KLASA: UP/II-008-07/21-01/750

URBROJ: 401-01/06-21-3

Zagreb, 19. listopada 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/21-01/18, URBROJ: 513-07-21-17-21-2 od 23. kolovoza 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/21-01/18, URBROJ: 513-07-21-17-21-2 od 23. kolovoza 2021. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 10. kolovoza 2021. godine, kojim je zatražio dostavu informacije o poreznom nadzoru nad pravnom osobom ZANETTI d.o.o. odnosno o poslovanju objekta CELE na Stradunu, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što zatražene informacije predstavljaju poreznu tajnu sukladno članku 8. stavku 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 115/16., 106/18., 121/19. i 32/20.).

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da ga osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Žalitelj ističe kako je prvostupanjsko tijelo nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što je zakonom jasno definiran pojam porezne tajne te iznimke kada se smatra da nije povrijeđena obveza čuvanja porezne tajne odnosno da je tijelo javne vlasti trebalo zatražiti od njega pojašnjenje zahtjeva ili mu dostaviti sljedeće informacije: broj provedenih postupaka nadzora nad predmetnim subjektima, razloge za nadzor, rezultate nadzora, izrečene kazne te iznose kazni te dug subjekta prema Republici Hrvatskoj. Nadalje, navodi kako svrha Općeg poreznog zakona nije u prikrivanju informacija o nepravilnostima koje su moguće uzrokovali subjekti unutar hrvatskog gospodarstva već osigurati da se zbog poreznog nadzora ne ugrozi pozicija istih na tržištu. Ističe da niti jedan zakon ne može osporiti ustavno pravo na pristup informacijama, posebno ukoliko postoji interes javnosti, a koji da je evidentan zbog nezakonitosti uvjetovanja minimalnog iznosa potrošnje (izjava u emisiji Dubrovačke televizije koja nije demantirana) a koje provode subjekti u pogledu kojih su podneseni zahtjevi za pristup informacijama, vezano za što navodi poveznicu na medijsku objavu sa internetskog portala. Od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup zatraženoj informaciji. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 10. kolovoza 2021. godine, od Ministarstva financija, Porezne uprave, zatražio da mu dostavi sljedeće informacije: o poreznom nadzoru nad pravnom osobom ZANETTI d.o.o., prvenstveno poslovanju objekta CELE na Stradunu.

Nadalje, uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je odlučujući o zahtjevu žalitelja Ministarstvo financija, Porezna uprava donijela osporeno rješenje, kojim je odbila zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija porezna tajna sukladno članku 8. stavku 1. Općeg poreznog zakona.

U obrazloženju rješenja je navedeno da je sukladno odredbi članka 3. Općeg poreznog zakona porezno tijelo, tijelo državne uprave, upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave ili upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi utvrđivanja i/ili nadzora i/ili naplate poreza. Nadalje, navedeno je da u sklopu nadzornih aktivnosti, ovlašteni službenici Ministarstva financija, Porezne i carinske uprave provode pojačane nadzore fiskalizacije kao i postupke praćenja izdavanja i evidentiranja računa na cijelom području Republike Hrvatske, pa tako i grada Dubrovnika. Pojašnjeno je da se nadzorne aktivnosti provode ciljano, na temelju prethodno provedene analize rizika, da se primjenom suvremenih metoda i IT sustava fiskalizacije obavlja provjere izdavanja i evidentiranja računa u realnom vremenu, a da je cilj navedenih nadzornih aktivnosti otkrivanje poreznih obveznika koji evidentno i sustavno krše porezne propise te zaštita i omogućavanje nesmetanog poslovanja urednim poreznim obveznicima. Također je navedeno da se kod poreznih obveznika kod kojih se utvrde nepravilnosti poduzimaju daljnje mjere sukladno Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Općem poreznom zakonu i drugim poreznim propisima, a u nastavku se citiraju odredbe Općeg poreznog zakona kojima je regulirana obveza čuvanja porezne tajne, obzirom da bi se dostavom zatraženih informacija prekršile navedene odredbe od strane Porezne uprave koja je dio porezno-pravnog odnosa, a iz razloga što iz zakonskih odredbi proizlazi kako su svi podaci iz poreznog postupka porezna tajna neovisno o tome je li ih prijavio sam porezni obveznik ili ih je iznio tijekom postupka ili ih je saznalo porezno tijelo. Nadalje, navedeno je kako je obzirom na zakonsko ograničenje pristupa informacijama zbog porezne tajne proveden test razmjernosti i javnog interesa tijekom kojeg je zaključeno da u konkretnom slučaju javni interes ne prevladava u odnosu na štetu po zaštićene interese, pa je slijedom navedenog odlučeno kao u izreci osporenog rješenja.

U žalbenom postupku, Ministarstvo financija, Porezna uprava je aktom KLASA: UP/l-032-01/21-01/18, URBROJ: 513-07-21-17-21-4 od 14. rujna 2021. godine, slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: 008-04/21-01/610, URBROJ: 401-01/06-21-2 od 25. kolovoza 2021. godine dostavila spis predmeta na nadležno postupanje.

U citiranom aktu prvostupanjskog tijela je također navedeno kako poslovni objekt u pogledu kojih su se tražile informacije posluje u sastavu trgovačkog društva JUŽNI VJETAR d.o.o. a ne VLAMANDA SPORT d.o.o. kao je navedeno u zahtjevu, kao i da je prvostupanjsko tijelo dužno kao poreznu tajnu čuvati sve podatke u vezi sa poreznim postupcima kojima raspolažu, pa tako i poreznom nadzoru nad pojedinačnim objektima neovisno o tome jesu li utvrđene nepravilnosti ili ne.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 8. stavkom 1. Općeg poreznog zakona propisano je da je porezno tijelo dužno kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima. U stavcima 2., 5., 6. 7. i 11. istog članka Općeg poreznog zakona propisano je što se ne smatra poreznom tajnom, odnosno navode se slučajevi kada se obveza čuvanja porezne tajne ne smatra povrijeđenom.

Iz citirane odredbe članka 8. stavka 1. Općeg poreznog zakona proizlazi kako su svi podaci iz poreznog postupka porezna tajna, neovisno o tome je li ih sam porezni obveznik prijavio ili iznio tijekom postupka, ili ih je saznalo porezno tijelo.

U članku 57. stavku 1. Općeg poreznog zakona je propisano da je porezni akt svaki akt kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja ili dovršava neka radnja u poreznom postupku. Stavkom 2. navedenog članka je propisano da porezni akt iz stavka 1. ovoga članka porezno rješenje, zaključak, zapisnik, obavijest, poziv i drugi akti.

Odredbom članka 115. stavka 1. Općeg poreznog zakona je propisano da je porezni nadzor u smislu ovog Zakona dio porezno-pravnog odnosa u kojem Porezna uprava i Carinska uprava te druga porezna tijela provode postupak radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje poreznih obveznika i drugih osoba. Stavkom 2. navedenog članka je propisano da porezna tijela provode porezni nadzor sukladno zakonu kojim se uređuje pojedina vrsta poreza.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je „test razmjernosti i javnog interesa“ procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Iz spisa predmeta proizlazi da je Ministarstvo financija, Porezna uprava, uvidom u činjenično stanje tijekom provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, o čemu u spisu postoji Zapisnik od 20. kolovoza 2021. godine, utvrdila kako nije u mogućnosti žalitelju dostaviti tražene informacije s obzirom da je kao poreznu tajnu, dužno čuvati podatke iz poreznog postupka nadzora vezanog za predmetno traženje, te da je procjenjujući odnos između interesa zaštite informacija i interesa pružanja informacija, donijelo odluku o njihovoj uskrati.

Odlučujući o žalbi Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku izvršio uvid u sadržaj informacija koje su predmet ovog postupka, ispitao zakonitost osporenog rješenja te pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa od strane Ministarstva financija, Porezne uprave. U navedenom postupku razmotreni su zakonom propisani razlozi za ograničenje pristupa informacijama, uzeto je u obzir da se informacije koje su predmet ovog postupka odnose na porezni postupak u kojem je porezni obveznik trgovačko društvo u privatnom vlasništvu te je ispitano postoji li u konkretnom slučaju prevladavajući javni interes za omogućavanjem pristupa u zahtjevu zatraženim informacijama.

Zadatak poreznog nadzora jest utvrditi ispravnost iskazane porezne osnovice i s time povezane porezne obveze od strane poreznog obveznika odnosno utvrđivanje svih bitnih činjenica koje mogu konačno povećati ili smanjiti poreznu obvezu. Predmet poreznog nadzora, između ostalog, može biti provjera jedne ili više vrsta poreza u jednom ili više razdoblja oporezivanja, a Ministarstvo financija, Porezna uprava prilikom poreznog nadzora prikuplja različite podatke vezano za utvrđivanje porezne obveze, a u kojem postupku bi se javni interes mogao identificirati kroz kontrolu rada navedenog tijela javne vlasti i pravilnost provedbe zakonom i podzakonskim aktima propisanih postupaka.

Iz odredbi Općeg poreznog zakona o obvezi čuvanja porezne tajne je vidljivo kako je u poreznom postupku prihvaćeno načelo zatvorenog postupanja, a radi zaštite poslovnih, imovinskih i drugih interesa poreznih obveznika, pri čemu se svi podaci koje porezno tijelo sazna u postupku razreza i naplate poreza i svi drugi podaci kojima u vezi s poreznim postupkom ono raspolaže, mogu davati samo na zahtjev nadležnih službenih tijela.

Općim poreznim zakonom su u članku 8. stavcima 2., 5., 6., 7. i 11. propisane i iznimke od obveze čuvanja porezne tajne, a uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako se takve iznimke ne odnose na dokumentaciju koja je predmet ovog postupka, a kako je to i prvostupanjsko tijelo navelo u osporenom rješenju.

Iz traženja žalitelja u konkretnom slučaju je vidljivo da on ne traži informacije radi kontrole rada Ministarstva financija, Porezne uprave kao prvostupanjskog tijela javne vlasti, ili ispitivanja postojanja nepravilnosti u postupanju navedenog tijela, nego zapravo traži akte koje izrijekom obuhvaća članak 8. stavak 1. Općeg poreznog zakona, jer se tražena dokumentacija odnosi na podatke koje je tijelo javne vlasti saznalo prilikom provođenja poreznog nadzora fiskalizacije i praćenja izdavanja i evidentiranja računa te na druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže prvostupanjsko tijelo.

Naime, iz poveznica koje je u predmetnom zahtjevu naveo žalitelj je vidljivo kako se iste odnose na medijske objave vezane za dubrovački lokal u privatnom vlasništvu i rezervacije mjesta na terasi tog lokala. Nadalje, iz zahtjeva žalitelja je vidljivo kako je zatražio informacije o poreznom nadzoru nad poslovanjem toga lokala te da je javni interes argumentirao tim poveznicama i navodom o nezakonitosti uvjetovanja minimalnog iznosa potrošnje, a iz čega proizlazi da žalitelj smatra da se dokumentacija iz poreznog nadzora koju posjeduje prvostupanjsko tijelo odnosi na provjeru činjenica vezanih za te medijske objave.

Pretragom javno objavljenih informacija, primjerice na poveznici https://dulist.hr/procesljali-smo-gundulicevu-poljanu-nakon-nadzora-porezne-i-carine-kolegica-se-tresla-pretrazili-su-joj-i-osobnu-bursu-inspektor-je-rekao-da-on-smije-sve-sto-hoce/727805/, utvrđeno je kako su mediji izvještavali o tome da su inspektori Ministarstva financija, Carinske i Porezne uprave provodili od početka srpnja do kraja kolovoza 2021. godine pojačani nadzor fiskalizacije u cijeloj Hrvatskoj, a da je poseban naglasak bio na jadranskoj obali, otocima i Zagrebu, a o čemu je 2. srpnja 2021. godine javno objavljena obavijest na Internet stranici Ministarstva financija, Carinske uprave, a što je vidljivo na poveznici https://carina.gov.hr/vijesti/provedba-pojacanih-nadzornih-aktivnosti-carinske-i-porezne-uprave-u-podrucju-fiskalizacije-u-prometu-gotovinom/9603. Iz te obavijesti je vidljivo da se istom izvijestilo javnost i o tome da će se nadzorne aktivnosti provoditi ciljano, na temelju prethodno provedene analize rizika, s ciljem otkrivanja poreznih obveznika koji evidentno i sustavno krše porezne propise te time onemogućavaju nesmetano poslovanje urednim poreznim obveznicima.

U odnosu na navode žalitelja vezano za evidentan interes javnosti za dostupnošću traženih informacija iz poreznog nadzora, ističe se kako činjenica da je u nekoj medijskoj objavi objavljeno nešto što se odnosi na poslovanje privatnog ugostiteljskog objekta, a što je po slobodnoj volji komentirala neka fizička osoba, ne predstavlja relevantnu činjenicu u ovom žalbenom postupku. Nadalje, napominje se kako iz pojedinačnog interesa žalitelja ne proizlazi automatski javni interes za dostupnošću informacija o pojedinom poreznom nadzoru kod pojedinačnih poreznih obveznika, osobito imajući na umu činjenicu da se u konkretnom slučaju ne radi o poreznom nadzoru kod nekog tijela javne vlasti. Financijska izvješća trgovačkih društava u privatnom vlasništvu javno se objavljuju, a omogućavanjem pristupa informacijama, koje se smatraju poreznom tajnom, može se nanijeti šteta samom poreznom obvezniku ili njegovu poslovanju.

Iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za tražene informacije, niti se tražene informacije odnose na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima. Također iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet), te u žalbenom postupku nije identificiran javni interes za u zahtjevu zatraženim informacijama osim interesa žalitelja.

Sukladno svemu navedenom u žalbenom postupku je, uvažavajući i načelo jednakosti iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano kako pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, a korisnici su ravnopravni u njegovu ostvarivanju, utvrđeno da informacije iz poreznog postupka u konkretnom slučaju predstavljaju poreznu tajnu te kako ne postoje izuzetci od obveze čuvanja porezne tajne. Naime, utvrđeno je kako bi omogućavanjem tražene informacije žalitelju temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama u konkretnom slučaju došlo do povrede porezne tajne zaštićene Općim poreznim zakonom te da ne prevladava javni interes u odnosu na zaštićeni interes.

Stoga je u žalbenom postupku zaključeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, da je o zahtjevu stranke prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, pa se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano..

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan