URBROJ: 401-01/05-21-4
Zagreb, 27. listopada 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Goranskog sportskog centra d.o.o. od 11. listopada 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se točka 1. izreke rješenja Goranskog sportskog centra d.o.o. od 11. listopada 2021. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici dokumenta koji sadrži bruto plaću direktora Goranskog sportskog centra d.o.o. za siječanj, ožujak, lipanj i kolovoz 2021. godine.
3. Nalaže se Goranskom sportskom centru da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući ......... pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Točkom 1. izreke osporenog rješenja Goranskog sportskog centra d.o.o. (u daljnjem tekstu: tijelo javne vlasti) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), u dijelu koji se odnosi na informaciju koliko je iznosila bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti po pojedinom direktoru/predsjedniku uprave/članu uprave za siječanj, ožujak, lipanj i kolovoz 2021. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer je zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Točkom 2. izreke rješenja tijelo javne vlasti je omogućilo žalitelju pristup informaciji o broju osoba i bruto plaći svih zaposlenih u tijelu javne vlasti, zajedno sa JOPDD obrascem, strana A, koji je poslan Poreznoj upravi za isplatu plaća za siječanj, ožujak, lipanj i kolovoz 2021. godine
Protiv točke 1. izreke osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s obzirom da se radi o raspolaganju javnim sredstvima i primjeni odredbe članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, slijedom čega podaci o bruto plaći trebaju biti dostupni. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 9. listopada 2021. godine zatražio od tijela javne vlasti za mjesece siječanj, ožujak, lipanj i kolovoz 2021. godine informaciju koliko je iznosila bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti (svi zaposleni), broj osoba kojima je isplaćena bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti (broj zaposlenih), koliko je iznosila bruto plaća/naknada plaće tijela javne vlasti po pojedinom direktoru/predsjedniku uprave/članu uprave, obrazac JOPDD, strana A, koji je poslan Poreznoj upravi za isplatu plaća za navedene mjesece.
Tijelo javne vlasti je točkom 1. pobijanog rješenja odbilo žaliteljev zahtjev u dijelu koji se odnosi na bruto plaću člana uprave, s obzirom da se zatraženi podatak smatra osobnim podatkom sukladno važećim propisima RH o zaštiti osobnih podataka, slijedom čega se radi o informaciji koja je zaštićena zakonom kojom se uređuje područje zaštite osobnih podataka. U preostalom dijelu je žalitelju omogućen pristup informaciji.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje, kako je pogrešno primijenilo zakonske odredbe te kako je načinilo bitne povrede postupka.
S obzirom na razlog ograničenja prava na pristup informacijama, u žalbenom su postupku razmatrane sljedeće zakonske odredbe:
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona. Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. navedenog Zakona propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Kao prvo se ističe da tijelo javne vlasti nije provelo test razmjernosti i javnog interesa prije donošenja odbijajućeg rješenja, kao što je to gore navedenim odredbama propisano, slijedom čega je načinilo bitnu povredu postupka.
Međutim, tijelo javne vlasti nije uzelo u obzir ni odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
S obzirom da zatražena informacija nije klasificirana stupnjem tajnosti, već predstavlja osobni podatak, ona bi, sukladno zakonskom izričaju, trebala biti dostupna javnosti jer se iz Plana i programa rada tijela javne vlasti za 2021. godinu (file:///C:/Users/Hrvoje/AppData/Local/Temp/Plan-i-program-rada-Goranskog-sportskog-centra-d.o.o.-za-2021.-g.-s-financijskim-planom.pdf) vidi da se tijelo javne vlasti djelomično financira proračunskim sredstvima.
Slijedom navedenog, tijelo javne vlasti bi ispravno postupilo da nije provelo test razmjernosti, ali da je u potpunosti omogućilo pristup informaciji, a kako je u točki 1. izreke odbilo žaliteljev zahtjev, trebalo je sukladno propisima u tom dijelu provesti navedeni test.
Vezano za zaštitu osobnih podataka, potrebno je naglasiti da kada se utvrdi da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u svakom pojedinom slučaju zaštićen. Naime, kao što je ranije navedeno, kada se informacija odnosi na raspolaganje javnim sredstvima, kao što je u ovom slučaju podatak o bruto plaći, postoji pravna osnova za neposredno omogućavanje pristupa osobnom podatku fizičke osobe.
Slijedom navedenog potrebno je ukazati kako je člankom 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) propisano da se Uredba primjenjuje od 25. svibnja 2018. godine te da je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama Europske unije.
Nadalje, odredbom članka 4. recitala Opće uredba o zaštiti podataka propisano je kako bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo; mora ga se razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu te ga treba ujednačiti s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti.
Drugim riječima, navedena odredba svakako implicira da u određenim slučajevima osobni podatak neće ujedno biti i zaštićeni osobni podatak, odnosno da će, ovisno o kontekstu svakog pojedinog slučaja, zakonodavstva države članice i načela proporcionalnosti, dostupnost osobnih podataka biti pravno utemeljena.
Člankom 4. stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka definirano je da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje.
U odnosu na navedene odredbe, tijelo javne vlasti je ispravno zaključilo da je plaća osobni podatak, međutim, pogrešno je utvrđeno kako u ovom slučaju nisu stečeni uvjeti za zakonitost obrade osobnih podataka.
Naime, legitimnost obrade podataka u ovom konkretnom slučaju utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, naravno, uvažavajući preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona - osiguravajući automatsku dostupnost zatražene informacije i bez provedbe navedenog testa kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
Drugim riječima, voditelj obrade – Goranski sportski centar d.o.o., tijelo je javne vlasti obvezano odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, organskog Zakona države članice kojim je razrađeno ustavom zajamčeno temeljno ljudsko pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, a u ovom slučaju obvezano je odredbom članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kojim je osigurana dostupnost podataka o raspolaganju javnim sredstvima.
Osim toga, dostupnost podataka o bruto plaći zaposlenika tijela javne vlasti postao je standard u upravnom postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama, koji je višestruko potvrđivan upravnosudskim presudama, i to neovisno radi li se o financiranju iz javnih sredstava ili vlastitih sredstava tijela javne vlasti (primjerice, presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni brojevi: UsII-468/18-9 od 17. siječnja 2019., UsII-151/18-7 od 11. srpnja 2018., UsII-124/18-6 od 23. veljače 2016. godine).
Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje nije utvrdio razloge za ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer zatražena informacija u ovom slučaju ne može biti uskraćena kao zaštićeni osobni podatak.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine, broj 47/09) i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan