KLASA: UP/II-008-07/21-01/519

URBROJ: 401-01/06-21-3

Zagreb, 1. rujna 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, KLASA: UP/I-032-01/21-01/11, URBROJ: 513-07-21-17-21-2 od 12. svibnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, KLASA: UP/I-032-01/21-01/11, URBROJ: 513-07-21-17-21-2 od 12. svibnja 2021. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave odbačen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 27. travnja 2021. godine (u tijelu javne vlasti zaprimljen 29. travnja 2021. godine), kojim je tražila preslike svih javno ovjerenih ugovora o kupoprodaji dijelova ili cjelokupnih useljivih kuća i/ili stanova na području RH u kojima su stranke istih ugovora tj. prodavatelji ili kupci ......... i/ili ......... pohranjenih u arhivi tijela javne vlasti, pozivom na odredbu članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz razloga što prvostupanjsko tijelo ne posjeduje izrađene zatražene informacije.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi podnijela obrazloženi i dokumentirani zahtjev za pristup informacijama, u kojem je zatražila sve javno ovjerene ugovore o kupoprodaji dijelova ili cjelokupnih useljivih kuća i/ili stanova na području Republike Hrvatske u kojima su stranke ......... i/ili ........., koji su evidentirani i pohranjeni u arhivi tijela javne vlasti, povodom kojeg je zaprimila osporeno rješenje kojim joj je odbačen zahtjev. Nadalje, navodi kako navedeno rješenje osporava u cijelosti zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe da je u obrazloženju osporenog rješenja prvostupanjsko tijelo navelo kako je isto doneseno iz razloga što tijelo javne vlasti ne posjeduje tražene informacije niti ima saznanja gdje se one nalaze, što smatra netočnim obzirom da navedeno tijelo javne vlasti ugovore o raspolaganju nekretninama na području Republike Hrvatske sklopljene tijekom razdoblja od barem 4. prosinca 1985. godine (ali i ranije) pa sve do danas, posjeduje i čuva pohranjene u svojoj službenoj arhivi, a iz razloga što su se ti ugovori dostavljali i dostavljaju se sve do danas Poreznoj upravi i njenim pravnim prednicima općinskim upravama društvenih prihoda temeljem sljedećih zakonskih propisa: članka 17. stavka 2., članka 19. stavka 1. i članka 20. Zakona o porezu na promet nekretnina i prava iz 1985. godine („Narodne novine“ broj 47/85. i 53/90.), koji je bio na snazi od 4. prosinca 1985. godine do 21. prosinca 1990. godine, u svezi članka 25. i članka 26. Zakona o Poreznoj upravi iz 1993. godine koji je stupio na snagu 21. kolovoza 1993. godine („Narodne novine“ broj 75/93.); članka 14. stavka 2. članka 16. i članka 17. Zakona o porezu na promet nekretnina iz 1990. godine („Narodne novine“ broj 53/90., 59/90., 61/91., 26/93., 29/94., 95/94. i 69/97.), koji je bio na snazi od 22. prosinca 1990. godine do 11. srpnja 1997. godine, u svezi članka 25. i članka 26. Zakona o Poreznoj upravi; članka 15. stavka 1. te članka 17. stavka 1. i 4. Zakona o porezu na promet nekretnina iz 1997. godine („Narodne novine“ broj 69/97., 26/00., 127/00., 153/02., 22/11., 143/14. i 115/16.), koji je bio na snazi od 12. srpnja 1997. godine do 31. prosinca 2016. godine; članka 18. stavka 1. i članka 19. aktualnog Zakona o porezu na promet nekretnina iz 2016. godine („Narodne novine“ broj 115/16. i 106/18.), koji je na snazi od 1. siječnja 2017. godine do danas. Nastavno na sve svoje ranije navode iz žalbe žaliteljica ističe da je prvostupanjsko tijelo u pobijanom rješenju pogrešno utvrdilo činjenično stanje na način da je u rješenju pogrešno utvrdilo da ne raspolaže niti ima saznanja gdje se nalaze zahtjevom zatraženi ugovori te da je na tako pogrešno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenilo materijalno pravo i odbacilo zahtjev pa stoga od Povjerenika za informiranje traži da donese rješenje kojim će prvostupanjskom tijelu naložiti dostavu preslika svih traženih informacija. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 27. travnja 2021. godine (u tijelu javne vlasti zaprimljenim 29. travnja 2021. godine) od Ministarstva financija, Porezne uprave, nakon opširnog obrazloženja razloga za podnošenje zahtjeva zatražila sljedeće informacije: „preslike svih javno ovjerenih ugovora o kupoprodaji dijelova ili cjelokupnih useljivih kuća i/ili stanova na području RH u kojima su stranke istih ugovora tj. prodavatelji ili kupci ........., OIB 57976774890 (MBG 2509950335049) i/ili ........., OIB 63402629412 (MBG 2806946330053) evidentiranih i pohranjenih u arhivi tijela javne vlasti.“

Također je utvrđeno kako je Ministarstvo financija, Porezna uprava postupivši po navedenom zahtjevu za pristup informacijama donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-032-01/21-01/11, URBROJ: 513-07-21-17-21-2 od 12. svibnja 2021. godine, kojim je odbacila zahtjev sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što ne posjeduje informacije koje su se tražile predmetnim zahtjevom žaliteljice.

U obrazloženju osporenog rješenja prvostupanjsko tijelo je navelo kako je nakon obraćanja nadležnom područnom uredu utvrđeno kako Ministarstvo financija, Porezna uprava ne raspolaže traženom informacijom iz zahtjeva žaliteljice. Osim navedenog je istaknuto kako prema odredbi članka 28. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19.) pravo na pristup i pretraživanje podataka zemljišne knjige za sve katastarske općine po nazivu/imenu nositelja knjižnih prava ili osobnom identifikacijskom broju imaju tijela sudbene vlasti i nadležno državno odvjetništvo kada je to potrebno u pripremi ili vođenju određenog sudskog postupka, kao i da je stavkom 3. istog članka propisano da će pravo na pristup i pretraživanje podataka iz stavka 1. ovoga članka nadležni sud dopustiti za zemljišne knjige koje vodi osobi koja učini vjerojatnim postojanje pravnog interesa. Također je navedeno da, obzirom da se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod Poslovnim brojem Ps-322/2011 vodi parnični postupak povodom tužbe žaliteljice, ista može kao stranka u postupku putem suda zatražiti podatke o stjecanju nekretnina u kojima su stranke ......... i .......... Zaključno je navedeno kako je slijedom iznesenog zahtjev žaliteljice valjalo odbaciti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Ministarstvo financija, Porezna uprava je aktom KLASA: UP/I-032-01/21-01/11, URBROJ: 513-07-21-17-21-4 od 15. lipnja 2021. godine dostavila spis predmeta na nadležno postupanje, te se dodatno očitovala kako ne posjeduje informacije koje se odnose na traženje žaliteljice. U citiranom aktu prvostupanjsko tijelo je pojasnilo da ......... nije evidentirana u Registru poreznih obveznika dok je ......... evidentiran u predmetu koji je prema navodima nadležne Ispostave Bjelovar, Samostalnih izvršitelja Čazma izlučen u 2019. godini, a slijedom kojeg utvrđenja o neposjedovanju traženih informacija je doneseno osporeno rješenje o odbacivanju zahtjeva. U navedenom je aktu navedeno i to da bez obzira na činjenicu neposjedovanja traženih informacija informacije o stjecanjima vlasništva nekretnina predstavljaju informacije koje se ne mogu dostavljati trećim osobama koje nisu dio porezno-pravnog postupka zbog porezne tajne. Navedeno je i kako se ugovori o kupoprodaji nekretnina koje stranke prijavljuju Poreznoj upravi koriste u svrhu utvrđivanja porezne obveze stranaka te se ne mogu dostavljati trećim osobama u svrhu dokaznog postupka pred sudom, a da žaliteljica s obzirom da je navela kako se vodi parnični postupak pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu podatke o stjecanju vlasništva može tražiti putem navedenog suda.

Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

U postupku po žalbi, a s obzirom na navode žalbe te osporenog rješenja, drugostupanjsko tijelo mora utvrditi posjeduje li tijelo javne vlasti izrađenu zatraženu informaciju u trenutku podnošenja zahtjeva te ukoliko je posjeduje postoje li ograničenja zbog kojih je informacija izuzeta od javnog pristupa.

Sukladno članku 6. stavku 1. Zakona o porezu na promet nekretnina propisano je da je obveznik poreza na promet nekretnina stjecatelj nekretnine.

Uvidom u relevantne propise koji se odnose na informacije kakve su zatražene u predmetnom zahtjevu utvrđeno je da nadležna ispostava Ministarstva financija, Porezne uprave prema mjestu gdje se nekretnina nalazi rješenjem određuje osnovicu poreza na promet nekretnina kao tržišnu vrijednost nekretnine, a da se porezna osnovica, u pravilu određuje iz isprave o stjecanju nekretnine (ugovora o kupoprodaji, ugovora o darovanju, ugovora o prijeboju duga, sudske presude, odluke tijela državne uprave, te sličnih isprava) odnosno da se navedene isprave o stjecanju nekretnina dostavljaju navedenom tijelu radi utvrđivanja i naplate poreza.

Međutim, u konkretnom slučaju, premda je jedna od imenovanih osoba iz zahtjeva evidentirana u Registru poreznih obveznika, u žalbenom je postupku zaključeno kako nije bilo moguće utvrditi niti o kojoj se ispravi temeljem koje je ta imenovana osoba bila porezni obveznik radi, niti u odnosu na koju nekretninu, obzirom da je u postupku po predmetnom zahtjevu utvrđeno kako se radi o izlučenom predmetu, a slijedom čega prvostupanjsko tijelo nije niti moglo uzeti u obzir moguća zakonska ograničenja pristupa informacijama odnosno nije u meritumu stvari moglo odlučivati o dostupnosti informacije koju nije imala u svom posjedu u trenutku podnošenja predmetnog zahtjeva.

Naime, u žalbenom postupku prvostupanjsko tijelo je kao nadopunu spisa predmeta dana 1. rujna 2021. godine dostavilo dokumentaciju iz koje vidljivo da je odobreno izlučivanje gradiva koje obuhvaća i dokumentaciju o stjecanju nekretnina u vremenskom razdoblju od 2005. do 2010. godine odnosno akt Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Bjelovar, Ispostave Čazma Klasa: 036-04/18-01/1, Ur. broj: 513-07-07-01/19-3 od 10. siječnja 2019. godine upućen Državnom arhivu u Bjelovaru, Zapisnik Povjerenstva za odabiranje i izlučivanje dokumentarnog gradiva izvan arhiva Državnog arhiva u Bjelovaru sastavljen 10. siječnja 2019. godine te Rješenje o odobrenju djelomičnog izlučivanja Državnog arhiva u Bjelovaru Klasa: UP/I-612-06/18-05/65, Urbroj: 2103-26-03-18-01 od 10. siječnja 2019. godine, kojim je djelomično odobreno izlučivanje dokumentarnog gradiva, prema prijedlogu i popisu za izlučivanje dokumentarnog gradiva iz akta Klasa: 036-04/18-01/1, Ur. broj: 513-07-07-01/18-3 od 21. studenoga 2018. godine.

Uvidom u akt Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Bjelovar, Ispostave Čazma Klasa: 036-04/18-01/1, Ur. broj: 513-07-07-01/19-3 od 10. siječnja 2019. godine upućen Državnom arhivu u Bjelovaru, utvrđeno je kako se u istom vezano za zahtjev za izlučivanje registraturnog gradiva porezne ispostave u Čazmi pojašnjava da se zahtjev odnosi na gradivo koje do tada nije bilo izlučeno a odnosi se na kupoprodajne ugovore za nekretnine sklopljene između građana te rješenja sudova i javnih bilježnika o prijenosu nekretnina, a koji se njima dostavljaju samo radi utvrđivanja obveze poreza na promet nekretnina. U navedenom je aktu navedeno kako se po završetku rada na tim predmetima vezanim za razrez i naplatu poreza isti predmeti čuvaju 6 godina te da za poreznu upravu nemaju trajnu vrijednost, a da se po jedan primjerak svakog ugovora te rješenja sudova i javnih bilježnika dostavlja nadležnoj gruntovnici koja ih provodi i tu dokumentaciju trajno čuva. Također je pojašnjeno da su obzirom na navedeno i u odnosu na prostor kojim raspolažu prisiljeni ažurno vršiti izlučivanja u zakonskim rokovima.

Iz Zapisnika Povjerenstva za odabiranje i izlučivanje dokumentarnog gradiva izvan arhiva Državnog arhiva u Bjelovaru od 10. siječnja 2019. godine te Rješenja o odobrenju djelomičnog izlučivanja Državnog arhiva u Bjelovaru Klasa: UP/I-612-06/18-05/65, Urbroj: 2103-26-03-18-01 od 10. siječnja 2019. godine utvrđeno je kako je istima predložena za izlučivanje i odobrena za izlučivanje dokumentacija od 2005. do 2010. godine koja se, između ostalog, odnosi na u predmetnom zahtjevu zatraženu dokumentaciju.

Stoga se ne mogu prihvatiti navodi žaliteljice o tome kako prvostupanjsko tijelo netočno navodi kako nije u posjedu traženih informacija te je u žalbenom je postupku zaključeno da je prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kada je odbacilo zahtjev žaliteljice, jer ne posjeduje u istom tražene informacije.

Pri navedenom se napominje kako nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup informaciji u slučaju kada je njezino postojanje kod istog tijela javne vlasti nedvojbeno utvrđeno.

Osim navedenog se ističe kako se ovim rješenjem ni na koji način ne dira u pravo žaliteljice da informacije koje ju vezano za stjecanje nekretnina u zahtjevu imenovanih osoba traži temeljem drugih posebnih propisa, primjerice kao stranka u postupku pred sudom, a u kojem slučaju se ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, a sukladno odredbi članka 1. stavka 3. navedenog Zakona, a uzimajući u obzir da žaliteljica navodi postojanje svog pravnog interesa za uvidom u podatke koje traži.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan