KLASA: UP/II-008-07/21-01/565
URBROJ: 401-01/10-21-4
Zagreb, 16. rujna 2021. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba, KLASA: 008-02/21-02/262, URBROJ: 251-02-02/15-21-3 od 2. lipnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Zagreba, KLASA: 008-02/21-02/262, URBROJ: 251-02-02/15-21-3 od 2. lipnja 2021. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici rješenja Grada Zagreba, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, KLASA: UP/I-612-08/20-014/29, URBROJ: 251-18-02-20-01 od 19. lipnja 2020. godine na način da se u uvodu, izreci, obrazloženju i dostavnoj naredbi prekrije podatak o imenu i prezimenu predstavnika suvlasnika, te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici rješenja Ministarstva kulture, KLASA: UP-I-612-08/05-06/886, URBROJ: 532-04-01-1/4-05-2 od 28. travnja 2005. godine na način da se u dostavnoj naredbi prekrije podatak o imenu i prezimenu, te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.
4. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup USB sticku s fotografijama, osim fotografijama oznaka 20161028_102811, DSC06606JPG. DSC06608JPG, DSC006610JPG, DSC006612JPG i DSC06614JPG, u kojem dijelu se zahtjev odbija.
5. Nalaže se Gradu Zagrebu da postupi sukladno točkama 2., 3. i 4. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žaliteljica) kojim je tražila rješenje o privremenim mjerama zaštite nekretnine na adresi Masarykova 22, te fotodokumentaciju koja sadrži važne činjenice o kulturnom dobru, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu informacijama jer prvostupanjsko tijelo smatra da se ne radi o traženju informacije u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj izlaže sadržaj prvostupanjskog rješenja. Ukazuje na odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10,. 61/11, 25/12, 136/12, 152/14, 98/15, , 44/17, 90/18, 32/20, 62/20) te ističe da su kulturna dobra od interesa za Republiku Hrvatsku, te ističe da službenik za informiranje prvostupanjskog tijela neosnovano navodi da nije razvidno u čemu bi se sastojao javni interes. Ukazuje na Smjernice Povjerenika za informiranje za provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama, te smatra da postoji javni interes za tražene informacije, odnosno da nadzor i kontrola mjera koje donosi Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture doprinosi boljem ostvarivanju načela funkcioniranja javne vlasti. Navodi da su mnoga rješenja o određivanju zaštite kulturnog dobra dostupna javnosti te dostavlja primjerak rješenja. Navodi da odustaje od dijela upita u kojem se traži pojašnjenje iz kojeg dijela ne postoji zabilježba. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 12. svibnja 2021. godine, a koji je upućen Gradskom uredu za zaštitu spomenika kulture i prirode tražila sljedeće informacije u pogledu zgrade koja se nalazi u Zagrebu, Masarykova 22:
1) Budući da se predmetna zgrada nalazi u povijesnoj jezgri grada da li je zaštićena koja pojedinačno kulturno dobro s obzirom na to da o tome nema zabilježbe u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, i ako jeste, koji je razlog da ne postoji zabilježba
2) Da li su i ako jesu (i) kada su donijete (ii) gdje su objavljene konkretne mjere zaštite zgrade u Masarykovoj ulici 22 izgrađenoj na čk.br. 2222, k.o. Centar kao pojedinačnog kulturnog dobra te (iii) da mi se dostavi presliku rješenja o konkretnim mjerama zaštite
3) Presliku fotodokumentacije i ostale dokumentacije koja sadrži važne činjenice i podatke o kulturnom dobru
Postupajući po navedenom zahtjevu, Grad Zagreb je donio osporeno rješenje, te je u žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.
Uvodno se ističe da je žaliteljica u žalbi izričito odustala od dijela zahtjeva u kojem traži objašnjenje razloga zbog čega ne postoji zabilježba u zemljišnim knjigama da se radi o kulturnom dobru, pa navedeni dio zahtjeva nije predmet žalbenom postupka, pri čemu se ističe da se traženje objašnjenja ne smatra zahtjevom u smislu odredbe članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Što se tiče pravodobnosti žalbe, žalba je uložena dana 23. lipnja 2021. godine preporučenom pošiljkom Povjereniku za informiranje, dakle u zakonskom roku iz razloga što je zadnji dan roka padao na državni blagdan (22. lipnja 2021. godine), u kojem slučaju rok istječe prvog sljedećeg radnog dana u smislu članka 81. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09).
Razmatrajući sadržajno točke 1. i 2. zahtjeva za pristup informacijama, očito je da žaliteljica traži dokument iz kojeg će biti razvidno da je nekretnina koja je predmet postupka kulturno dobro, te iz kojeg će biti razvidno koje su mjere poduzete radi zaštite kulturnog dobra.
Iz obrazloženja prvostupanjskog tijela u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da se u konkretnom slučaju ne radi o informaciji u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno da nije jasno u čemu bi se sastojao javni interes za traženim informacijama.
Navedeni stav prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Sukladno članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se odredbe Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utemeljena propisom.
Nesporno je da žaliteljica nije stranka u postupku u kojem se utvrđuje status kulturnog dobra, a ranije citirana odredba jasno ukazuje da se Zakon ne primjenjuje samo na stranke u postupku, a ne i na druge osobe.
Slijedom navedenog, zahtjev žaliteljice treba riješiti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, jer žaliteljica nije niti tražila uvid u spis predmeta, već je tražila točno određene informacije u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U žalbenom postupku, Povjereniku za informiranje dostavljeni su sljedeći dokumenti: rješenje Ministarstva kulture, KLASA: UP-I-612-08/05-06/886, URBROJ: 532-04-01-1/4-05-2 od 28. travnja 2005. godine o utvrđenju nekretnine koja je predmet postupka kulturnim dobrom, te rješenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, KLASA: UP/I-612-08/20-014/29, URBROJ: 251-18-2-20-01 od 19. lipnja 2020. godine, kojim su određene konkretne mjere zaštite kulturnog dobra.
Što se tiče provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, Povjerenik za informiranje prihvaća žalbene navode žaliteljice da u obrazloženju prvostupanjskog rješenja nisu navedeni svi razlozi koji bi ukazivali na postojanje javnog interesa, odnosno da informacija iz koje su vidljive mjere koje se poduzimaju radi zaštite kulturnog dobra također predstavlja informaciju od javnog interesa.
Naime, zaštita znanstvenih, kulturnih i umjetničkih dobara propisana je kao obveza države u članku 69. stavku 3. Ustava Republike Hrvatske, dok je člankom 4. stavkom 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisano da su svi građani dužni skrbiti o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te prijaviti nadležnom tijelu dobro za koje se predmnijeva da ima status kulturnog dobra.
Točno je da tijela javne vlasti nisu dužna davati objašnjenja korisnicima u primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama, međutim sadržajno razmatrajući zahtjev žaliteljice jasno je da ista žaliteljica traži dokument iz kojeg će biti razvidno ima li nekretnina status kulturnog dobra, a što je razvidno iz rješenja Ministarstva kulture, KLASA: UP-I-612-08/05-06/886, URBROJ: 532-04-01-1/4-05-2 od 28. travnja 2005. godine (točka 1. zahtjeva), odnosno dokument o konkretnim mjerama zaštite, a što predstavlja rješenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, KLASA: UP/I-612-08/20-014/29, URBROJ: 251-18-2-20-01 od 19. lipnja 2020. godine, posebno imajući u vidu da je iz žalbe žaliteljice razvidno da traži poduzete mjere nakon potresa u Zagrebu (ožujak 2020. godine)
Uvidom u navedena rješenja utvrđeno je da ista sadrže osobne podatke, odnosno ime i prezime predstavnika stanara.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.
Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u drugostupanjskom postupku temeljem ovlaštenja iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje ističe da u odnosu na ime i prezime predstavnika suvlasnika prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes.
Naime, ime i prezime predstavnika stanara nije informacija od javnog interesa, pa bi omogućavanje pristupa navedenom podatku predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedene osobe, a samo zbog činjenice da je predstavnik stanara nekretnine koja ima status kulturnog dobra, pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedeni podatak.
Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je odlučiti kao pod točkama 1., 2., 3. i 5. izreke ovog rješenja.
U odnosu na fotodokumentaciju, ističe se da je fotodokumentacija koja je predmet postupka Povjereniku za informiranje dostavljena na USB-sticku.
Uvidom u sadržaj navedenog USB-sticka utvrđeno je da isti sadrži 37 fotografija, od kojih većina fotografije se odnosi na vanjski dio zgrade, odnosno na unutarnje zajedničke dijelove zgrade.
Međutim, fotografija pod oznakom 20161028_102811 sadrži fotografiju poštanskih sandučića, pa Povjerenik za informiranje, bez obzira što imena i prezimena nisu vidljiva, ne može isključiti mogućnost da se obradom fotografije može doći do podatka o imenima i prezimenima stanara, smatra da u odnosu na navedenu fotografiju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacija, iz kojeg razloga je trebalo odbiti zahtjev žaliteljice u tom dijelu.
U odnosu na fotografiju pod oznakom DSC06606JPG utvrđeno je da se na istoj nalaze dvije osobe.
Povjerenik za informiranje posebno ukazuje na presudu Velikog vijeća ESLJP-a u predmetu Von Hannover protiv Njemačke (broj zahtjeva 40666/08 i 60641/08) u kojoj je u točki 96. navedeno da slika osobe predstavlja jedno od glavnih obilježja njezine osobnosti jer otkriva jedinstvene osobine osobe, a na temelju vlastite slike osoba se razlikuje od drugih osoba.
Slijedom navedenog, jasno je da bi omogućavanje pristupa navedenoj fotografiji predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život osoba koje se na istoj nalaze, pa Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na navedenu fotografiju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Što se tiče fotografija pod oznakama DSC06608JPG, DSC006610JPG, DSC006612JPG I DSC06614JPG, Povjerenik za informiranje ističe da je na navedenim fotografijama vidljivo prezime stanara, iz kojeg razloga je temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo odbiti zahtjev žaliteljice u odnosu na navedene fotografije.
Slijedom navedenog, a kako se na preostale fotografije ne može primijeniti neko od zakonskih ograničenja, žaliteljici se omogućuje pristup istim, iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkom 4. izreke ovog rješenja.
S obzirom na to da su informacije sadržane na USB-sticku, Povjerenik za informiranje ističe da bi dostava informacija na navedeni način bila najekonomičnija, pri čemu je također uzeto u obzir da se radi o fotografijama.
Što se tiče fotografija u odnosu na koje je zahtjev odbijen, Povjerenik za infomiranje ističe da će prvostupanjsko tijelo prije omogućavanja žaliteljici pristupa informacijama ukloniti fotografije u odnosu na koje je zahtjev odbijen ovim rješenjem.
Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao pod točkama 1., 4. i 5. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan