KLASA: UP/II-008-07/21-01/609
URBROJ: 401-01/06-21-4
Zagreb, 23. rujna 2021. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o., KLASA: ZET-43-2021, UR.BROJ: 01-2021-MŽ od 21. lipnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o., KLASA: ZET-43-2021, UR.BROJ: 01-2021-MŽ od 21. lipnja 2021. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup sljedećim informacijama trgovačkog društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o.:
- Tabela - Trošak ulja za period od 1. siječnja 2018. do 1. travnja 2021. godine;
- Knjigovodstvena kartica, Konto 412006, Usluge čišćenja-autobusa, datim knjiženja od 1. siječnja 2018. godine do 1. travnja 2021. godine;
- Knjigovodstvena kartica, Konto 412007, Usluge čišćenja-tramvaja, datum knjiženja od 1. siječnja 2018. godine do 1. travnja 2021. godine;
- Knjigovodstvena kartica, Konto 401300, Goriva za pogon autobusa i Motorni benzin i ostala goriva za pogon autobusa, datum knjiženja od 1. siječnja 2018. godine do 1. travnja 2021. godine;
- Knjigovodstvena kartica, Konto 101103, Plin-gorivo za pogon autobusa, datum knjiženja od 1. siječnja 2018. godine do 1. travnja 2021. godine;
- Knjigovodstvena kartica, Konto 101400 i 401410, Goriva za pogon osobnih automobila, datum knjiženja od 1. siječnja 2018. godine do 1. travnja 2021. godine;
- Knjigovodstvena kartica, Konto 401500 i 401600, Gorivo za pogon osobnih automobila-50% porezno priznati rashod, datum knjiženja od 1. siječnja 2018. godine do 1. travnja 2021. godine;
- Knjigovodstvena kartica, Konto 401700, PDV na iznos porezno nepriznatog rashoda na gorivo za pog., datum knjiženja od 1. siječnja 2018. godine do 1. travnja 2021. godine; i
- Ugovora-narudžbenica naručitelja Grada Zagreba za trgovačko društvo Zagrebački električni tramvaj d.o.o. iz 2018., 2019., 2020. i 2021. godine do 1. travnja 2021. godine, a koji se odnose na sljedeće predmete nabave: Ručni električni alati, rezervni dijelovi i pribor (42 narudžbenice), Zračni alati, rezervni dijelovi i pribor zračnih alata (33 narudžbenice), Tokarski alati i pribor (10 narudžbenica), Razni ručni alati (44 narudžbenice), Razni ručni alati, rezervni dijelovi i pribor (2), Profesionalni alati i pribor za lakirnice (11 narudžbenica) i Električni alati, rezervni dijelovi i pribor (1 narudžbenica).
3. Nalaže se trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana njegove pravomoćnosti.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za dopunu ili ispravak informacije ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 5. svibnja 2021. godine, kojim je od trgovačkog društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o. tražio informacije o iznosima za održavanje vozila u razdoblju od 1. siječnja 2016. godine do 1. travnja 2021. godine, pozivom na odredbu članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz razloga što tijelo javne vlasti ne posjeduje zatraženu informaciju.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je istim odbijen njegov zahtjev za pristup informacijama koji je podnio dana 24. travnja 2021. godine, a u kojem je tražio informacije o iznosima za održavanje vozila u tijelu javne vlasti za razdoblje od 1. siječnja 2016. godine do 1. travnja 2021. godine. Navodi kako mu je prvostupanjsko tijelo nakon što mu je ustupljen zahtjev dostavilo odgovor koji nije suglasan sa zakonskim odredbama pa je stoga podnio predmetni zahtjev za dopunu ili ispravak informacije. Žalitelj također navodi kako mu je odbijanjem navedenog zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama te da osporeno rješenje pobija zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Pojašnjava je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje obrazloženjem da je zahtjev neosnovan jer je po istom potrebno stvarati novu informaciju, a iz razloga što zatražene informacije moraju postojati u kontnim karticama prvostupanjskog tijela obzirom da se radi o javnim sredstvima. Od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za dopunu ili ispravak informacije od 5. svibnja 2021. godine od trgovačkog društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o., kao tijela javne vlasti, zatražio ispravak te odgovor sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama te navodi kako je zahtjevom za pristup informacijama zatražio za razdoblje od 1. siječnja 2016. godine do 1. travnja 2021. godine informacije o iznosima za održavanje vozila u ZET-u (čišćenje, izmjena ulja, nabava fosilnih goriva za vozila, nabava alata te ugovori za navedeno), a način na koji je tijelo javne vlasti formuliralo odgovor nije suglasan zakonskim odredbama.
Također, utvrđeno je da je trgovačko društvo Zagrebački električni tramvaj d.o.o., povodom zahtjeva žalitelja, postupajući po rješenju Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/21-01/485, URBROJ: 401-01/14-21-1 od 8. lipnja 2021. godine, donijelo osporeno rješenje KLASA: ZET-43-2021, UR.BROJ: 01-2021-MŽ od 21. lipnja 2021. godine, kojim je odbacilo zahtjev temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što ne posjeduje zatražene informacije.
U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je povodom zahtjeva žalitelja utvrđeno da je prilikom odlučivanja o predmetnom zahtjevu za dopunu ili ispravak informacije utvrđeno kako tijelo javne vlasti ne posjeduje informacije u obliku u kojem je to korisnik tražio. Nadalje, navedeno je kako je trgovačko društvo Zagrebački električni tramvaj d.o.o. upisano u Sudski registar dana 29. prosinca 2017. godine na temelju statusne promjene koju je provelo trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o., pa stoga nisu u mogućnosti dostaviti podatke za razdoblje iz zahtjeva od 1. siječnja 2016. do 29. prosinca 2017. godine obzirom da tada trgovačko društvo Zagrebački električni tramvaj d.o.o. nije postojalo kao samostalno tijelo javne vlasti. U odnosu na podatke iz preostalog dijela razdoblja navedenog u zahtjevu korisnika navedeno je kako ne posjeduju informacije izrađene na način kako je to naveo žalitelj – po pojedinim posebnim stavkama, a za čišćenje, izmjenu ulja, nabavu fosilnih goriva i nabavu alata odnosno da bi se za udovoljavanje zahtjevu korisnika trebalo izrađivati nove informacije, a što ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti prema Zakonu o pravu na pristup informacijama. Zaključno je navedeno kako je prvostupanjsko tijelo upravo iz navedenih razloga u prvom odgovoru od 4. svibnja 2021. godine, a po zahtjevu za pristup informacijama korisnika uputilo na Registar ugovora u elektroničkom oglasniku javne nabave, gdje se nalaze javno objavljeni svi ugovori temeljem postupaka javne nabave, te na Poslovna izvješća sa bilješkama koja su javno objavljena na službenoj Internetskoj stranici prvostupanjskog tijela te Financijske agencije.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje popise, analize, izvješća, i sastavlja odgovore na pitanja i izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
U postupku po žalbi, a s obzirom na navode žalbe te osporenog rješenja, drugostupanjsko tijelo mora utvrditi da li je žaliteljica predmetnim zahtjevom tražila podatke koji se mogu podvesti pod gore citiranu definiciju „informacije“, posjeduje li tijelo javne vlasti zatražene informacije u trenutku podnošenja zahtjeva te ukoliko je posjeduje postoje li ograničenja zbog kojih je informacija izuzeta od javnog pristupa.
Uzimajući u obzir da je trgovačko društvo Zagrebački električni tramvaj d.o.o. u žalbenom postupku, a slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: UP/II-008-07/21-01/609, URBROJ: 401-01/06-21-2 od 17. kolovoza 2021. godine, dopisom KLASA: ZET-43-2021, URBROJ: 03-2021-MŽ od 8. rujna 2021. godine kao informacije koje su predmet ovog postupka dostavilo dokumentaciju koja je pobliže navedena u točki 2. izreke ovog rješenja, iz navedenog je razvidno kako se prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju neopravdano pozvalo na odredbu članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama te odbacilo predmetni zahtjev za dopunu ili ispravak informacije.
Stoga je Povjerenik za informiranje razmotrivši navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta u drugostupanjskom postupku utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti te je, obzirom da su od prvostupanjskog tijela dostavljene informacije koje su predmet ovog postupka, u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama iz zahtjeva, a također i razmotrio da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku izvršio uvid u sadržaj dostavljene dokumentacije te je došao do zaključka kako se ista odnosi na raspolaganje sredstvima tijela javne vlasti odnosno da je na iste primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Također je utvrđeno da dostavljena dokumentacija sadrži podatke o isplatama pravnim i fizičkim osobama te imena i prezimena i potpise zaposlenika prvostupanjskog tijela, kao i imena i prezimena drugih fizičkih osoba kojima su vršene isplate za određenu namjenu.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
U odnosu na zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada se utvrdi da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u navedenom slučaju zaštićen. Osim navedenog, bitno je naglasiti da kada se upotrebljavaju odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka kao temelj odbijanja zahtjeva korisnika prava na informaciju, potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta upotrebom nečijih osobnih podataka. Također, potrebno je naglasiti i to kako se Opća uredba o zaštiti podataka ne odnosi na pravne osobe odnosno njihove ovlaštene osobe, pri čemu se dodaje da se radi o podacima koji su javno dostupni svima.
U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je uzevši u obzir sve gore navedeno zaključio da se žalitelju može odobriti pristup dostavljenoj dokumentaciji bez ograničenja odnosno u obliku u kojem su iste dostavljene drugostupanjskom tijelu (a koje predstavljaju informacije koje je tražio žalitelj), jer se radi o isplatama sredstava od strane tijela javne vlasti za različite namjene koje je u zahtjevu naveo žalitelj.
Uvidom u dostavljene informacije iz kojih su vidljive isplate prvostupanjskog tijela na ime troškova nabave goriva, plina i ulja, troškovi isplaćeni za čišćenje vozila te troškovi nabave alata koji su vidljivi iz narudžbenica tijela javne vlasti, a koji su pobliže navedeni u točki 2. izreke ovog rješenja, u žalbenom postupku nisu pronađeni zakonski razlozi ograničenja pristupa informacijama. Naime, iako pojedine informacije sadrže imena i prezimena te potpise fizičkih osoba, iz navedene dokumentacije je razvidno da se radi o zaposlenicima tijela javne vlasti koji su bili odgovorne osobe kod raspolaganja određenim sredstvima odnosno kod određenih nabava, a da se isplate odnose na pravne osobe te fizičke osobe, a koji podaci se ne štite prema već ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje te Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.
Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da su zatražene informacije neposredno vezane za potrošnju javnih sredstava, zaključeno je da se žalitelju informacije koje su bile predmet ovog postupka mogu odobriti u cijelosti temeljem izričite zakonske odredbe iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.) i članku 25. stavku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan