KLASA: UP/II-008-07/21-01/794

URBROJ: 401-01/06-21-4

Zagreb, 26. listopada 2021. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv odluke Hrvatskog veterinarskog instituta Broj: Z-VI-4-3926/21. od 2. rujna 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se odluka Hrvatskog veterinarskog instituta Broj: Z-VI-4-3926/21. od 2. rujna 2021. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama:

- Rješenja Upravnog vijeća Hrvatskog veterinarskog instituta Broj: Z-VI-4-2298-1/19. od 22. svibnja 2019. godine,

- Rješenja Upravnog vijeća Hrvatskog veterinarskog instituta Broj: Z-VI-4-2298-2/19. od 22. svibnja 2019. godine,

- Rješenja Upravnog vijeća Hrvatskog veterinarskog instituta Broj: Z-VI-4-2298-3/19. od 22. svibnja 2019. godine,

- Rješenja Upravnog vijeća Hrvatskog veterinarskog instituta Broj: Z-VI-4-2298-4/19. od 22. svibnja 2019. godine, i

- Rješenja Upravnog vijeća Hrvatskog veterinarskog instituta Broj: Z-VI-4-2298-5/19. od 22. svibnja 2019. godine.

3. Nalaže se Hrvatskom veterinarskom institutu da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana njegove pravomoćnosti.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenom odlukom odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je od Hrvatskog veterinarskog instituta zatražio odluke o imenovanjima predstojnika podružnica u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Vinkovcima i Križevcima, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su tražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Protiv navedene odluke žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je istom obijen njegov zahtjev za pristup informacijama koji je podnio dana 16. lipnja 2021. godine te da je pobija u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene zakona. Žalitelj pojašnjava kako mu je osporenom odlukom uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama, jer je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, a iz razloga što se njegovim traženjem ne krši pravo na zaštitu osobnih podataka osoba koje su čelnici javnih ustanova, uzimajući u obzir da su njihovi podaci već javno dostupni odnosno objavljeni na internetskim stranicama. Nadalje, navodi kako je na tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo zakonske odredbe i uskratilo mu njegovo ustavno pravo na pristup informacijama. Također, žalitelj navodi kako on ne traži osobne podatke o predstojnicima nego odluke o njihovom imenovanju jer ga zanima tko ih je imenovao i na temelju kojeg zakona, kao i da bi ti podaci trebali biti javno dostupni na internetskim stranicama. Žalitelj ne vidi razloga za odbijanje njegovog zahtjeva obzirom da mu je na temelju sličnog zahtjeva odobren pristup informacijama od strane dva ministarstava, pa odbijanje njegovog zahtjeva u konkretnom slučaju znači nekonzistentnost u postupanju tijela javne vlasti. Ističe da se odbijanje njegovog zahtjeva ne može pravdati zaštitom osobnih podataka te da je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje istog i uskratu traženih informacija, pa žalbenom tijelu predlaže da poništi osporenu odluku i omogući mu pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Iz spisa predmeta proizlazi da je žalitelj dana 16. lipnja 2021. godine Hrvatskom veterinarskom institutu podnio zahtjev za pristup informacijama, kojim je zatražio dostavu odluka o imenovanjima predstojnika podružnica u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Vinkovcima i Križevcima.

Nadalje, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je Hrvatski veterinarski institut kao tijelo javne vlasti, postupajući po žaliteljevom zahtjevu za pristup informacijama odnosno rješenju Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/21-01/644, URBROJ: 401-01/11-21-1 od 24. kolovoza 2021. godine donijelo osporenu odluku kojom je zahtjev odbijen temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su tražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

U obrazloženju osporenog rješenja navedena je kronologija postupanja prvostupanjskog tijela po predmetnom zahtjevu žalitelja te drugostupanjskog tijela po žalbi koju je zbog tzv. „šutnje uprave“ ranije izjavio žalitelj, odnosno da je nakon naloga drugostupanjskog tijela od 24. kolovoza 2021. godine proveden postupak nakon kojeg je donesena osporena odluka. U obrazloženju je navedeno kako je u postupku rješavanja uzeto u obzir ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama te da je zbog toga od predstojnika podružnica tražena suglasnost za podjelu njihovih osobnih podataka sukladno propisu kojim je uređena zaštita osobnih podataka, koju su oni odbili dati. Također je navedeno kako je nakon toga proveden test razmjernosti i javnog interesa te kako se u postupku nije mogao utvrditi javni interes za dostavom predmetnih odluka, što se u nastavku detaljno pojašnjava, a da je iz javno dostupnih podzakonskih akata razvidan postupak imenovanja osoba koje se navode u zahtjevu, kao i da su javno dostupne te informacije. Zaključno je navedeno kako je provedeni test razmjernosti i javnog interesa pokazao da dostava zatraženih odluka nije u javnom interesu niti je dopuštena, a da su propisi po kojima su iste donesene javno objavljeni, pa je valjalo odbiti zahtjev kao neosnovan.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja aktom Broj: Z-VI-4-4492/21. od 7. listopada 2021. godine.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

U tom je smislu tijelo javne vlasti dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima se podupiru razlozi uskrate prava na pristup informacijama, s obzirom na to da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti. Naime, iako je prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju navelo kako je provelo test razmjernosti i javnog interesa, uvidom u spis predmeta nije razvidno na koji način je isti proveden odnosno da li je zaista proveden. Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo uopće nije uzelo u obzir relevantne zakonske razloge za omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji, nego je navođenjem kako ne preteže javni interes zaključeno kako je potrebno odbiti zahtjev zbog zaštite osobnih podataka.

Hrvatski veterinarski institut je u žalbenom postupku, Broj: Z-VI-4-4647/21. od 15. listopada 2021. godine dostavio Povjereniku za informiranje informacije koje su predmet ovog postupka odnosno Rješenja Upravnog vijeća Hrvatskog veterinarskog instituta o imenovanju predstojnika podružnica Zagrebu, Splitu, Rijeci, Vinkovcima i Križevcima i elektroničku komunikaciju s imenovanim predstojnicima.

Uvidom u dostavljenu dokumentaciju je utvrđeno da su u navedenim rješenjima navedena imena i prezimena imenovanih osoba za predstojnike podružnica prvostupanjskog tijela, osoba koje su do tada bile predstojnici podružnica, ravnatelja Hrvatskog veterinarskog instituta, te predsjednice Upravnog vijeća navedenog tijela javne vlasti. Također su navedeni razlozi za imenovanje predstojnika podružnica prvostupanjskog tijela, mandatno razdoblje na koje se isti imenuju, tko je i kome predložio odnosno podnio prijedlog za imenovanje te tko je i kako odlučio o podnesenom prijedlogu.

Stoga je Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim odlukama o imenovanju predstojnika podružnica prvostupanjskog tijela, a također i razmotrio da li se pristup tim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Uvidom u predmetne informacije te u odredbe propisa i općih akata koji se odnose na rad Hrvatskog veterinarskog instituta utvrđeno je da su u predmetnim rješenjima koja je zatražio žalitelj navedena imena i prezimena fizičke osobe koja je član upravnog vijeća odnosno njegov predsjednik za čiji se rad isplaćuje naknada od strane tijela javne vlasti te njegovih zaposlenika čija se plaća isplaćuje iz sredstava prvostupanjskog tijela.  

U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Zakonodavac je također u članku 16. istog Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

Uvodna odredba broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka propisuje da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.

Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Posebno se ističe da je kod korištenja odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka kao temelja odbijanja zahtjeva korisnika prava na informaciju, potrebno razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom upotrebom nečijih osobnih podataka, jer ukoliko neki podatak predstavlja osobni podatak to ne znači da je on u svakom slučaju zaštićen. Naime, određeni podaci o zaposlenima u tijelima javne vlasti poput imena i prezimena, stručne kvalifikacije, njihovog radnog mjesta i opis poslova, ispunjenim uvjetima za zaposlenje te podaci o bruto plaćama i drugim isplatama, iako predstavljaju osobne podatke, ne mogu se smatrati zaštićenima, obzirom da zaposleni u tijelima javne vlasti primaju plaće i druge isplate iz javnih sredstava.

Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama u predmetnom slučaju, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa istoj otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost rada Hrvatskog veterinarskog instituta kao tijela javne vlasti, pri donošenju odluka o imenovanjima predstojnika njegovih podružnica, a uzimajući u obzir i odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te činjenicu da se zaštita osobnih podataka ne odnosi na pravne osobe.

Razmatranjem sadržaja informacija koje su dostavljene kao informacije koja su predmet ovog postupka, u žalbenom postupku je utvrđeno da je žalitelju moguće odobriti pristup istima u cijelosti, obzirom da se radi o imenovanjima osoba koje će biti plaćene za svoj rad iz javnih sredstava, a koje bi radi transparentnog rada tijela javne vlasti trebale biti dostupne, imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Osim toga, u odnosu na sadržaj traženih odluka o imenovanjima koji je ranije opisan u ovom obrazloženju, u žalbenom postupku nisu utvrđeni zakonski razlozi za ograničenje pristupa informacijama.

Također, posebno se napominje kako su imena i prezimena fizičkih osoba koje su navedene u predmetnim odlukama o imenovanjima, sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama javno objavljena i dostupna na internetskim stranicama prvostupanjskog tijela (članovi Upravnog vijeća, ravnatelj, voditelji podružnica Hrvatskog veterinarskog instituta), pa se postavlja pitanje razloga zbog kojeg je prvostupanjsko tijelo u konkretnom slučaju tražilo od osoba koje se navode u traženim odlukama privolu za dostavu istih žalitelju.

Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da se za informacije koje su neposredno vezane za imenovanja na određena radna mjesta te potrošnju javnih sredstava javni interes podrazumijeva, nakon provedenog žalbenog postupka je zaključeno da se žalitelju može omogućiti pristup zatraženim odlukama u cijelosti, obzirom da u konkretnom slučaju nisu utvrđeni zakonski razlozi za ograničenje pristupa informacijama, jer navedene odluke sadrže imena i prezimena fizičkih osoba koja u konkretnom slučaju ne predstavljaju zaštićene osobne podatke.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09.), u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u izreci ovog rješenja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan