KLASA: UP/II-008-07/21-01/173
URBROJ: 401-01/03-21-9
Zagreb, 20. listopada 2021. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike KLASA: UP/I-008-02/21-02/01, URBROJ: 524-02-02-01/1-21-3 od 5. veljače 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike KLASA: UP/I-008-02/21-02/01, URBROJ: 524-02-02-01/1-21-3 od 5. veljače 2021. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 29. studenoga 2020. godine kojim je tražila izvješće o provedenom upravnom i stručnom nadzoru u Centru za socijalnu skrb Zadar u razdoblju od 22. do 25. rujna 2020. godine, u predmetima koji se odnose na zaštitu prava i dobrobiti njene maloljetne kćeri, temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da prvostupanjsko tijelo smatra da postoje osnove sumnje da bi objavljivanje informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da rješenje osporava zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Navodi kako je tijelo javne vlasti u razdoblju između 22. i 25. rujna 2020. godine provelo upravni nadzor nad radom djelatnica Centra za socijalnu skrb u Zadru u predmetima koji se odnose na zaštitu prava i dobrobiti njezine maloljetne kćeri, čija je jedina zakonska zastupnica. Navodi kako ona kao majka djeteta ima pravo na nesmetani pristup cjelokupnoj dokumentaciji Centra za socijalnu skrb Zadar koja se odnose na njezino dijete, pa tako i to izvješće o provedenom upravnom nadzoru. Napominje da je tijelo javne vlasti obavijestilo da ne raspolaže s traženom informacijom te ju je uputilo da se obrati Centru za socijalnu skrb Zadar. Navodi da je tijelo javne vlasti prekršilo članak 21. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama te da je na taj način svjesno odugovlačilo postupak te ju onemogućilo u ostvarivanju njezinog prava na pristup informacijama. Ističe kako je predmet koji se vodi na Općinskom sudu u Zadru, a koji predmet tijelo javne vlasti u osporenom rješenju koristi kao izliku da joj se ne dostavi zatraženo izvješće, pokrenut 23. rujna 2020. godine, nakon što je nadzor otpočet dana 22. rujna 2020. godine, odnosno da provedeni upravni nadzor nije proveden temeljem sudskog naloga i da nije povezan sa sudskim predmetom koji se vodi na Općinskom sudu u Zadru. Navodi kako joj je nepojmljivo da se u obrazloženju osporenog rješenja koristi sintagma javni interes i da bi se objavljivanjem informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka s obzirom na to da nije novinarka niti namjerava to izvješće o provedenom nadzoru iznositi javno. Smatra da je tijelo javne vlasti želi na ovaj način spriječiti u izvođenju dokaza. Nadalje, ističe kako je dana 10. veljače 2021. godine Županijski sud u Zagrebu ukinuo rješenje Općinskog suda u Zadru od 7. prosinca 2020. godine na koje se tijelo javne vlasti poziva u osporenom rješenju te je predmet vraćen na ponovni postupak. Navodi da traženo izvješće mora priložiti u tom sudskom spisu te da ga neće iznositi u javnost te da su sudski postupci koji se tiču maloljetne djece po samoj svojoj naravi zatvoreni za javnost. Predlaže da se žalba uvaži i omogući pristup traženim informacijama.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da se žaliteljica dana 29. studenoga 2020. godine obratila Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike zahtjevom za pristup informacijama kojim je zatražila dostavu izvješća o upravnom nadzoru provedenom u razdoblju od 22. do 25. rujna 2020. godine nad radom djelatnica Centra za socijalnu skrb Zadar na predmetima koji se tiču njene maloljetne kćeri.
Nadalje je utvrđeno da je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike dopisom KLASA: 008-02/20-02/34, URBROJ: 524-02-02-02/1-20-2 od 11. prosinca 2020. godine obavijestilo žaliteljicu temeljem članka 23. stavka 1. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama da se sukladno članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama odredbe toga Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom, odnosno da joj je kao stranci u postupku dostupnost informacije iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena te da informaciju može zatražiti od Centra za socijalnu skrb Zadar.
Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da je žaliteljica izjavila žalbu zbog neodlučivanja o njezinom zahtjevu za pristup informacijama od strane tijela javne vlasti te da je Povjerenik za informiranje rješenjem KLASA: UP/II-008-07/21-01/86, URBROJ: 401-01/11-21-1 od 28. siječnja 2021. godine naložio tijelu javne vlasti da riješi zahtjev za pristup informacijama žaliteljice od 29. studenoga 2020. godine sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev žaliteljice temeljem članka 23., a u vezi članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se kako je pred Općinskim sudom u Zadru, Poslovni broj 17 R1 Ob-434/20 u predmetu radi oduzimanja prava na stanovanje roditelju, doneseno privremeno rješenje kojim se maloljetno dijete povjerava ustanovi te da je na navedeno rješenja uložena žalba. Nadalje, navodi se da je Centar za socijalnu skrb podnio prijedlog za ovrhu za izvršenje rješenja Poslovni broj 17 R1 Ob-434/20 te da je Općinski sud u Zadru donio rješenje Poslovni broj 29 Ovr Ob-41/2020-2 od 22. prosinca 2020. godine kojim se određuje ovrha temeljem privremene mjere te da je na navedeno rješenje uložena žalba. Navodi se da je tijelo javne vlasti prilikom provođenja testa razmjernosti i javnog interesa razmotrilo razloge za i protiv omogućavanja pristupa traženoj informaciji te da je ocijenjeno da u konkretnom slučaju prevladava javni interes, a to je integritet postupka koji bi mogao biti ozbiljno povrijeđen pružanjem tražene informacije. Navodi se kako se pristup informaciji treba ograničiti radi osnovane sumnje da bi njeno objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog i upravnog postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima tog Zakona.
U članku 9. istoga Zakona propisano je da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno tom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.
Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i 4. toga Zakona, dužno je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. toga Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Odredbom članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
U drugostupanjskom je postupku uvidom u osporeno rješenje, kao i u službenu bilješku o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa, utvrđeno da je zaključak tijela javne vlasti kontradiktoran s izrekom osporenog rješenja kojim se odbija zahtjev žaliteljice. Naime, u obrazloženju osporenog rješenja navodi se kako su razmotreni razlozi za i protiv omogućavanja pristupa traženoj informaciji te da prevladava javni interes integritet postupka koji bi mogao biti povrijeđen pružanjem tražene informacije. Potrebno je napomenuti da se kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa utvrđuje da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes te ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićeni interes, informacije će se učiniti dostupnom. Stoga, tijelo javne vlasti je pogrešno zaključilo kada je ograničilo pristup informaciji jer prevladava javni interes integritet postupka koji bi mogao biti povrijeđen pružanjem tražene informacije, već u slučaju kada ograničava pristup traženoj informaciji tijelo javne vlasti treba utvrditi da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljena je informacija Izvadak iz Izvješća o provedenom upravnom i stručnom nadzoru u Centru za socijalnu skrb Zadar, KLASA: 550-06/20-05/9, URBROJ: 524-07-1/7-20-3 od 5. studenoga 2020. godine.
Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19, 64/20 i 138/20) u članku 1. stavku 1. propisano da se tim Zakonom uređuje djelatnost socijalne skrbi, načela socijalne skrbi, financiranje socijalne skrbi, prava i socijalne usluge u sustavu socijalne skrbi i postupci za njihovo ostvarivanje, korisnici, sadržaj i način obavljanja djelatnosti socijalne skrbi, stručni radnici u socijalnoj skrbi, zbirke podataka, inspekcijski i upravni nadzor te druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi.
Prema članku 241. Zakona o socijalnoj skrbi u provedbi upravnog nadzora nadzire se osobito: 1. zakonitost rada i postupanja, 2. rješavanje u upravnim stvarima, 3. djelotvornost, ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave, 4. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za obavljanje poslova državne uprave te 5. odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama.
U članku 245. stavku 1. istoga Zakona propisano je da je o obavljenom upravnom nadzoru ovlašteni državni službenik dužan sastaviti izvješće koje sadrži prikaz utvrđenog stanja i mjere koje u određenom roku nadzirano tijelo treba poduzeti radi otklanjanja utvrđenih nedostataka.
Uvidom u traženu informaciju u drugostupanjskom je postupku je utvrđeno da ista sadrži osobne podatke maloljetnog djeteta, žaliteljice i članova obitelji, te drugih osoba koje nisu službene osobe, odnosno da se u istom iznose podaci o osobnom i obiteljskom životu maloljetnog djeteta.
Prilikom primjene Zakona o pravu na pristup informacijama polazi se od načela jednakosti propisanog člankom 8. navedenog Zakona, što znači da bi svakom korisniku pod jednakim uvjetima morala biti dostupna informacija, odnosno da bi isti bili ravnopravni u ostvarivanju navedenog prava.
Prilikom primjene Zakona o pravu na pristup informacijama polazi se od načela jednakosti propisanog člankom 8. navedenog Zakona, što znači da ako se temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama korisniku pruža informacija, ista informacija se mora pružiti bilo kojem korisniku koji bi podnio predmetni zahtjev.
To bi u konkretnom slučaju značilo da bi se žaliteljica mogla pozivati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama samo u slučaju ako bi se pristup zatraženoj informaciji mogao omogućiti bilo kojoj trećoj osobi. Imajući u vidu činjenicu da žaliteljica traži Izvješće o provedenom upravnom i stručnom nadzoru nad radom i postupanjem Centra za socijalnu skrb u predmetima maloljetne kćeri žaliteljice, treba istaknuti da u konkretnom slučaju preteže potreba za zaštitom osobnih podataka, posebno stoga što nije jasno u čemu bi se sastojao javni interes za dobivanjem tražene informacije u kojem se navode podaci o osobnom i obiteljskom životu maloljetnog djeteta.
Svrha Zakona o pravu na pristup informacijama nije u tome da se pojedinim korisnicima daju određene informacije, za koje je očito da primjenom testa razmjernosti i javnog interesa ne bi bile dostupne trećim osobama, već je svrha Zakona omogućiti korisnicima dostupnost informacija od javnog značaja, iz kojeg razloga je i člankom 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno Zakonu ima pravo tu informaciju javni iznositi.
Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku temeljem ovlaštenja iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, utvrđeno je da ne prevladava javni interes u odnosu na zaštićeni interes odnosno da u konkretnom slučaju prevladava zaštita osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.
Slijedom svega navedenog, Povjerenik za informiranje smatra da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes.
Vezano za razloge za ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama na koje se pozvalo tijelo javne vlasti u osporenom rješenju, napominje se da prilikom primjene navedene odredbe tijela javne vlasti moraju učiniti vjerojatnim da postoje osnove sumnje da bi objavljivanje informacije moglo onemogućiti učinkovito vođenje sudskog ili drugog pravno uređenog postupka.
U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju, kao ni u provedenom testu razmjernosti i javnog interesa, nije učinilo vjerojatnim da bi objavljivanje izvješća o nadzoru nad radom i postupanjem centra moglo utjecati na vođenje sudskog i upravnog postupka. Naime, tijelo javne vlasti u obrazloženju osporenog rješenja navodi sudske postupke koji se vode pred Općinskim sudom u Zadru vezano za maloljetno dijete žaliteljice, međutim ne daje razloge za osnovanu sumnju da bi objavljivanje tražene informacije moglo onemogućiti učinkovito vođenje sudskog ili drugog pravno uređenog postupka.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni.
Slijedom navedenog, u drugostupanjskom postupku utvrđeno je da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari te je na temelju članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan