KLASA: UP/II-008-07/21-01/661

URBROJ: 401-01/05-21-4

Zagreb, 21. listopada 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave - Središnjeg ureda, KLASA: UP/I-032-01/21-01/15, URBROJ: 513-07-21-17-21-2 od 22. srpnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave - Središnjeg ureda, KLASA: UP/I-032-01/21-01/15, URBROJ: 513-07-21-17-21-2 od 22. srpnja 2021. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave - Središnjeg ureda (dalje u tekstu: Porezna uprava) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražen popis svih lokacija automat klubova za koja su izdana rješenja kojima se daje odobrenje za početak rada na automatima u posljednje četiri godine, s podacima o tome u odnosu na koje automat klubove i na kojim lokacijama je u postupku izdavanja prethodnog mišljenja dostavljena suglasnost stanara. Zahtjev je odbijen temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacija koje se ne smatraju informacijama u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu iz svih žalbenih razloga, navodeći da je ono nezakonito. Smatra da tijelo javne vlasti nedvojbeno raspolaže zatraženim podacima, samo o istima vodi evidenciju na različite načine, slijedom čega ih neopravdano i protivno zakonu nije dostavilo žalitelju. Iako o zatraženim podacima Porezna uprava ne vodi internu evidenciju u tabličnom prikazu, ne znači da navedeni podaci ne predstavljaju „informaciju“ u zakonskom smislu. Žalitelj pored navedenog ističe kako je razvidno da je tijelo javne vlasti obrazložilo razloge odbijanja žaliteljevog zahtjeva samo za davanje informacije za koje lokacije je u postupku izdavanja prethodnog mišljenja dostavljena suglasnost stanara, dok u odnosu na razloge odbijanja davanja informacije za koje lokacije automat klubova su izdana rješenja kojima se daje odobrenje za početak rada na automatima u posljednje četiri godine, Porezna uprava nije dala nikakvo obrazloženje, stoga je pobijano rješenje u navedenom dijelu nezakonito jer se ne može ispitati. Predlaže da se njegova žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 5. srpnja 2021. godine od Porezne uprave zatražio popis svih lokacija automat klubova za koja su izdana rješenja kojima se daje odobrenje za početak rada na automatima u posljednje četiri godine, s podacima o tome u odnosu na koje automat klubove i na kojim lokacijama je u postupku izdavanja prethodnog mišljenja dostavljena suglasnost stanara.

Porezna uprava je odbila žaliteljev zahtjev, navodeći u obrazloženju da pristup informaciji pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno pristup zapisu podataka do kojeg je moguće doći na jednostavan način izlučivanjem ili ispisivanjem iz postojeće baze podataka. Tijelo javne vlasti potom navodi da Porezna uprava prema navedenim parametrima statistički ne prati niti analizira predmete koji se odnose na izdavanje prethodnog mišljenja te da izrada specifikacije predmeta u kojima je dostavljena suglasnost stanara zahtijeva izlučivanje iz arhive svih predmeta u kojima se u posljednje četiri godine izdalo prethodno mišljenje, kako bi se uvidom u spis svakog pojedinog predmeta utvrdilo je li dostavljena suglasnost stanara, a zatim objedinjavanje podataka u tabelarnom prikazu. Drugim riječima, Porezna uprava ističe da se radi o izradi analize temeljem koje se stvara nova informacija, slijedom čega dolazi i do primjene odredbe članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uzevši u obzir žalbene navode, Ured povjerenika za informiranje je dopisom, KLASA: UP/II-008-07/21-01/661, URBROJ: 401-01/05-21-2 od 3. rujna 2021. godine, upozorio Poreznu upravu da žalitelj u žalbi ističe da se njegov zahtjev sastoji od dva odvojena dijela, stoga je od tijela javne vlasti zatraženo da se očituje na žaliteljeve žalbene navode i da utvrdi posjeduje li zatražene informacije na način kako je žalitelj objasnio u žalbi.

Porezna uprava je dopisom, KLASA: UP/I-032-01/21-01/15, URBROJ: 513-07-21-17-21-2 od 22. srpnja 2021. godine, dostavila dodatno obrazloženje, u kojem je navedeno da sustav kojim Porezna uprava raspolaže, u konkretnom slučaju pruža informacije o ukupnom broju otvorenih automat klubova po pojedinom društvu i u Republici Hrvatskoj. Nadalje navodi da kako bi se došlo do podataka o lokacijama za koje su izdana rješenja o početku rada u posljednje četiri godine, potrebno je uz pomoć aplikacije kojom tijelo javne vlasti raspolaže izvršiti uvid u podatke o otvorenim lokacijama automat klubova svakog pojedinog društva (44 društva) za svaki mjesec za sve četiri godine (48 mjeseci) te usporedbom mjesečnih podataka o otvorenim lokacijama dobiti popis otvorenih lokacija za svako društvo u pojedinoj godini. Zaključno se navodi kako način na koji se zatraženi podaci dohvaćaju, obrađuju i objedinjavaju, zahtijeva dodatnu analizu temeljem koje se stvara nova informacija, slijedom čega se u konkretnom slučaju ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

S obzirom na razlog uskrate prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku kao mjerodavno pravo razmatrana odredba članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona. Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Slijedom navedene definicije “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja je izrađena i koja postoji u materijaliziranom obliku, tijelo javne vlasti je posjeduje ili ne posjeduje, odnosno ima ili nema saznanja o njoj.

Drugim riječima, informacija treba biti konkretna, tj. treba biti opredmećena i supstancijalizirana, odnosno može se lako pronaći, jednostavno utvrditi postojanje te u slučaju potrebe dostaviti podnositelju zahtjeva presliku iste.

U ovom slučaju je razvidno da žalitelj traži informaciju po točno određenim zadanim parametrima čije dohvaćanje zahtijeva poseban trud, angažman i detaljnu analizu postojeće baze podataka koja sadrži podatke o otvorenim automat klubovima, s tim da bi izrada specifikacije predmeta u kojima je dostavljena suglasnost stanara zahtijevala izlučivanje svih predmeta iz arhive u kojima se u posljednje četiri godine izdalo prethodno mišljenje, kako bi se uvidom u pojedinačni predmet utvrdilo je li suglasnost stanara dostavljena.

Predmetna aktivnost predstavlja dodatan rad i trud tijela javne vlasti da stvori informaciju za žalitelja, a koji rad nije predviđen odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i koji nije jednostavan te koji ne proizlazi iz zadanih parametara postojeće baze podataka, već zahtijeva stvaranje informacije po određenim, do sada nepostojećim kriterijima koje je postavio žalitelj.

S obzirom da se u ovom slučaju od tijela javne vlasti traži izrada analize, odnosno nove informacije, ukazuje se na odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Naime, tijelo javne vlasti je u obrazloženju prvostupanjskog rješenja trebalo detaljnije i preciznije analizirati razloge odbijanja zahtjeva za obje točke žaliteljevog zahtjeva, što je kasnije naknadno ispravljeno dostavljanjem dodatnog obrazloženja za potrebe žalbenog postupka.

S obzirom da je nedostatak takve prirode da nije mogao utjecati na konačno rješenje stvari, u žalbenom postupku pobijano rješenje nije poništeno te predmet nije vraćen na ponovni postupak zbog razloga učinkovitosti i ekonomičnosti upravnog postupka, imajući na umu da bi dodatno obrazloženje bilo samo integrirano u novo rješenje.

Povjerenik za informiranje je slijedom navedenog utvrdio da je da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari, tako da se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan