtkom Betonica. Kako nije dobila tražene podatke niti po Zakonu o medijima niti ovom Zakonu, obratila se predstavkom Povjereniku za informiranje.
Sukladno propisanoj proceduri iz članka 59. Zakona, po razmatranju predstavke i obavijesti FINA-e KLASA: 150-07/21-01/3 od 25. listopada 2021. godine, da je FINA GS samostalna pravna osoba različita od FINA-e te nakon uvida u Sudski registar radi utvrđivanja statusa pravne osobe, sukladno dosadašnjoj praksi Povjerenika za informiranje koja je potvrđena u više presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, utvrđeno je da se podnositelj prigovora smatra tijelom javne vlasti. Naime, nedvojbeno je utvrđeno iz sadržaja izvatka iz Sudskog registra, a što se uloženim prigovorom niti ne negira, da je osnivač FINA-e Republika Hrvatska, da je FINA osnivač FINA-e GS i ujedno jedini vlasnik iste.
Naime, trgovačka društva koja su u vlasništvu drugih trgovačkih društava/pravnih osoba koja su tijela javne vlasti po definiciji iz članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona, također spadaju u krug obveznika citiranog Zakona, odnosno predstavljaju tijela javne vlasti.
Isto pravno stajalište je zauzeo i Visoki upravni sud Republike Hrvatske, koji u presudi poslovni broj: UsII-190/20-7, od 2. srpnja 2021. godine, daje obrazloženje kako se trgovačka društva čiji je osnivač drugo trgovačko društvo koje je tijelo javne vlasti, smatraju tijelima javne vlasti. Naime, Visoki upravni sud RH u navedenoj presudi navodi kako se trgovačko društvo LNG HRVATSKA d.o.o. smatra tijelom javne vlasti s obzirom da su ga osnovali trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. i Plinacro d.d., koja su u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske. Iako se i u navedenoj presudi, kao i u presudi Upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Us-6433/211-5 od 26. listopada 2011. godine (o statusu trgovačkog društva Mungos razminiranja d.o.o.), navode i druge činjenice poput obavljanja poslova koji su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, navedeno ne pobija činjenicu da je riječ o trgovačkom društvu koje je u posrednom vlasništvu, u konkretnom slučaju, druge pravne osobe propisane zakonom kojoj je osnivač Republika Hrvatska.
Dakle, uvidom u Sudski registar i vlasničku strukturu trgovačkog društva FINA GS d.o.o., utvrđeno je da mu je jedini osnivač i vlasnik FINA, čiji je jedini osnivač i vlasnik Republika Hrvatska.
Slijedom toga, FINA GS je upisana u instruktivni popis obveznika primjene ovog Zakona (popis tijela javne vlasti) i upućen joj je akt kojim se nalaže postupanje, i to: imenovanje službenika za informiranje i postupanje po odredbama članka 13. Zakona te odlučivanje o upitu/zahtjevu novinarke, odgovarajućom primjenom članka 23. Zakona.
Napominje se da se ovim aktom podnositelju prigovora nije naložilo da novinarki kao korisnici omogući pristup traženoj informaciji, odnosno nije se prejudiciralo ishod postupka rješavanja zahtjeva za pristup informaciji, već se naložilo da riješi predmetni zahtjev sukladno odredbama Zakona te o ishodu utvrđenog donese odluka (omogući pravo na pristup informaciji, djelomično omogući pravo na pristup informaciji - uz obvezu donošenja rješenja ili rješenjem odbije, odnosno odbaci zahtjev).
Vezano uz ovlast Povjerenika za informiranje za „vođenje“ popisa tijela javne vlasti, potrebno je naglasiti da, za razliku od Zakona o pravu na pristup informacijama iz 2003., koji je predviđao da se obveznici provedbe Zakona utvrđuju na godišnjoj osnovi temeljem Popisa tijela javne vlasti kojeg donosi Vlada Republike Hrvatske i koji se objavljuje u Narodnim novinama (i Zakona iz 2011., u kojem je brisan stavak koji je propisivao da će Vlada Republike Hrvatske svake godine do 31. siječnja u Narodnim novinama objaviti popis tijela javne vlasti), važeći Zakon izričito ne propisuje obvezu vođenja popisa tijela javne vlasti, ali je člankom 13. stavkom 5. Zakona propisano da Povjerenik vodi Registar službenika za informiranje.
Kako bi se moglo adekvatno pratiti provedbu Zakona te omogućiti građanima bolju informiranost o obveznicima provedbe Zakona, javila se potreba da se na jednom mjestu nađu podaci o tijelima javne vlasti koji su obveznici Zakona, uključujući pritom Registar službenika za informiranje kojeg Povjerenik za informiranje vodi sukladno odredbi članka 13. Zakona. Stoga je izrađen Popis tijela javne vlasti, koji obuhvaća širi spektar podataka o tijelu, od naziva i adrese, preko internetske stranice i kontakata, do podataka o službeniku za informiranje te kategorizaciju po osnivaču, pravnom statusu i djelatnosti tijela javne vlasti.
Popis tijela javne vlasti koji sadrži Registar službenika za informiranje, osim što predstavlja alat za rad Povjerenika za informiranje, radi interesa javnosti i olakšavanja ostvarivanja Ustavom zajamčenog prava na pristup informacijama, javno je dostupan u realnom vremenu te je instruktivnog karaktera, što znači da ne isključuje postojanje drugih tijela javne vlasti kao obveznika Zakona koja nisu navedena na Popisu. Dakle, Popis tijela javne vlasti nije zatvoren (izostanak tijela javne vlasti s popisa ne znači nužno da tijelo nije obveznik primjene Zakona), niti konačan, već se kontinuirano ažurira, sukladno uočenim i utvrđenim izmjenama i promjenama vezanima za pravni status, osnivača/vlasnika i dr. U slučaju izjavljene žalbe u postupku ostvarivanja prava na pristup i ponovnu uporabu informacija, kao i u slučaju prijave ili predstavke na rad pojedinog tijela javne vlasti koje se ne smatra tijelom javne vlasti, u svakom pojedinom slučaju se ispituje status tijela neovisno o tome je li ili nije upisan u indikativni popis Povjerenika za informiranje.
To što je Popis tijela javne vlasti instruktivnog karaktera znači da činjenica nalazi li se određeno tijelo na Popisu ili ne, nije odlučna za prosuđivanje je li to tijelo dužno ili ne postupati po odredbama Zakona.
Kriteriji temeljem kojih tijela javne vlasti potpadaju pod definiciju propisanu člankom 5. stavkom 1. točkom 2. Zakona, jasno su definirani te iz njih proizlazi ključan element djelovanja takvih tijela bez obzira na moguć profitni karakter, odnosno podvrgnutost obveznika regulaciji u posebnim pravnim režimima. Sva tijela javne vlasti zbog područja svog rada, ovlasti, načina osnivanja ili financiranja dužna su ispunjavati niz obveza u svrhu ostvarenja transparentnog i otvorenog financiranja te načina rada, postupanja i odlučivanja.
Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan