KLASA: UP/II-008-07/21-01/343

URBROJ: 401-01/04-21-9

Zagreb, 18. listopada 2021.

 

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva LIBERTAS – DUBROVNIK d.o.o. Broj: LD-2021/147-2.3 od 22. ožujka 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

1.    Poništava se rješenje trgovačkog društva LIBERTAS – DUBROVNIK d.o.o. Broj: LD-2021/147-2.3 od 22. ožujka 2021. godine.

2.    Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Prijepisa Zapisnika XLII Skupštine LIBERTAS – DUBROVNIK d.o.o., Komolac, Posl. br.: OU-139/16.-1 od 2. svibnja 2016. godine, na način da se:

-       na Punomoći KLASA: 037-01/16-01/3, URBROJ: 2117/02-03/1-16-1 od 28. travnja 2016. godine (Prilog A) prekrije adresa stanovanja, broj osobne iskaznice i policijska postaja koja je izdala osobnu iskaznicu, a da se na Ovjeri potpisa punomoći prekrije adresa stanovanja potpisnika punomoći,

-       na stranici broj 3 Prijepisa Zapisnika XLI Skupštine LIBERTAS – DUBROVNIK d.o.o., Komolac, Posl. br.: OU-61/16.-1 od 23. veljače 2016. godine (Prilog D), prekrije adresa stanovanja i datum rođenja fizičke osobe,

te se u tim dijelovima zahtjev za dopunu informacije odbija.

3.    Nalaže se trgovačkom društvu LIBERTAS – DUBROVNIK d.o.o. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

 

O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem trgovačkog društva LIBERTAS – DUBROVNIK d.o.o. odbijen je zahtjev za dopunu informacije ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 8. ožujka 2021. godine, kojim je zatražio neredaktirani primjerak zapisnika Skupštine trgovačkog društva LIBERTAS – DUBROVNIK d.o.o. sa sjednice na kojoj se donio zaključak o registraciji tog društva kao putničke agencije. Zahtjev žalitelja tijelo javne vlasti je odbilo pozivajući se na članka 23. stavak 5. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama navodeći u obrazloženju rješenja da je dana informacija cjelovita i potpuna te se ista ne može dopuniti iz razloga što je već ranije dostavljena sva dokumentacija vezana za temu prvotnog upita.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravodobno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi da mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama te da izjavljuje žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Nadalje, navodi kako je tijelo javne vlasti suprotno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev za dopunu informacije jer smatra da zahtjev nije osnovan odnosno da je isti ispunjen i informacija dostavljena. Također, navodi kako mu nije dostavljena potpuna informacija, sukladno načelu pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija. Ističe kako je u prvotnom zahtjevu tražio informacije o registraciji trgovačkog društva LIBERTAS – DUBROVNIK d.o.o. kao putničke agencije (datum registracije, razlozi za isto-zapisnik sjednice na kojoj se donio takav zaključak i slično) te da je iz navedenog i dopune od 8. ožujka 2021. godine vidljivo da dostavljena informacija nije potpuna i da je stoga tijelo javne vlasti trebalo dostaviti ostatak informacije odnosno neredaktirani primjerak dostavljenog zapisnika. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 19. siječnja 2021. godine od trgovačkog društva LIBERTAS – DUBROVNIK d.o.o. zatražio da mu se dostavi informacija o registraciji tog trgovačkog društva kao putničke agencije (datum registracije, razlozi za isto-zapisnik sjednice na kojoj se donio takav zaključak i slično). Nadalje, utvrđeno je da trgovačko društvo LIBERTAS – DUBROVNIK d.o.o. žalitelju omogućilo pristup traženoj informaciji na način da je dostavilo izvadak iz sudskog registra te dio zapisnika sa sjednice na kojoj je donesena odluka o registraciji trgovačkog društva LIBERTAS – DUBROVNIK d.o.o. kao putničke agencije. Također je utvrđeno da je žalitelj zahtjevom za dopunu informacije od 8. ožujka 2021. godine zatražio dostavu cjelovitog zapisnika sa sjednice na kojoj je donesena odluka o registraciji trgovačkog društva LIBERTAS – DUBROVNIK d.o.o. kao putničke agencije.

Postupajući po navedenom zahtjevu za dopunu informacije trgovačko društvo LIBERTAS – DUBROVNIK d.o.o donijelo je osporeno rješenje Broj: LD-2021/147-2.3 od 22. ožujka 2021. godine, kojim je odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, smatrajući da je zahtjevu za pristup informacijama udovoljeno u cijelosti i da nema osnove za dopunu.

U žalbenom postupku, Povjerenik za informiranje je razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da prvostupanjsko tijelo pogrešno odbilo žaliteljev zahtjev smatrajući da mu je dana cjelovita i potpuna informacija odnosno dostavljena sva dokumentacija koja se odnosi na njegov prvotni zahtjev. Činjenica je da je prvostupanjsko tijelo javne vlasti dostavilo žalitelju dio traženoga zapisnika i to onaj dio koji se odnosi na registraciju trgovačkog društva kao putničke agencije, ali je također činjenica da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama tražio zapisnik sa sjednice na kojoj se donio zaključak o registraciji trgovačkog društva kao putničke agencije, a zahtjevom za dopunu informacije dostavu cjelovitog zapisnika, dakle onog istog zapisnika čiji mu je dio dostavljen temeljem zahtjeva za pristup informacijama.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Člankom 24. stavkom 1. istog Zakona propisano je da ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije.

S obzirom da žalitelj zahtjevom za dopunu informacije traži cjeloviti zapisnik, čiji mu je dio dostavljen temeljem njegovog zahtjeva za pristup informacijama, u žalbenom postupku je utvrđeno da je žalba žalitelja osnovana odnosno da je njegov zahtjev za dopunom informacija utemeljen.

Povjereniku za informiranje je u žalbenom postupku kao tražena informacija dostavljen Prijepis Zapisnika XLII Skupštine LIBERTAS – DUBROVNIK d.o.o., Komolac, Posl. br.: OU-139/16.-1 od 2. svibnja 2016. godine. Uvidom u dostavljenu informaciju utvrđeno je kako ista sadrži određene osobne podatke kao što su imena i prezimena fizičkih osoba, adresa stanovanja, datum rođenja, vlastoručni potpis i slično.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Nadalje, odredbom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom. U stavku 3. istog članka Zakona propisano je kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.

Pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, već isto treba dovesti u vezu s drugim pravima, u konkretnom slučaju pravom na pristup informacijama koje je također zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, kao i pravo na zaštitu osobnih podataka. Stoga, kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to ne znači da je on u konkretnom slučaju automatski zaštićen. Tako u odnosu na osobne podatke kao što su ime i prezime javnog bilježnika-sastavljača zapisnika, ime i prezime člana Uprave Društva, direktora Društva, imena i prezimena članova Skupštine Društva, imena i prezimena članova Nadzornog odbora Društva, ime i prezime Općinskog načelnika, njegovog zamjenika, potpise ovlaštenih osoba i slično, u žalbenom postupku je utvrđeno da se isti ne štite. Naime, kada se radi o osobama koje su zaposlenici tijela javne vlasti ili osobama koja su na upravljačkim funkcijama, na osobne podatke kao što su njihova imena i prezimena nije moguće primijeniti zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U žalbenom postupku, u odnosu na adresu stanovanja fizičke osobe opunomoćene za zastupanje, njezin broj osobne iskaznice, policijsku postaju koja je izdala osobnu iskaznicu, adresu stanovanja potpisnika punomoći, zatim adresu stanovanja i datum rođenja izabranog člana Nadzornog odbora, koji se navode na stranici broj 3 Prijepisa Zapisnika XLI Skupštine LIBERTAS – DUBROVNIK d.o.o., Komolac, Posl. br.: OU-61/16.-1 od 23. veljače 2016. godine (Prilog D Prijepisa Zapisnika XLII Skupštine LIBERTAS – DUBROVNIK d.o.o., Komolac, Posl. br.: OU-139/16.-1 od 2. svibnja 2016. godine), utvrđeno je da je iste potrebno zaštititi. Naime, u pogledu tih osobnih podataka navedenih u točki 2. izreke ovog rješenja ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život tih osoba. Također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene podatke, da se iste ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša te nije vjerojatno da bi objava istih doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim. Stoga je u odnosu na osobne podatke iz točke 2. izreke ovog rješenja, u žalbenom postupku utvrđeno kako je iste potrebno zaštititi te da je u tom dijelu žaliteljev zahtjev neosnovan, dok se u preostalom dijelu informacije mogu omogućiti žalitelju.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) te članka 15. stavka 5. i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                               POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan