KLASA: UP/II-008-07/21-01/629

URBROJ: 401-01/06-21-6

Zagreb, 29. rujna 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Poslovni broj: Su-359/2020 od 23. lipnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu Poslovni broj: Su-359/2020 od 23. lipnja 2020. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup sljedećim informacijama:

- Rješenje Općinskog suda u Zagrebu Mat. 1527 o zasnivanju radnog odnosa na određeno vrijeme za ......... od 23. veljače 1995. godine; i

- Rješenje Općinskog suda u Zagrebu Mat. 1527 o produženju radnog odnosa na određeno vrijeme za ......... od 31. kolovoza 1995. godine.

3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup sljedećoj informaciji:

- Rješenje Općinskog suda u Zagrebu Mat. 1527 o zasnivanju radnog odnosa na određeno vrijeme za ......... od 4. siječnja 1995. godine,

na način da se prekrije/zacrni podatak o adresi ......... te se u tom dijelu zahtjev odbija.

4. Odbija se zahtjev ......... u dijelu koji se odnosi na broj predmeta koji su dodijeljeni u rad pojedinim javnobilježničkim uredima po vrstama predmeta, broj predmeta koje je svaki javni bilježnik riješio te broj predmeta koje je proslijedio sudu.

5. Nalaže se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

6. Predmet se u pogledu dijela zahtjeva ......... koje se odnosi na: traženje uvida i preslika informacija o provedenim nadzorima u javnobilježničkim uredima sa sjedištem u Zagrebu te javnobilježničkom uredu ......... i traženja broja zaposlenih u javnobilježničkom uredu ......... i dobiti koju je ostvario od početka rada, vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijeni su zahtjevi za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelji) od 13. srpnja 2020. godine kojim su zatražene informacije vezane za primanje u službu ........., broju predmeta koji su dodijeljeni u rad pojedinim javnobilježničkim uredima po vrstama predmeta, broju predmeta koje je svaki javni bilježnik riješio i broju predmeta koje je svaki od njih proslijedio sudu, broju zaposlenih u javnobilježničkom uredu ......... i dobiti koju je ostvario od početka rada, informacije o provedenim nadzorima u javnobilježničkim uredima sa sjedištem u Zagrebu te javnobilježničkom uredu ..........

U osporenom rješenju Općinski građanski sud u Zagrebu je kao razlog odbijanja zahtjeva žalitelja naveo odredbu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, smatrajući da žalitelji navedenim zahtjevima očito zloupotrebljavaju pravo na pristup informacijama te opterećuju rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.

Protiv osporenog rješenja žalitelji su pravovremeno izjavili žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih pravila postupka. Žalitelji u bitnome ističu da je osporeno rješenje nerazumljivo i utemeljeno na neistinitim navodima službenika za informiranje obzirom da su prvostupanjskom tijelu podnijeli više zahtjeva ali da su svi odbijeni, a da je nakon uloženih žalbi na te odluke, drugostupanjsko tijelo naložilo Općinskom građanskom sudu u Zagrebu da žaliteljima dostavi tražene informacije, pa u odnosu na navedeno zaključuju da navedeno tijelo nezakonito postupa te šikanira njih kao žalitelje. Ističu kako Zakon o pravu na pristup informacijama nije numerirao broj zahtjeva za pristup informacijama pojedinom tijelu javne vlasti pa je stoga nerazumljivo osporeno rješenje u dijelu u kojem se govori o broju zahtjeva žalitelja. Nadalje, navode kako je osporeno rješenje napisano na uvredljiv način te protivno članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, da prvostupanjsko tijelo nema razloga skrivati tražene isprave, ukoliko radi sukladno ustavnim te zakonskim odredbama, kao i da žalitelji niti jednim postupkom nisu zlouporabili bilo koju informaciju koju su tražili i dobili od Općinskog građanskog suda u Zagrebu nakon uloženih i uvaženih žalbi. Zaključno žalitelji od žalbenog tijela traže da poništi osporeno rješenje te Općinskom građanskom sudu u Zagrebu naloži da im dostavi sve u zahtjevu zatražene informacije. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da su dana 13. srpnja 2020. godine podnijeli 3 zahtjeva za pristup informacijama sljedećeg sadržaja:

- traže uvid i presliku rješenja o primitku u državnu službu i rješenja o rasporedu ......... na Općinski sud u Zagrebu iz 1995. godine;

- traže uvid i presliku svih zapisnika o provedenim nadzorima u javnobilježničkim uredima sa sjedištem u Zagrebu koje su proveli predsjednici Općinskog suda u Zagrebu ........., ......... i .........; ukupan broj predmeta koje su dodijelili u rad svakom pojedinom javnobilježničkom uredu i to po vrstama predmeta u apsolutnim brojevima i postotku, kao i broj predmeta koje je svaki javni bilježnik riješio, kao i broj predmeta koje je proslijedio sudu;

- traže uvid i presliku zapisnika o provedenim nadzorima u javnobilježničkom uredu ........., Draškovićeva 8, u Zagrebu, od strane predsjednice Općinskog građanskog suda u Zagrebu ........., kao i popis svih predmeta koje mu je ista dodijelila u rad i to kod ostavinskih tako i ovršnih, potom popis i ukupan broj predmeta koje je isti riješio i to u apsolutnim brojevima i postotku po vrstama predmeta, ukupan broj predmeta u kojima su ovrhovoditelji i to po ovrhovoditelju: Svea ekonomi, Eos Matrix, B2 Kapital, Hrvatska radiotelevizija, Gradska plinara i HEP, te ukupan broj predmeta u kojima nije donio rješenje o ovrsi nego je predmet proslijedio na rad u sud, ukupan broj zaposlenika navedenog javnobilježničkog ureda, dobit koju je isti ostvario počev od započinjanja rada navedenog javnobilježničkog ureda i zapisnik o nadzoru uvjeta rada navedenog ureda.

Također je utvrđeno da je Općinski građanski sud u Zagrebu o navedena 3 zahtjeva donio osporeno rješenje Broj: Su-359/2020-5 od 24. srpnja 2020. godine, kojim su zahtjevi odbijeni temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je u postupku zaključeno da korisnici prava na pristup informacijama očito zloupotrebljavaju pravo na pristup informacijama te opterećuju rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.

          U obrazloženju osporenog rješenja navedeno je da su žalitelji 13. srpnja 2020. godine Općinskom građanskom sudu u Zagrebu uputili 3 zahtjeva za pristup informacijama. U nastavku se navodi njihov sadržaj te da je prilikom njihovog razmatranja utvrđeno da žalitelji podnošenjem istih zloupotrebljavaju pravo na pristup informacijama na način opisan u odredbi članka 25. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a da su u toj zloupotrebi ispunjenima pronađeni i subjektivni i objektivni njezini elementi. Pojašnjeno je da žalitelji svojim općenitim zahtjevima Općinskom građanskom sudu u Zagrebu predmnijevaju nepravilnosti u njegovom radu te nestručne i nezakonite postupke njegovih djelatnika i čelnika, a pri čemu te nepravilnosti nisu dokazane i utemeljene na činjeničnom stanju, nego spadaju u sferu podnositeljevih nagađanja i spekulacija, a što je protivno načelu međusobnog poštovanja i suradnje iz članka 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, istaknuto je da je od 10. lipnja 2020. do izrade navedenog rješenja zaprimljeno sedam zahtjeva žalitelja kojima traže pružanje najšireg spektra opsežnih informacija. Istaknuto je da je navedeno posebice vidljivo u traženjima žalitelja u kojima sve zapisnike i sve predmete ne uzimajući u obzir vremenski opseg za koji traže dostavu informacija, kao i da se takvo raspršivanje zahtjeva u praksi ostvarivanja prava na pristup informacijama naziva „pecanjem informacija“, a označava čin kojim podnositelji, učestalim zahtjevima, traže sve informacije o određenom segmentu djelatnosti tijela te općenite informacije ili općenite dokumente vezane za njegove nekadašnje djelatnike ili suce, s namjerom pronalaska bilo kakve nepravilnosti u radu te posljedično okrivljavanja službenika ili čelnika tijela javne vlasti za nesavjesno obavljanje poslova. Istaknuto je da se takvo podnošenje zahtjeva ne smatra sukladnim javnom interesu, koji se ostvaruje putem Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se takvo ponašanje u bitnome razlikuje od situacije kad korisnik, sumnjajući u nepravilnosti, traži neke određene informacije koje bi mogle ukazati na nedostatke i nepravilnosti u radu tijela javne vlasti. Zaključno je navedeno da podnositelji svojim opsežnim zahtjevima prvostupanjskom tijelu, opterećuju njegov rad i funkcioniranje te je stoga zahtjev žalitelja odbijen zbog zlouporabe prava na pristup informacijama.

U žalbenom postupku Ured povjerenika za informiranje je aktom KLASA: 008-04/21-01/530, URBROJ: 401-01/06-21-2 od 16. srpnja 2021. godine zatražio od prvostupanjskog tijela dostavu spisa predmeta čiji su sastavni dio informacije koje su bile predmet zahtjeva žalitelja koji su odbijeni osporenim rješenjem, sve zahtjeve žalitelja koje je isto zaprimilo u 2019. i 2020. godini te preslike Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2019. i 2020. godinu.

Općinski građanski sud u Zagrebu je aktom Broj: 26 Su-359/2020 od 30. kolovoza 2021. godine dostavio Uredu povjerenika za informiranje spis predmeta po žalbi žalitelja na nadležno postupanje, a u prilogu su dostavljena 3 predmetna zahtjeva za pristup informacijama žalitelja te preslika Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2020. godinu.

U žalbenom postupku Općinski građanski sud u Zagrebu se aktom Broj: 26 Su-359/2020 od 10. rujna 2021. godine očitovao Uredu povjerenika za informiranje kako ostaje kod osporenog rješenja te je slijedom traženja iz akta UP/II-008-07/21-01/629, URBROJ: 401-01/06-21-4 od 3. rujna 2021. godine dostavio pojašnjenje vezano za informacije koje su predmet ovog žalbenog postupka. U citiranom je aktu navedeno da u skladu s člankom 140. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09. i 120/16.), nadzor nad radom javnobilježničke službe obavlja Ministarstvo, pa stoga nisu u posjedu Zapisnika o nadzorima javnobilježničkih ureda. Nadalje je navedeno kako je člankom 176. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19.), propisano da se ostavinski postupak u prvom stupnju provodi pred općinskim sudom odnosno pred javnim bilježnikom kao povjerenikom suda te da će sud povjeriti javnom bilježniku provođenje ostavinskog postupka i dostaviti mu smrtovnicu. U nastavku se pojašnjava da Općinski građanski sud u Zagrebu, javnim bilježnicima na svom području, od primjene zakona kojim su javni bilježnici postali povjerenici suda u vođenju ostavinskih postupaka do danas, mjesečno povjerava po deset ostavinskih predmeta, pri čemu se napominje da broj javnih bilježnika (kao i osobe koje vrše javnobilježničku službu) nije nepromijenjen od razdoblja kada je predsjednik suda bio ........., pa do danas, a da podaci o povjerenim im spisima, do uvođenja eSpisa, nisu bili elektronski vođeni, pa da stoga nisu u mogućnosti dostaviti žalbenom tijelu podatak o ukupnom broju predmeta dodijeljenom svakom pojedinom javnom bilježniku te ukupnom broju tako riješenih predmeta u traženom razdoblju. Istaknuto je kako takva jedinstvena evidencija ne postoji, kao i da bi za dostavljanje takve informacije sud bi trebao pribaviti podatke o svim javnobilježničkim uredima za vrijeme što su predsjednici/e suda bili/e ........., ......... i ........., nakon čega bi trebalo pregledati ručno vođene evidencije ostavinskih predmeta, a nakon toga evidencije koje su generirane u eSpisu te zbrojiti sve predmete dodijeljene svim javnim bilježnicima koji su u traženo vrijeme, vršili javnobilježničku službu, zbrojiti broj spisa koje su riješili te one koje su vratili neriješene. Zaključno je navedeno kako bi takvo postupanje predstavljalo izradu nove informacije, a da u skladu sa Zakonom o pristupu informacijama prvostupanjsko tijelo nema takvu obvezu.

S obzirom da se prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju pozvalo na odredbu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, u žalbenom postupku je razmotreno je li u konkretnom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama od strane žalitelja te je zaključeno kako se ne može prihvatiti navedeni stav prvostupanjskog tijela, kao niti argumentaciju iz osporenog rješenja iz sljedećih razloga.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Naime, u postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenika za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisu ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.

S obzirom da je zahtjev za pristup informacijama žalitelja odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 5., Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno zbog zlouporabe prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku bilo potrebno razmotriti sve zahtjeve koje su žalitelji podnijeli prvostupanjskom tijelu do trenutka izrade ove odluke te da li oni putem više povezanih zahtjeva i traženjem istih ili istovrsnih informacija očito zloupotrebljavaju pravo na pristup informacijama.

Stoga je u žalbenom postupku izvršen uvid u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Općinskog građanskog suda u Zagrebu za 2020. godinu, koji je dostavljeni žalbenom tijelu te u sadržaj 7 zahtjeva žalitelja koje su podnijeli navedenom tijelu javne vlasti u 2020. godini.

Procjenom svih poznatih činjenica i okolnosti, a osobito malog broja sveukupnih zahtjeva zaprimljenih u prvostupanjskom tijelu u 2020. godini, obzirom da su zabilježenih zahtjeva većina zahtjeva novinarski upiti a ne zahtjevi za pristup informacijama te uzimajući u obzir vrstu informacija koje su žalitelji zatražili u konkretnom slučaju, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U žalbenom postupku je stoga izvršen uvid u informacije koje su vezano za traženje žalitelja dostavljene drugostupanjskom tijelu: Rješenja Općinskog suda u Zagrebu o zasnivanju radnog odnosa na određeno vrijeme za ......... od 4. siječnja, 23. veljače i 31. kolovoza 1995. godine.

Uvidom u sadržaj navedenih informacija je utvrđeno da iste sadrže osobne podatke fizičkih osoba, ali je također razvidno da se iste odnose na raspolaganje javnim sredstvima odnosno da je u pogledu navedenih informacija primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa je stoga u žalbenom postupku razmotreno postoji li zakonom opravdano ograničenje pristupa informacijama odnosno mogu li se iste učiniti dostupnima temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Zakonodavac je također u članku 16. istog Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Naime, člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, naravno, uvažavajući preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona - osiguravajući automatsku dostupnost zatražene informacije i bez provedbe navedenog testa kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.

Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava i rada Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Vezano za rješenja o zasnivanju radnog odnosa koja se odnose na ........., obzirom da se radi o činjenici zapošljavanja u tijelu javne vlasti koje je proračunski korisnik, u žalbenom je postupku utvrđeno da se navedene informacije direktno odnose na raspolaganje javnim sredstvima odnosno o primjeni odredbe članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Uvidom u rješenja o zasnivanju radnog odnosa Općinskog suda u Zagrebu sa ......... od 23. veljače te 31. kolovoza 1995. godine utvrđeno je da ista sadrže ime i prezime osobe na koju se odnosi rješenje te službene osobe koja ga je potpisala, a koji podaci ne predstavljaju zaštićene osobne podatke te da se tim informacijama može u cijelosti odobriti pristup. U pogledu rješenja o zasnivanju radnog odnosa Općinskog suda u Zagrebu sa ......... od 4. siječnja 1995. godine, uvidom u navedenu informaciju je utvrđeno kako se pristup istoj može odobriti žaliteljima uz zaštitu određenih osobnih podataka i to adrese stanovanja imenovane, i to primjenom odredbe članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.), u vezi s člankom 25. stavkom 7. riješiti kao u točkama 1. 2., 3. i 5. izreke ovog rješenja.

U odnosu na traženje žalitelja koje se odnosi na broj predmeta koji su dodijeljeni u rad pojedinim javnobilježničkim uredima po vrstama predmeta, broj predmeta koje je svaki javni bilježnik riješio te broj predmeta koje je proslijedio sudu, a tako i posebno u pogledu javnobilježničkog ureda ........., u žalbenom postupku je uvidom u očitovanje prvostupanjskog tijela, utvrđeno kako se ne radi o traženju informacije iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Sukladno citiranoj odredbi, tijelo javne vlasti je povodom zahtjeva korisnika dužno provjeriti koje već postojeće odnosno izrađene informacije na koje se odnosi zahtjev žalitelja ima u svom posjedu, a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama, ali nije dužno davati pojašnjenja, tumačenja ili obrazloženja odnosno ulagati dodatni trud i izrađivati novu informaciju prema parametrima koje postave podnositelji zahtjeva.

Iz očitovanja prvostupanjskog tijela koje je dostavljeno tijekom žalbenog postupka proizlazi da ne postoji evidencija koja bi sadržavala evidenciju o radu javnih bilježnika na pojedinačnim predmetima kakvu u zahtjevu traže žalitelji te da bi za stvaranje iste trebalo poduzeti istraživanje po pojedinačnim predmetima te nakon toga zbrajati podatke prema parametrima koji su navedeni u zahtjevu

U žalbenom je postupku stoga zaključeno da Općinski građanski sud u Zagrebu ne posjeduje izrađene informacije koje bi povodom navedenog zahtjeva mogao dostaviti žaliteljima, a bez poduzimanja posebnih dodatnih istraživanja, između ostalog i pretragom određenih predmeta, a što ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti prema Zakonu o pravu na pristup informacijama.

Osim navedenog, ističe se kako je u žalbenom postupku uzeto u obzir i stajalište Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u presudi Poslovni broj: UsII-141/17 od 6. rujna 2017. godine prema kojem tijela javne vlasti sukladno odredbi članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama nisu dužna poduzimati radnje prikupljanja podataka radi formiranja nove informacije koju već ne posjeduju, odnosno da nisu obvezna vršiti uvid u svaki pojedinačni spis predmeta radi udovoljavanja zahtjevu podnositelja.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku riješiti kao u točki 4. izreke ovog rješenja.

U odnosu na traženje žalitelja koje se odnosi na uvid i preslike informacija o provedenim nadzorima u javnobilježničkim uredima sa sjedištem u Zagrebu te javnobilježničkom uredu ......... koje su proveli u zahtjevu imenovani suci prvostupanjskog tijela, a uzimajući u obzir očitovanje koje je Općinski građanski sud u Zagrebu dostavio Povjereniku za informiranje u žalbenom postupku, zaključeno je kako je u tom dijelu predmet nužno vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

Naime, s obzirom da je prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju zahtjev odbilo zbog tzv. zlouporabe prava te u postupku koji je prethodio donošenju istog nije niti utvrđivalo posjeduje li izrađene informacije koje se odnose na navedeno traženje, predmet je stoga u tom dijelu nužno vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom tijelu, a uzimajući u obzir da takve informacije nisu dostavljene Povjereniku za informiranje u žalbenom postupku.

Stoga, ukoliko u ponovljenom postupku Općinski građanski sud u Zagrebu utvrdi da je u posjedu takvih informacija u obvezi je meritorno odlučiti o dostupnosti istih sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama, a ako se u postupku utvrdi da ne posjeduje takve informacije, a ima saznanja o tome koje tijelo javne vlasti bi ih obzirom na svoju nadležnost moglo posjedovati, tada je u obvezi vezano za taj dio zahtjeva postupiti sukladno odredbi članka 21. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U odnosu na traženje žalitelja koje se odnosi na broj zaposlenih u javnobilježničkom uredu ......... i dobit koju je ostvario od početka rada, obzirom da se o posjedovanju tih informacija prvostupanjsko tijelo nije očitovalo, u žalbenom je postupku zaključeno kako u pogledu navedenog traženja prvostupanjsko tijelo treba u ponovljenom postupku provjeriti posjeduje li takve podatke, a nakon što utvrdi činjenice u obvezi je postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano kad je za donošenje novog rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenja treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u točki 6. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan