KLASA: UP/II-008-07/20-01/516

URBROJ: 401-01/10-21-2

Zagreb, 16. rujna 2021. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Sveučilišta u Splitu, Katoličko-bogoslovnog fakulteta, KLASA: 032-01/21-04/0001, URBROJ: 2181-203-01-01-21-0049 od 26. svibnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Sveučilišta u Splitu, Katoličko-bogoslovnog fakulteta, KLASA: 032-01/21-04/0001, URBROJ: 2181-203-01-01-21-0049 od 26. svibnja 2021. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici Skupnog izvješća Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za izbor pristupnika prof. dr. sc. ......... u zvanje znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju od 15. veljače 2021. godine.

3. Nalaže se Sveučilištu u Splitu, Katoličko bogoslovnom fakultetu da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio cjelovito skupno izvješće koje se odnosi na izbor prof. dr. sc. .........za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju, temeljem članka 15. stavka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da prvostupanjsko tijelo smatra da bi omogućavanje prava na pristup informacijama moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj ističe da su u pobijanom rješenju pogrešno primijenjeni zakonski i ostali pozitivni propisi, da se u navedenom postupku nije postupilo prema zakonskim odredbama, odnosno da je činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno. Dalje navodi da je povrijeđena odredba članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) jer se osporeno rješenje svodi na samo jednu rečenicu. Ističe da je povrijeđena odredba članka 98. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku jer na osporeno rješenje nije otisnut službeni, već interni pečat prvostupanjskog tijela. Dalje navodi da odredba članka 15. stavka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama upućuje na odredbu članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. Smatra da se radi o neopravdanoj uskrati prava na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 13. svibnja 2021. godine od prvostupanjskog tijela tražio cjelovito Skupno izvješće Katoličko bogoslovnog fakulteta u Zagrebu koje se odnosi na izbor prof. dr. sc. .........u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju, te da je postupajući po navedenom zahtjevu prvostupanjsko tijelo donijelo rješenje koje je predmet ovog postupka.

S obzirom na da je žalitelj član Fakultetskog vijeća, razmotrene su odredbe Pravilnika o radu upravnih tijela Katoličko-bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu od 14. ožujka 2019. godine, koji je dostupan na poveznici, https://www.kbf.unist.hr/images/2018-19/KBFST-DOK-2019-Pravilnik_o_radu_upravnih_tijela_KBF-a.pdf te nije utvrđeno da bi odredbe navedenog Pravilnika žalitelju osiguravale dostupnost traženih informacija, a u smislu članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Slijedom navedenog, zahtjev žalitelja treba tretirati kao zahtjev za pristup informacijama.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta, zajedno s informacijama koje su predmet postupka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 15. stavku 4. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade.

Prema stavku 8. navedenog članka propisano je da se pristup informaciji iz stavka 4. točke 1. može ograničiti i nakon što je informacija dovršena, osobito ako bi ta objava ozbiljno narušila proces odlučivanja i izražavanja mišljenja, ili dovela do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, osim ako postoji prevladavajući javni interes za objavu informacije.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom da prvostupanjsko tijelo smatra da bi ustupanje informacije moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije.

Navedeni stav prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Pravilno žalitelj ukazuje da obrazloženje prvostupanjskog rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama u smislu odredbe članka 98. stavka 5. Zakona o općem uprav, jer se isto samo svodi na reproduciranje odredbe članka 15. stavka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Osim toga, nejasno je pozivanje prvostupanjskog tijela na navedenu odredbu iz razloga što se u obrazloženju osporenog rješenja ne navodi zbog čega bi i nakon izrade informacije trebalo ograničiti pristup traženoj informaciji, odnosno u čemu zašto bi objava navedene informacije mogla dovesti do pogrešnog tumačenje navedene informacije.

Povjerenik za informiranje također ističe da je u konkretnom slučaju postojala obveza prvostupanjskog tijela za provođenjem testa razmjernosti i javnog interes u smislu članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz spisa predmeta nije vidljivo da bi navedeni test bio proveden, pa Povjereniku za informiranje ne preostaje drugo nego zaključiti da je prvostupanjsko tijelo povrijedilo odredbu članka 15. stavka 8. u vezi s člankom 16. Zakona o pravu na pristup informacijama.

S obzirom da će se sredstva za rad odabranog kandidata financirati iz javnih sredstava, Povjerenik za informiranje smatra da javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom ispunjava li odabrani kandidat uvjete iz natječaja, posebno imajući u vidu način financiranja visokih učilišta sukladno članku 107. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i visokom obrazovanju, koji uključuje i sredstava osnivača te državnog proračuna („Narodne novine“, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/16, 131/17).

Prema članku 35. stavku 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i visokom obrazovanju, zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se ovlaštenoj znanstvenoj organizaciji, zajedno sa dokazima o ispunjavanju uvjeta za izbor u određeno zvanje.

Sukladno stavku 2. navedenog članka ovlaštena znanstvena organizacija u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva za izbor u znanstveno zvanje imenuje stručno povjerenstvo.

Prema stavku 3. navedenog članka stručno povjerenstvo ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti te predlaže da se pristupnik izabere ili ne izabere u znanstveno zvanje.

Iz članka 95. stavka 1. navedenog Zakona proizlazi da postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta provodi sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta sukladno statutu i uz odgovarajuću primjenu članka 35. i 36. Zakona, na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u Narodnim novinama, dnevnom tisku, na internetskoj stranici visokog učilišta te na službenom internetskom portalu za radna mjesta Europskog istraživačkog prostora.

Uvidom u stručno izvješće koje je predmet postupka, Povjerenik za informiranje ističe da se isto sastoji od biografskih podataka prof. dr. sc. ........., te podataka o dosadašnjoj znanstvenoj djelatnosti prof. dr. sc. ........., što uključuje predavanja na međunarodnim i domaćim skupovima, članstva u znanstvenim organizacijama te znanstvene radove.

Uvidom u biografske podatke utvrđeno je da isti sadrže podatke kao što su datum i mjesto rođenja.

Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku temeljem ovlaštenja iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje prvenstveno ističe da je skraćeni životopis prof. dr. sc. .........javno objavljen na poveznicama https://www.ktabkbih.net/hr/intervju/dr-mladen-parlov-profesor-na-kbf-u-sveuilista-u-splitu/69723 i https://verbum.hr/autori/parlov-mladen.

Po mišljenju Povjerenika za informiranje, ako je životopis javno objavljen, tada bi bilo bespredmetno štiti podatke koji su već javno objavljeni pozivom na odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na da zaštita osobnih podataka uključuje njihovu tajnost zajamčenu člankom 37. Ustava Republike Hrvatske.

Ako su takvi podaci javno objavljeni, tada pri provedbi testa razmjernosti i javnog interesa nije moguće utvrditi štetu za zaštićene interese koja bi nastala omogućavanjem pristupa informaciji, jer su podaci već učinjeni dostupnim javnosti, pa prekrivanje podataka koji su javno objavljeni ne bi moglo ostvariti legitimni cilj zaštite navedenih podataka.

Što se tiče znanstvenih radova prof. dr. sc. ........., isti su javno dostupni u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI), na sljedećoj poveznici: https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|Parlov,%20Mladen%20%2816400%29|text|profile pa na iste također nije moguće primijeniti zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, upravo skupno izvješće sadrži odlučne podatke o znanstvenoj djelatnosti koja je bila temelj za prijedlog za izbor navedene osobe u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju, pa Povjerenik za informiranje smatra da se na navedeni dokument ne može primijeniti zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a niti neko drugo zakonsko ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Vezano za žalbene navode o povredi pravila o uredskom poslovanju, odnosno o povredi Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 33/95), ističe se sljedeće.

Sukladno članku 78. stavku 1. Uredbe o uredskom poslovanju („Narodne novine“, broj 7/09), koja je bila na snazi u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja, propisano je da nadzor nad primjenom uredbe obavlja upravna inspekcija središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove opće uprave.

Slijedom navedenog, ukoliko žalitelj smatra da prvostupanjsko tijelo postupa Uredbi, upućuje se na odrede Zakona o upravnoj inspekciji („Narodne novine“, broj 15/18, 98/19), pri čemu upravna inspekcija također nadzire i primjenu propisa o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske (članak 4. alineja 6. Zakona o upravnoj inspekciji).

U svakom slučaju, ako bi nadležno tijelo i utvrdilo povrede navedenih propisa, isto ne bi utjecalo na zakonitost rješenja prvostupanjskog tijela, a niti bi povreda navedenih propisa predstavljala razlog za oglašavanje ništavim rješenja, na koje drugostupanjsko tijelo pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 128. Zakona o općem upravnom postupku.

Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je riješiti kao pod točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan