KLASA: UP/II-008-07/21-01/773

URBROJ: 401-01/10-21-2

Zagreb, 29. listopada 2021. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Gradska ljekarna Zagreb, Broj: 01/1-249/2021 od 8. rujna 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1.         Poništava se rješenje Gradska ljekarna Zagreb, Broj 01/1-249/2021 od 8. rujna 2021. godine.

2.         Odobrava se ......... pravo na pristup preslici sljedećih dokumenata:

- Generalnoj polici br. 078700042020 za grupu 1 – osiguranje od odgovornosti

- Generalnoj polici br. 078700042023 za grupu 1 – osiguranje imovine

- Generalnoj polici br. 078700042024 za grupu 1 – osiguranje od rizika potresa

- Generalnoj polici br. 078700042025 za grupu 2 – osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode)

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702033089

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702033090

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702033088

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702033084

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702033083

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702033086

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702033087

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702033085

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017001554006

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017001554030

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017001554081

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017001554090

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017001541664

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017001527939

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017001274496

- Generalnoj polici osiguranja br. 078700060745 za grupu 2 – osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja - nezgode (zamjena police br. 078700042025)

- Generalnoj polici osiguranja br. 078700060722 za grupu 1 – osiguranje od odgovornosti (zamjena police br. 078700042020)

- Generalnoj polici osiguranja br. 078700060743 za grupu 1 – osiguranje od rizika potresa (zamjena police br. 07870042024)

- Generalnoj polici osiguranja br. 078700060728 za grupu 1 – osiguranje od imovine (zamjena police br. 078700042023)

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702043293

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702043294

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702043295

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702043296

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702043297

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702043298

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702043299

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702043300

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702046709

- Polici osiguranja od automobilske odgovornost br. 017001891452

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017001565318

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017002003577

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017002003593

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017001958743

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017002003372

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017002003615

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017001720844

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017002003542

- Generalnoj polici br. 078700075538 za grupu 1 – osiguranje od odgovornosti (zamjena police br. 0787700060722)

- Generalnoj polici br. 078700075539 za grupu 1 – osiguranje imovine (zamjena police br. 078700060728)

- Generalnoj polici br. 078700075540 za grupu 1 – osiguranje od rizika potresa (zamjena police br. 078700060743)

- Generalnoj polici br. 078700075541 za grupu 2 – osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja – nezgode (zamjena police br. 078700060745)

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702050645

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702050646

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702050647

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702050648

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702050649

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702050650

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702050651

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702050652

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702050653

- Polici osiguranja automobilskog kaska br. 004702052175

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017002297104

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017002349120

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017002033964

- Polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017002220578

3.         Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama sljedećih dokumenata:

- Računu br. 990900347/20, Računu br. 991319267/20, Računu br. 990091456/21, Računu br. 991319268/20, Računu br. 991052606/20, Računu br. 991052604/20, Računu br. 991434012/20, Računu br. 990220601/21, Računu br. 991319266/20, Računu br. 990097239/21, Računu br. 991509891/20, Računu br. 991434009/20, Računu br. 99090283/20, Računu br. 990794682/20, Računu br. 9909002208/20, Računu br. 990091457/21, Računu br. 990900316/20, Računu br. 990500189/20, Računu br. 990931335/20, Računu br. 990108673/20, Računu br. 990479696/21, Računu br. 990778197/21, Računu br. 990097238/21, Računu br. 990618298/21, Računu br. 991433880/19, Računu br. 991433888/19, Računu br. 990015363/20, Računu br. 990154630/20, Računu br. 991433896/19, Računu br. 991433897/19, Računu br. 990015364/20, Računu br. 990154631/20, Računu br. 991433939/19, Računu br. 991433941/19, Računu br. 990015365/20, Računu br. 990154632/20, Računu br. 991272079/19, Računu br. 991390720/19, Računu br. 991272081/19, Računu br. 991390716/19, Računu br. 990015366/20, Računu br. 990154633/20, Računu br. 990483325/19, Računu br. 990715652/19, Računu br. 991272077/19, Računu br. 990108680/20, Računu br. 990546070/19, Računu br. 990015361/20, Računu br. 991390714/19

na način da se na istim prekriju podaci o imenima i prezimenima i vlastoručnim potpisima zaposlenika Croatia osiguranja d.d., te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

4.         Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama sljedećih dokumenata:

   -        Izjavi o prijeboju br. 1106/2020, Izjavi o prijeboju br. 1147/2020, Izjavi o prijeboju br. 1371/2020, Izjavi o prijeboju br. 1483/2020, Izjavi o prijeboju br. 3203/2020, Izjavi o prijeboju br. 3736/2020, Izjavi o prijeboju br. 3501/2020, Izjavi o prijeboju br. 4176/2020, Izjavi o prijeboju 4795/2020

na način da se na istim prekriju podaci o imenima i prezimenima i adresama elektroničke pošte zaposlenika Croatia osiguranje d.d., te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

5.         Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama sljedećih dokumenata:

-   Obavijesti o knjiženju br. 990708783/21, Obavijesti o knjiženju br. 991433873/19, Obavijesti o knjiženju br. 991433884/19

na način da se na istim prekriju imena i prezimena i vlastoručni potpisi zaposlenika Croatia osiguranja d.d., te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

6.         Nalaže se Gradskoj ljekarni Zagreb da postupi sukladno točkama 2. do 5. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

7.         Odbija se zahtjev ......... za naknadom troškova žalbenog postupka u iznosu od 781,25 kn.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je tražio preslike svih polica koje su temeljem provedenog postupka sklopljene s Croatia osiguranjem d.d., te podatak o brojevima polica, datumu izdavanja, periodu trajanja, vrsti osiguranja, premijama osiguranja po policama, datumu plaćanje premije i iznosu isplaćene premije, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu. Zahtjev žalitelja također je odbijen i pozivom na odredbu članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu i to zbog povrede odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama, pogrešne primjene Zakona o osiguranju, neprimjene odredbi Zakona o javnoj nabavi, te nezakonito provedenog testa razmjernosti. Navodi da se odredba članka 386. Zakona o osiguranju odnosi samo na društvo za osiguranje, a ne i na protustranku kao tijelo javne vlasti. Ukazuje na odredbu članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama kojima je propisana proaktivna objava informacija koje se tiču postupaka javne nabave. Također se poziva i na odredbu članka 333. Zakona o javnoj nabavi o obvezi omogućavanja pristupa dokumentaciji i ugovorima sukladno propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama. Dalje ističe da tražene informacije nisu klasificirane tajnošću. Smatra da je u postupcima javne nabave test razmjernosti proveo sam zakonodavac, te da se prvostupanjsko tijelo paušalno poziva na poslovnu tajnu. Predlaže da se žalba prihvati te traži trošak sastava žalbe u iznosu od 781,25 kn.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 22. srpnja 2021. godine od prvostupanjskog tijela tražio sljedeće informacije vezano za postupak javne nabave usluga osiguranja: - broj u EOJNu 2018/S 0F2-0025661:

1) preslike svih polica koje su temeljem provedenog postupka do sada sklopljene sa CROATIA OSIGURANJEM d.d.

2) podatak o brojevima polica, datumu izdavanja, periodu trajanje osiguranja, vrsti osiguranja/rizika, premijama osiguranja po policama, datumu plaćanja premije i iznosu uplaćene premije.

Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo je donijelo osporeno rješenje.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Prema članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Prema članku 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.

Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

Prema članku 26. navedenog Zakona, općim aktom pravne osobe pobliže se određuju način uporabe i čuvanja podataka koji se smatraju poslovnom tajnom, te mjere, postupci i druge okolnosti od interesa za čuvanje poslovne tajne.

Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da bi omogućavanje prava na pristup traženim informacijama moglo odvesti do štetnih posljedica za gospodarske interese prvostupanjskog tijela, odnosno da postoji opasnost da se informacije koriste u svrhu ostvarivanja prednosti na tržištu osiguranja. U osporenom rješenju se također navodi da se pristup traženim informacijama ograničava i sukladno članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećeg razloga.

Uvidom u Elektronički oglasnik javne nabave utvrđeno je da je odlukom o odabiru Grada Zagreba, KLASA: 400-01/18-006/142, URBROJ: 251-26-21-02/011-19-50 od 14. ožujka 2019. godine, kao središnjeg tijela za nabavu za naručitelje Zagrebački holding d.o.o., Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Gradska plinara d.o.o., Gradska plinara Zagreb – opskrba d.o.o., Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., Gradska ljekarna Zagreb, Zagrebačka stanogradnja d.o.o., Zagrebački električni tramvaj d.o.o. i Zagrebački velesajam d.o.o. odabrana sljedeća ponude ponuditelja po grupama predmeta nabave: Grupa 1 – Osiguranje imovine, osiguranje od odgovornosti, kasko osiguranje cestovnih i tračnih vozila – ponuda Croatia osiguranje d.d. po ponuđenoj cijeni 52.458.194,25 kn bez PDV-a i Grupa 2 – Osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode), osiguranje od automobilske odgovornosti, osiguranje od odgovornosti iz upotrebe tračnih vozila – ponuda Croatia osiguranje d.d. po ponuđenoj cijeni 19.266.058,53 kn bez PDV.

Nadalje, uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, KLASA: 400-01/18-006/142, URBROJ: 251-26-22/004-19-49 od 12. ožujka 2019. godine utvrđeno je da su u odnosu na obje grupe predmeta nabave zaprimljene ponude Croatia osiguranje d.d. te zajednice ponuditelja Euroherc osiguranje d.d. i Adriatic osiguranje d.d.

S obzirom na to da žalitelj traži sve police osiguranja koje su sklopljene temeljem okvirnog sporazuma, ističe se sljedeće.

Sukladno članku 925. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) ugovor o osiguranju je sklopljen kad je ponuda o osiguranju prihvaćena. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da je osiguratelj obvezan bez odgađanja ugovaratelju osiguranja predati uredno sastavljenu i potpisanu policu osiguranje ili neku drugu ispravu o osiguranju (list pokrića i sl.)

Prema članku 926. Zakona o obveznim odnosima u polici osiguranja moraju biti navedeni: ugovorne strane, osigurana osoba, odnosno osigurana stvar ili dugi predmet osiguranja, rizik obuhvaćen osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijeme pokrića, iznos osiguranja ili da je osiguranje neograničeno, premija ili doprinos (ulog), nadnevak izdavanja police i potpisi ugovornih strana.

Uzimajući u obzir navedeno, odnosno da je polica o osiguranju dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju, Povjerenik za informiranje smatra da se na tražene informacije ne može primijeniti odredba članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka.

Naime, predmetne informacije ne predstavljaju proizvodnu tajnu, a niti predstavljaju rezultate konstrukcijskog ili istraživačkog rada.

Osim toga, ne radi se niti o drugim informacijama zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese.

U konkretnom slučaju, radi se o postupku javne nabave, u kojem je Croatia osiguranje d.d. odabrani ponuditelj u odnosu na obje grupe predmeta nabave, a kako je to ranije navedeno.

U takvoj situaciji, a polazeći od toga da polica osiguranja predstavlja dokaz o sklopljenom ugovoru, Povjerenik za informiranje smatra da prvostupanjsko tijelo nije učinilo vjerojatnim da bi mu omogućavanje pristupa traženoj informaciji moglo nanijeti štetu.

Naime, obrazloženje prvostupanjskog rješenja u bitnom se odnosi na štetu koju bi pretrpjela Croatia osiguranje d.d., dok se šteta u odnosu na prvostupanjsko tijelo svodi na tvrdnju da bi se prvostupanjsko tijelo izložilo riziku naknade štete koji bi pri tome nastalo društvo za osiguranje koje usluge koristi.

Povjerenik za informiranje ne prihvaća navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela, pri čemu je uzeo u obzir odredbe Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na pitanje štete.

Sukladno članku 1045. Zakona o obveznim odnosima, šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

Po mišljenju Povjerenika za informiranje, pozivanje prvostupanjskog tijela na naknadu štetu koja bi njemu nastala je neosnovano, jer postupanje po rješenju Povjerenika za informiranje, koje je doneseno sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama ne predstavlja protupravnu radnju, pa nedostaje element protupravnosti kao jedna od pretpostavki odgovornosti za štetu.

Isto se odnosi i na štetu koja bi nastala Croatia osiguranju d.d., pri čemu se dodatno ističe da prvostupanjsko tijelo ne navodi koja vrsta štete bi nastala za Croatiu osiguranje d.d., koja je ušla u ugovorni odnos s tijelima javne vlasti (uključujući i prvostupanjsko tijelo), pri čemu procijenjena vrijednost ugovora za sva tijela iznosi preko 70.000.000,00 kn.

Povjerenik za informiranje prihvaća navode žalitelja da se odredba članka 386. Zakona o osiguranju („Narodne novine“, 30/15, 112/18, 63/20, 133/20) odnosi samo na društvo za osiguranje, što jasno ukazuje i stipulacija navedene odredbe koja obvezuje društvo za osiguranje da čuva povjerljivim sve informacije koje je saznalo u poslovanju s pojedinim društvom za osiguranje, odnosno ugovarateljem osiguranja, osiguranikom i korisnikom osiguranja, odnosno drugim imateljem prava iz osiguranja.

Slijedom navedenog, ne može se prihvatiti analogija koju koristi prvostupanjsko tijelo u svom obrazloženju, jer se navedena odredba sasvim sigurno ne odnosi na društvo za osiguranje koje ulazi u ugovorni odnos s tijelom javne vlasti.

Pravilno žalitelj ukazuje i na odredbu članka 333. stavka 5. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj 120/16) kojom je propisana obveza javnog naručitelja da omogući pristup dokumentaciji i ugovorima sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a koja odredba se primjenjuje i na sektorske naručitelje temeljem članka 335. stavka 2. Zakona o javnoj nabavi.

S obzirom na to da se prvostupanjsko tijelo poziva na poslovnu tajnu, razmotrene su i odredbe Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti („Narodne novine“, broj 30/18).

Sukladno članku 1. točki 5. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti propisano je da su poslovna tajna informacije koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

a) tajne su jer nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija

b) imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne

c) u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost.

Uzimajući u obzir ranije navode ovog rješenja, kao i obvezu proaktivne objave informacija vezanih uz postupak javne nabave (članka 10. stavak 1. točka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama), Povjerenik za informiranje smatra da polica osiguranja, kao dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju ne ulazi u krug informacija koje bi predstavljale poslovnu tajnu.

Naime, samom činjenicom ulaska u ugovorni odnos s tijelom javne vlasti, navedeni subjekti moraju biti svjesni činjenice da takav ugovor (ili drugi dokument kao dokaz o ugovoru, u konkretnom slučaju polica) može biti predmet zahtjeva za pristup informacijama.

Dakle, polica osiguranja koja sadrži bitne elemente ugovora između društva za osiguranje i tijela javne vlasti ne predstavlja poslovnu tajnu.

U odnosu na navode prvostupanjskog tijela o statusu žalitelja, te činjenicu da je navedeno društvo posrednik u osiguranju, ističe se sljedeće.

Pri ostvarivanju prava na pristup informacijama svi korisnici (pravne i fizičke osobe) su ravnopravni u ostvarivanju prava na pristup informacijama.

Dakle, status žalitelja, kao ni razlog zbog kojeg žalitelj traži informaciju, ne može biti odlučna činjenica u ovom postupku, a kako to jasno proizlazi iz članka 18. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Osim toga, prvostupanjsko tijelo gubi iz vida činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o informacijama vezanim uz postupak javne nabave, uz koji postupak je povezano načelo transparentnosti u djelovanju tijela javne vlasti.

Drugim riječima, svrha transparentnosti postupka javne nabave je upravo u tome da javnost preispituje na što se troše javna sredstava, a navedena transparentnost u postupku javne nabave može jedino dovesti do povećanja konkurencije u postupku javne nabave, jer će javna dostupnost bitnih informacija iz postupka javne nabave utjecati i na druge ponuditelje da sudjeluju u postupcima javne nabave.

U odnosu na opasnost koju prvostupanjsko tijelo navodi vezano za ostvarivanje prednosti na tržištu usluga osiguranja, Povjerenik za informiranje ističe da navedeno nije relevantna činjenica za donošenje odluke u ovom postupku.

Naime, kad se sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informaciji omogući pristup određenoj informaciji, tada se informacija može javno iznositi u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, te ona postaje informacija od javnog značaja, neovisno o tome je li žalitelj brokersko društvo ili fizička osoba koja ni na koji način nije povezana s poslovima osiguranja.

Dakle, činjenica na koji će način korisnik postupati s informacijom koja mu je omogućena sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama ne može biti odlučujuća prilikom rješavanja zahtjeva za pristup informacijama, jer se ne radi o činjenici koja postoji u vrijeme donošenja odluke o zahtjevu za pristup informacijama.

U odnosu na pozivanje prvostupanjskog tijela na odredbu članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje ističe da se navedeno zakonsko ograničenje primjenjuje kad je u tijeku određeni postupak.

Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da se u konkretnom slučaju zaštićeni interesi postupak javne nabave i zaštita tržišnog natjecanja.

Povjerenik za informiranje ne prihvaća navedeni zaključak, jer je u postupku javne nabave već donesena odluka o odabiru, a kako je to i ranije navedeno, pa je jasno da je postupak javne nabave okončan.

S druge strane, prvostupanjsko tijelo ne daje niti jedan valjani argument o tome na koji bi način omogućavanje pristupa traženim informacijama utjecalo na trenutno važeće police osiguranja.

Što se tiče tržišnog natjecanja, Povjerenik za informiranje ponavlja da je za primjenu odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama relevantan trenutak donošenje prvostupanjskog rješenja.

Drugim riječima, prvostupanjsko tijelo ne može spekulirati o eventualnim budućim radnjama žalitelja, jer to nisu okolnosti koje postoje u trenutku donošenja prvostupanjskog rješenja, odnosno pretpostavka prvostupanjskog tijela da će žalitelj kao brokersko društvo u budućnosti zloupotrijebiti tražene informacije ne predstavlja valjani razlog za ograničenje prava na pristup informacijama.

Dakle, Povjerenik za informiranje po odredbi članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama ne može štititi učinkovitost i neovisnost vođenja nekog postupka u budućnosti, a koji bi ovisio o tome na koji će način žalitelj koristiti informacije koje su predmet postupka.

Iz dopisa prvostupanjskog tijela, Povjereniku za informiranje, KLASA: 01/1-261/2021 od 29. rujna 2021. godine proizlazi da je Zagrebački holding d.o.o. uputio Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: HANFA) da sukladno ovlastima iz Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga obavijesti Povjerenika za informiranje o mogućim posljedicama udovoljavanja zahtjevu žalitelja.

Dana 11. listopada 2021. godine Povjerenik za informiranje zaprimio je dopis HANFA-e, KLASA: 900-02/21-02/02, URBROJ: 326-01-50-51-512-21-77 od 30. rujna 2021. godine u kojem se u bitnom navodi da je žalitelj ishodio dozvolu za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju dana 18. studenog 2016. godine pod tvrtkom BONITAS POSREDOVANJE d.o.o. Također se navodi da do trenutka sastavljanja navedenog dopisa društvu nisu izrečene nadzorne mjere niti je takav postupak u tijeku. U dopisu se također ukazuje na odredbe članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, bez namjere ulaženja u tumačenje navedene odredbe te se ističe da HANFA stoji na raspolaganju Povjereniku za informiranje za sve informacije iz svoje nadležnost, ako Povjerenik za informiranje procijeni da su relevantne za rješavanje navedenog prijepora.

U odnosu na navedeni dopis HANFE, Povjerenik za informiranje ne nalazi postojanje razloga za traženjem pravne pomoći od HANFE u smislu članka 26. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), jer tumačenje propisa iz nadležnosti HANFA-e ne utječe na odluku u ovoj upravnoj stvari.

Što se tiče informacija koje su predmet postupka, Povjereniku za informiranje su u žalbenom postupku dostavljane generalne police osiguranja, kao i pojedinačne police osiguranja, a kao informacije koje se odnose na točku 1. zahtjeva za pristup informacijama žalitelja.

Povjereniku za informiranje također su dostavljeni pojedinačni računi iz kojih je vidljiv iznos premije, te su dostavljeni i drugi dokumenti koji ukazuju na plaćanje premije (kao što su izjave o prijeboju kojima se prebijena potraživanja s osnova premije te potraživanja prvostupanjskog tijela s osnova osigurnine, kao i obavijesti o knjiženju.

Povjerenik za informiranje posebno ističe da isplata premije od strane prvostupanjskog tijela predstavlja informaciju o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se radi o isplati koju vrši prvostupanjsko tijelo, pri čemu se posebno ukazuje da je presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: UsII-270/20 od 30. listopada 2020. godine (koji postupak se vodio po tužbi Gradske plinare Zagreb d.o.o., čiji osnivač je također Zagrebački holding d.o.o.) potvrđeno rješenje Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/20-01/428, URBROJ: 401-01/10-20-4 od 7. srpnja 2020. godine u kojem je izraženo stajalište da se i u slučaju isplata koje vrši Gradska plinara Zagreb d.o.o. radi o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uvidom u dokumente koji su navedeni u točkama 2. do 5. izreke ovog rješenja utvrđeno je da isti sadrže imena i prezimena, vlastoručne potpise te adresu elektroničke pošte zaposlenika Croatia osiguranja d.d.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.

Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku temeljem ovlaštenja iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje ističe sljedeće.

S obzirom na to da vlastoručni potpis i ime i prezime zaposlenika Croatia osiguranja predstavlja sastavni dio police osiguranja, te da je ista sastavljena u okviru obavljanja poslova od strane zaposlenika Croatia osiguranja d.d., Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na navedene podatke u polici osiguranja ne prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, posebno stoga što se ne omogućuje pristup drugim informacijama (npr. OIB, adresa i sl.), a što bi predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba.

Slijedom navedenog, polazeći od činjenice da navedene osobe djeluju kao zastupnici, te da ulaze u ugovorne odnose i s tijelima javne vlasti (pri čemu je njihov potpis dokaz o sklopljenoj polici), Povjerenik za informiranje smatra da u konkretnom slučaju ne dolazi do povrede osobnih podataka navedenih osoba, iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkama 2. i 6. izreke ovog rješenja.

U odnosu na iste podatke koji su sadržani u informacijama navedenim u točkama 3. do 5. izreke ovog rješenja, Povjerenik za informiranje je pošao od činjenice da osobni podaci osobe koje se nalaze u navedenim dokumentima nisu bitan sastojak informacije (kao u slučaju police osiguranja).

Iz istog razloga, otkrivanje podatka o imenu i prezimenu, vlastoručnom potpisu, te adresi elektroničke pošte bi prelazila razumna očekivanja navedene osobe da njezini osobni podaci, kao i činjenica da je zaposlenik Croatia osiguranja d.d. neće biti dostupan javnosti, pa je primjenom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odlučeno kao pod točkama 3., 4., 5. i 6. izreke ovog rješenja.

Posebno se ističe da prvostupanjsko tijelo ima pravo od korisnika tražiti naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije u smislu članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U odnosu na zahtjev žalitelja za naknadom troškova žalbenog postupka, isti je neosnovan iz sljedećih razloga.

Člankom 161. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da u postupcima pokrenutim na zahtjev stranke ili u upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima troškove postupka snosi stranka na zahtjev koje je postupak pokrenut ili protiv koje se vodio postupak koji je za nju nepovoljno okončan, ako nije drukčije propisano.

Dakle, smisao navedene odredbe je upravo u tome da u postupcima koji su pokrenuti na zahtjev stranke troškove postupka snosi stranka na zahtjev koje je postupak pokrenut, a samo u višestranačkim postupcima troškove postupka snosi stranka protiv koje se vodio postupak ili koji je za nju nepovoljno okončan.

To potvrđuje i formulacija navedene odredbe, gdje su vrlo jasno i nedvosmisleno veznikom „ili“ razdvojene situacije u jednostranačkim upravnim stvarima od onih u kojima sudjeluje više stranaka.

Nesporno je da postupak pokrenut po zahtjevu žalitelja za pristupom informacijama predstavlja postupak pokrenut na zahtjev stranke, dakle ne radi se o višestranačkoj upravnoj stvari.

Slijedom navedenog, niti žalbeni postupak pred Povjerenikom za informiranje ne može predstavljati višestranački upravni postupak, jer višestranački upravni postupak zahtijeva sudjelovanje dvaju ili više stranaka sa suprotnim interesima (što nije slučaj kod prava na pristup informacijama), jer prvostupanjsko tijelo pred kojim se vodi postupak nije stranka u postupku u smislu članka 4. Zakona o općem upravnom postupku.

Pri tome Povjerenik za informiranje ukazuje i na stav izražen u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj UsII-240/18 od 27. rujna 2018. godine, gdje je navedeno da trošak zastupanja po odvjetniku ne ulazi u troškove na koje protivna strana ima pravo u smislu odredbi Zakona o općem upravnom postupku.

Navedeni stav je potvrđen i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj UsII-145/21 od 9. rujna 2021. godine (točke 11. i 12. presude).

Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom 7. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan